Novoosnovani Sindikat izabranih doktora Crne Gore (SIDCG), koji trenutno broji oko 240 ljekara, uputiće u petak zahtjev Vladi da se vrati strukturirani model obračuna plata, uz kapitacije i usluge, ali i riješi pitanje dežurstava u domovima zdravlja.
Predsjednik SIDCG Igor Ljutica “Vijestima” je kazao da će odgovor nadležnih čekati nedjelju dana, kao i da će, ukoliko ne bude razumijevanja za probleme izabranih doktora, štrajk biti krajnja mjera u borbi za njihova ugrožena prava. On poručuje da je jedino Crna Gora, osim Makedonije, ukinula način plaćanja koji povećava kvalitet rada izabranih doktora, a što je u suprotnosti sa reformom koju je još 2005. godine podržala Svjetska banka.
Koji su ključni problemi sa kojima se suočavaju izabrani doktori?
Jedan od ključnih problema je prevelika količina administracije koja mijenja razlog posjete pacijenta izabranom ljekaru. Sistem nas tjera da se sve manje pažnje poklanja suštinskoj brizi o zdravlju, a sve više se stvaraju uslovi koji u prvi plan stavljaju administrativne uloge. Jedan od najvećih uzroka administrativnog nameta je elektronski sistem zakazivanja pregleda na sekundarnom i tercijarnom nivou zdravstvene zaštite koji daje termine u nepravilnim i za doktore i pacijente nepredvidivim periodima što stvara ne samo gužve u hodnicima domova zdravlja, već i veliko nezadovoljstvo izabranih doktora i njihovih pacijenata.
Drugi problem je razbijanje tima porodičnog doktora, kako u praksi tako i na papiru kroz posljednji akt ukidanja kapitacije. Kapitacija i strukturirani način plaćanja postoji gotovo u svim zemljama Evrope jer su istraživanja pokazala da takav način plaćanja povećava kvalitet rada izabranih doktora i utiče povoljno na zdravlje nacije. Crna Gora postaje pored Makedonije jedina zemlja u kojoj je ukinut ovakav način plaćanja čime se vraćamo unazad, umjesto da nadograđujemo i poboljšavamo kvalitet pružanja usluga u PZZ. Manjak ljekara i previše administracije su uslovili veliki broj pacijenata na dnevnom nivou, dvostruko ili trostruko veći od onoga predviđenog normativima. Veliki broj posjeta smanjuje količinu vremena koji ljekari posvete pacijentu, a to direktno utiče na njihovo zdravlje. Kada sve saberemo i oduzmemo boreći se za bolji položaj izabrani ljekari se bore i za zdravlje svojih pacijenata.
Na koji način se, prema vašem mišljenju, mogu riješiti?
Moramo se vratiti suštini zbog koje je u sistem i uvedena institucija ID. Svijet je odavno prepoznao značaj jake PZZ u stvaranju jakih i otpornih zdravstvenih sistema. Crna Gora je 2005. godine sprovela reformu, dobila novac od Svjetske banke i sada kada pričamo o Evropskom putu i integracijama mi uništavamo rezultate tog projekta vraćajući se nekoliko koraka unazad, rizikujući da i to bude jedan od kamena spoticanja u pristupanju Evropskoj uniji. Dakle, rasteretiti ljekara u PZZ kako bi mogao da rješava 80 odsto zdravstvenih problema, optimizovati sistem zakazivanja, implementirati strukturirani nacin plaćanja, jednostavno stvoriti uslove koji će privlačiti mlade ljekare, jer ćemo u suprotnom imati situaciju dodatnog odliva kadra i urušavanja PZZ.
Koliko članova trenutno broji novoosnovani Sindikat?
Iako je tek novoosnovan Sindikat izabranih doktora CG je samo za nekoliko dana okupio preko 240 izabranih ljekara iz skoro svih domova zdravlja u Crnoj Gori. Preko 80 odsto izabranih ljekara za odrasle se nalazi u SIDCG uz svakodnevni priliv novih članova. Tome je kumovalo veliko nezadovoljstvo ljekara nakon smanjenja zarada ukidanjem usluga i kapitacija kroz novi kolektivni granski ugovor koji su kolege sindikalci na štetu svojih kolega iz PZZ potpisali sa Ministarstvom zdravlja. Dugi niz godina ljekari u PZZ kupuju socijalni mir radeći za tri ljekara. Svakodnevni pritisci na poslu koji su kulminirali sada već zaboravljenom borbom protiv Covida u prvim redovima nagrađeni su smanjenjem zarada u trenutku kada svima u zemlji prihodi rastu. Pet mjeseci smo ukazivali na nepravdu koja je počinjena prema ID umanjenjem zarada od 200 do 600 eura (u zavisnosti od broja pacijenata i obima posla). Ne da samo ista nije ispravljena, već smo imali loš trend gdje bi se u javnosti objavljivale bruto plate sa prekovremenim radom, ne bi li se građani okrenuli protiv ljekara.
Koji su zahtjevi Sindikata prema Ministarstvu zdravlja i Vladi?
Do petka 19. 5.2023. godine ćemo uputiti zvaničan dopis kako prema Ministarstvu zdravlja, tako i prema premijeru i predsjedniku Crne Gore.
Sindikat će zahtijevati da se u veoma kratkom roku ispravi nepravda načinjena novim GKU prema ID tako što će se već na majske zarade vratiti strukturirani model obračunavanja plata uz kapitacije i usluge. Osim vraćanja usluga i kapitacija obavezno će biti rješavanje problema oko dežurstava koja u domu zdravlja ne samo da nisu plaćena, već imamo kršenje Zakona o radu, gdje je ljekar primoran na 12 radnih dana bez dana odmora. Zbog ovog kršenja zakona država bi u bliskoj budućnosti mogla da pretrpi velike finansijske gubitke nakon brojnih tužbi koje su već sada podignute. Ako bude postojala dobra volja ponudićemo i modele rješavanja problema zajedno sa kolegama iz Udruženja izabranih ljekara.
Šta ćete preduzeti ukoliko zahtjevi ne budu ispunjeni?
Odgovor nadležnih institucija ćemo čekati tačno nedjelju dana. U slučaju da odgovor bude negativan ili pak izostane u cilju zaštite profesionalnih interesa, prava po osnovu rada i dostojanstva poziva izabranih doktora, SIDCG će prava zaposlenih ljekara u domovima zdravlja štititi u krajnjoj liniji i putem podrške pravu na štrajk. Svjesni odgovornosti koju nosi naša profesija u kojoj nam je zdravlje građana na prvom mjestu, eventualni štrajk kao krajnju mjeru u borbi za pravo koje je u odnosu na izabrane doktore ugroženo sprovodiće se u skladu sa odredbama Zakona o štrajku i drugih propisa koji uređuju ovu oblast.
Bonus video:
