Mještani bjelopoljskog sela na pola sata blokirali magistralni put, traže raskid ugovora za izgradnju kamenoloma

Mještani su najavili radikalizaciju protesta, ukoliko se ne udovolji njihovim zahtjevima

7239 pregleda 72 reakcija 6 komentar(a)
Foto: Jadranka Ćetković
Foto: Jadranka Ćetković
Ažurirano: 14.05.2023. 15:29h

Mještani Bijedića i okolnih sela blokirali su danas u 12.30 časova magistralni put Bijelo Polje - Prijepolje, u mjestu Konatari, ogorčeni zbog izgradnje kamenoloma u tom mjestu, poznatom arheološkom nalazištu iz neolita.

Oni su ponovili da traže raskid ugovora koji vlasnik firme Elas iz Bijelog Polja, Šućro Omerović, potpisao sa ministrom kapitalnih investicija Ervinom Ibrahimovićem.

Danima su protestovali u tom selu, tako što su fizički onemogućili prolazak mašinama firme koja je pokrenula izgradnju kamenoloma, na arheološkom nalazištu iz neolita, starom oko 6.500 godina.

"Obraćamo se svim nadležnim institucijama u Crnoj Gori, službi za privredni kriminal, da preispitaju ishitrene odluke, kojima je ova firma dobila koncesiju za kamenolom u Bijedićima. Mještani Bijedića, Podbrežja, Pećarske, Bjelica, braniće svojim životima prelijepi prostor i neće dozvoliti odvoženje tehničkog kamena i izgradnju bilo kakvih postrojenja za mljevenje kamena, jer bi bili ugroženi njihovi životi", kazao je Mladen Grebović.

protest Bijedić
foto: Jadranka Ćetković

Mještani su najavili radikalizaciju protesta, ukoliko se ne udovolji njihovim zahtjevima.

“Ispitati ko je iz MZ dao pisanu saglasnost”

Mještanin Voljavca i raniji član MZ Gubavač Admir Camić kazao za “Vijesti” da pored toga što je nevjerovatno da se kamenolom gradi u blizini kuća, izvora, arheološkog nalazišta isti gradi u blizini vodovoda – kaptaža i bazena kojim se snabdijeva MZ Gubavač.

“Zbog toga smo i mi, mještani Voljavca, koji pripada istoj MZ protiv izgradnje kamenoloma. Putna infrastruktura, dva mosta, asfaltni put koji smo čekali decenijama dovedeni su u pitanje radom tog kamenoloma”, kazao je Camić.

On je istakao da čudi ćutanje Mjesne zajednice Gubavač, čije će zasijedanje tražiti kako bi dobili stav.

“Smatramo da izgradnja nije mogla početi bez pisane saglasnosti nekog iz Mjesne zajednice, bez rasprave i upoznavanja građana MZ Gubavač".

Kako je kazao predstavnik građanske inicijative „Zaštitimo Bijediće“, Krsto Tvrdišić, jedina institucija koja je do sada reagovala je Zavod za zaštitu kulturnih dobara, koji je donio rješenje o obustavi radova na arheološkom nalazištu iz neolita, starom oko 6.500 godina.

„Ugovorom između firme Elas i Ministarstva kapitalnih investicija predviđeno da se devastira sve ono na šta kao građani Crne Gore imaju pravo zagarantovano Ustavom Crne Gore, a to je pravo na zdrav vazduh, vodu, prirodu i normalan život. Ovim protestom štitimo Bijediće, Voljavac, Podbreže, Gubavač, Oluja kao i ostala mjesta bistričkog kraja. I mi iz Bijedića i Bistrice znamo da radimo sa kamenolomom, ali ne želimo da uništavamo prirodu jer vijekovima zivimo sa njom“, kazao je Trvrišić.

Istakao je da su se obratili svim nadležnim institucijama, koje su uključene u davanje koncesije firmi Elas, tražeći da preispitaju svoje odluke.

„Zahtijevamo da se raskine ugovor o koncesiji i ispitaju sve eventualne nezakonitosti koje su dovele do potpisivanja ugovora. Tražimo da koncesionar popravi sve sto je uništio i oštetio prilikom iskopa i prevoza kamena kamionima, počev od ograde na mostu preko Bistrice, most na Voljavackoj rijeci, asfalt koji je oštetio na više mjesta kao i makadamski put do Bijedića, koji je nakon započetih radova u katastrofalnom stanju“, kazao je Tvrdišić.

Mladen Grebović je kazao da su u pitanju ishitrene odluke nadležnih institucija, koje treba ispitati.

„Mještani Bijedića, Podbrežja, Pećarske, Bjelica, braniće svojim životima prelijepi prostor i neće dozvoliti odvoženje tehničkog kamena i izgradnju bilo kakvih postrojenja za mljevenje kamena, jer bi bili ugroženi njihovi životi“, kazao je Grebović.

"Kamenolomi u Crnoj Gori niču kao pečurke poslije kiše"

Protest mještana je podržalo više ekoloških organizacija, koje kako ističu, na ovaj način žele da skrenu pažnju državi i donosiocima odluka da ovakvi postupci nisu usamljeni i da u Crnoj Gori kamenolomi niču kao pečurke poslije kiše, a da pri tom, niko glave ne okreće.

Milorad Mitrović je kazao da je firma „Elas“ dobila nevjerovatnih 1. 743. 416 metara kvadratnih koncesionog prostora na kojem treba da radi.

„Mi smo obišli lokalitet, pronašli pečenu glinu i ostatke predmeta od gline u dužini 300 metara. Radi se o dvije firme koje su duži vremenski period ovdje poznate po tome što devastiraju korito Lima, o firmi koja je uklonila jedno postrojenje zastarjele tehnologije u Zaimovića livadama i premjestila ga u Potkrajce, dobila sve papire za rad, za postavljanje te tehnologije i radi bez neophodnih dozvola. Dobila je i elaborat koji je prošao tu proceduru. U pitanju su dvije porodične firme 'Matador' i 'Elas', koje se na jedan krajnje drzak i bezobrazan način odnose prema državnom bogastvu, koje pripada narodu Crne Gore“, kazao je Mitrović, dodajući da ima još mnogo drugih kamenoloma koji ne poštuju zakon.

Mitrović je istakao da je Mreza NVO do sada podnijela oko 100 prekršajnih prijava i da je krajnje vrijeme da neko odgovara za krivična djela koja neko počini prema životnoj sredini, i to u ekološkoj državi, koja slovi kao takva 31 godinu, te da se te stvari moraju mijenjati bez obzira ko će biti na vlasti, ako želimo da Crna Gora bude u društvu evropskih naroda.

„U nizu dozvola koje treba preispitati je Geodetksi zavod, zatim davanje koncesije na skoro dva miliona kvadratnih metara koncesionaru na području gdje se nalazi značajno arheološko nalazište, što je van pameti, kao i Ministarstvo kapitalnih investicija i sve ostale institucije koje su dale mišljenja i saglasnosti“, kazao je Mitrović, dodajući da treba ispitati ko je u ime Mjesne zajednice Gubavač bio uključen za dobijanje saglasnosti.

Istakao da ispituju i uključenost pojedinih 'logističara iz ministarstava i prijatelja tih firmi koje su im dale dozvole', dodajući da sve mora da se revidira i da se odgovorni ljudi privedu pravdi.

Bonus video: