Agencija za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama nije dala saglasnost za postavljanje kamera koje sa obližnje zgrade snimaju ulaze u podgoričko Osnovno državno tužilaštvo i Osnovnog suda u Podgorici, niti je to iko od njih tražio.
Zbog toga, iz AZLP će, kako su najavili, utvrditi da li i ko nezakonito obrađuje lične podatke.
Provjeru ko je postavio kamere, međutim, nisu tražili iz suda niti tužilaštva, a to nije učinjeno čak ni nakon što se u medijima pojavio snimak Mladena Bulatovića kako ulazi u zgradu Osnovnog i Prekršajnog suda i Osnovnog tužilaštva, gdje je par sekundi kasnije aktivirao ručnu bombu.
Četrdesetogodišnji Bulatović 3. marta ušao je u taj objekat i aktivirao ručnu bombu - samo on je tada smrtno stradao, dok je pet osoba povrijeđeno.
Povezani članci
Nedugo nakon samoubilačkog bombaškog napada mediji su objavili snimak na kom se vidi Bulatović koji ulazi u tu zgradu u Ulici 13. jula u Podgorici.
Novinari “Vijesti” snimili su kamere na zgradi naspram suda, koje su, kako se vjeruje, zabilježile taj trenutak. One su, međutim, postavljene nezakonito - iz Agencija za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama tvrde da od njih niko nije tražio saglasnost za uvođenje video nadzora.
”Tako da Agencija nije izdavala saglasnost za uvođenje nadzora na pomenutoj adresi”, kazali su oni.
Objasnili su da ni nakon objavljivanja snimka nisu vršili nadzor, ali da su provjerom na terenu utvrdili da su kamere postavljene na stambenoj zgradi, na adresi 13. jula broj 13.
Iz AZLP najavili su da će, s obzirom na postojanje mogućnosti nezakonite obrade ličnih podataka, pokrenuti postupak nadzora.
GRADOVI GODINAMA POD NADZOROM
”Vijesti” godinama pišu o nezakonitom snimanju gradova, a najdrastičniji primjer je iz Kotora, koji je 2016. godine snimala mafija. Najveći dio tog grada 2016. godine bio je pokriven kamerama, ali država nije imala ništa sa tim nezakonitim snimanjem. Nakon što je otkriveno da je grad pod nadzorom, “Vijestima” je nezvanično rečeno da uz pomoć kamera, članovi kriminalnih grupa kontrolišu ko ulazi, izlazi iz grada i kreće se Kotorom.
Nakon serijala tekstova “Vijesti” o nezakonitom nadgledanju Kotora, video-nadzor uklanjan je i vraćan nekoliko puta - nakon prvih akcija AZLP, policije i tužilaštva, kriminalci su ponovo postavljali kamere na javnim površinama i pomoću njih nadzirali jedni druge.
Nekoliko kamera u tom gradu nezakonito je postavljeno i 2019. godine, a AZLP tada je izdavalo naloge da se kamere uklone.
SNIMALI BERANE, ROŽAJE, NIKŠIĆ
Nakon Kotora, otkriveno je da su kriminalci kamere postavili i u još nekoliko crnogorskih gradova, među kojima i u Beranama i Rožajama.
Tri godine posle objavljivanja serijala tekstova o kotorskom “velikom bratu”, reporteri “Vijesti” otkrili su da ih i u Nikšiću ima nekoliko. Prije četiri godine pod nadzorom nikšićkih kriminalaca bili su svi koji su prolazili ulicama Nikole Tesle, Voja Deretića, 6. crnogorske brigade, ali i kroz naselja Duklo, Kočani...
Kamere još stoje na nekim od tih lokacija, a nikšićko tužilštvo prvobitno je ocijenilo da nikšićki “veliki brat” ne čini krivično djelo nadzirući i snimajući sugrađane i njihove goste koji prolaze užim dijelom grada.
Nakon što su 2019. godine reporteri “Vijesti” zabilježili te kamere, nezvanično je objašnjeno da se, navodno, Nikšićani bliski zaraćenim kriminalnim klanovima iz Kotora na taj način štite, kontrolišu jedni druge, nadgledaju ko se približava njihovim kućama, ali i ko se i sa kim kreće i sastaje u gradu podno Trebjese...
Za razliku od Kotora, u kom su nadležni efikasno reagovali i naložili skidanje kamera, što je rezultiralo i hapšenjima, u Nikšiću je takva reakcija izostala.
”Vijesti” su ranije objavile da je većinu kamera u užem dijelu grada postavio Nikšićanin koji se nalazi na čelu jednog od klanova, povezan sa škaljarskom kriminalnom grupom. U drugim djelovima grada sugrađane su navodno nadzirali Nikšićani bliski kavačkom kriminalnom klanu. Kamere postavljene u naselju Duklo, u blizini kuće jednog, sada bivšeg policijskog funkcionera, i dalje snimaju prolaznike.
Kamere mogu ako je saglasno 70 odsto etažnih vlasnika
Zakonom o zaštiti podataka o ličnosti propisano je da u stambenim zgradama može da se vrši video nadzor ulaza i izlaza u zgradu, kao i zajedničkih prostorija.
Za uvođenje video nadzora u stambenoj zgradi potrebna je saglasnost skupštine etažnih vlasnika, u pisanoj formi, propisano je članom 38 tog Zakona.
Istim članom, u stavu 3 predviđa se da je saglasnost data ako se za nju izjasne članovi skupštine etažnih vlasnika stambene zgrade, lamele ili ulaza kojima pripada više od 70 odsto vlasništva, kao i da se ne može vršiti video nadzor ulaza u stanove.
Prema propisima AZLP uvođenje video nadzora mora biti opravdano, a razlozi mogu biti vandalizam na zajedničkoj imovini, krađa i sl.
Iz te Agencije ranije su pojasnili da kamere za video nadzor mogu biti postavljene na ulazu i izlazu iz stambene zgrade, zajedničkim prostorijama (npr. prostor za bicikla, glavni hol, podrumi, garaže, prostor sa poštanskim sandučićima i druge prostorije namijenjene zajedničkoj upotrebi), bez obzira na sprat na kojem se nalaze, ali da ne smiju pokrivati ulaze u same stanove jer to dovodi do kršenja privatnosti stanara.
Bonus video:
