Ukoliko bi se zaustavila proizvodnja hidroelektrane (HE) ‘Perućica’ samo dva sata, vidjeli biste koliko će nivo vode opasti. Ne mogu da shvatim savjest ljudi u Elektroprivredi - da proizvode dnevno dva miliona eura, a da ovoj sirotinji ne nadoknade štetu. Je li bog dao da je država bogata, ali neka nas obeštete.
To za “Vijesti” priča Nenad Mijajlović iz Kujave kome su, kao i njegovim komšijama, oranice koje su pod vodom.
Slika, kako kaže, uobičajena - umjesto da Bjelopavlićka ravnica hrani Crnu Goru, njive su poplavljene, kako tvrdi, zbog rada HE “Perućica”. Poplave su posebno učestale, ističu mještani, ugradnjom trećeg cjevovoda.
”Nikad nas niko nije obišao otkako je rađena ‘Perućica’. Znam da bi nam građevinski radovi, kada je remont, poput čišćenja i produbljivanja korita, dosta umanjili štetu, iako to ne bi riješilo problem. Vrlo su revnosni kada njima dugujete. Ja sam imao dug i sve su naplatili preko izvršitelja. I neka su, ali ko će nama da plati”, pita Mijajlović.
On ima farmu od oko 100 ovaca i 50 svinja, 25 rala zemlje, a počeo je bio da gradi i etno selo, ali su mu, kako tvrdi, poplave i Elektroprivreda (EPCG) poremetili planove. Ipak, želi da vjeruje da će nova uprava EPCG pomoći mještanima i riješiti dugogodišnji problem.
”Imamo resurse za seoski turizam, ovo je prelijep kraj, ali džaba. Želim da vjerujem da će Elektroprivreda i hidroelektrana nešto napraviti, da ćemo riješiti problem. Ukoliko se to ne dogodi, pozivam komšije da preduzmemo radikalnije mjere”, kategoričan je Mijajlović.
Nikola Perković ističe da su ugrožena imanja stotinak porodica od Glave Zete do Slapa.
”Ogromne poplave odnesoše floru, faunu i zemljište. Više ne znamo ni gdje nam je đedovina, ni prađedovina. Iz godine u godinu sve se to uvećava. Realno je da je šteta od HE ‘Perućica’, ali i HE ‘Slap’. Mi smo praktično prinuđeni da se iseljavamo. Nikakvom planskom poljoprivredom ne možemo da se bavimo, jer kad su iznenadne kiše dva dana hidroelektrana poveća proizvodnju i sve je pod vodom”, tvrdi Perković.
Radovan Jovanović, koji drži farmu krava, posljednjih godina mora po dva puta da sije kukuruz jer mu prvu sjetvu uništi voda. Tako će biti i ove godine.
”Neizdrživo je. Protiv ovoga se ne može. Ugrabio sam da usadim prije padavina i vidite šta se desilo. Pitanje je kada ponovo da usadim, kad će to da stigne. To je ogromna šteta, 11 hektara pod kukuruzom, a farma mi broji 80 grla. Ne mogu bez toga da preživim nikako, jer kod nas ne možete da kupite ni sijeno, ni silažu u tolikim količinama. Sve sam štetovao. Čekam da se povuče voda, pa da ponovo orem, pripremam zemljište, kupujem sjeme, vještačko đubrivo. Pitanje je kad to stiže. Rokovi su sredina juna, ako popusti vrijeme, da se uđe u njive i opet je rizik da vam se ne desi u septembru i oktobru kada bude frut, da ga opet ne uhvati voda”, priča Jovanović.
Ističe da je korito Zete u katastrofalnom stanju i da ne može više da primi toliko vode.
”Erozija je ogromna, svake godine voda ponese hektare i hektare zemlje. Korito je ponegdje široko po kilometar i to nije normalno. Pored obeštećenja, Elektroprivreda hitno treba da uradi regulaciju korita. Ako se ovako nastavi, za par godina ćemo umjesto rijeke da dobijemo jezero koje će biti kilometrima široko. Ako je to u interesu Elektroprivrede neka nam kažu, da ne polažemo nade u zemljišta”, kaže Radovan i dodaje da svake godine ima velike gubitke koje ne može da nadoknadi.
Kontaktirao je Službu za poljoprivredu u Opštini Danilovgrad i Ministarstvo poljoprivrede.
”Opština je rekla da nemaju nikakav budžet za vanredne situacije i da nemaju sredstava. Predstavnici Ministarstva su izašli na teren, vidjeli kakva je situacija, predali smo zahtjev za procjenu štete. Rekli su da se previše ne nadam. I ako bude nešto to nije ni primaći šteti koja me zadesila. Eto, bar su izašli i vidjećemo šta će biti”.
Bošku Raduloviću je restoran u Tunjevu za nekoliko mjeseci tri puta bio poplavljen. Nijesu rijetke situacije i da voda u njegov restoran uđe tri puta za mjesec. Podsjeća da su mještani 2015. godine pokrenuli spor protiv države, ali da je trenutno sve u fazi mirovanja. Sud je odbio njihovu tužbu protiv EPCG i Opštine Danilovgrad.
”Prije tri godine je donesena presuda u našu korist, a na štetu države. Žalili su se i to je otišlo na Viši i Vrhovni sud i čekamo. Prije 30 godina moji roditelji su počeli biznis, ali su poplave u zadnjih deset godina sigurno svake godine. Nadamo da će se to riješiti, da ćemo štetu naplatiti, da ćemo ostali tu i širiti naš biznis, kao i da će se ubuduće povesti računa o koritu Zete i o biodiverzitetu”, ne gubi optimizam Radulović.
EPCG: Nemamo zakonsku mogućnost da djelujemo
Iz Elektroprivrede su kazali “Vijestima” da razumiju mještane jer nije uobičajena situacija da u ovo doba godine imamo ovoliku količinu padavina i visoke vodostaje, pa čak i izlivanje rijeka iz korita. Istakli su da je Zakon o vodama definisao nadležnosti subjekata koji upravljaju vodama i koji koriste vode, da EPCG ispunjava svoje obaveze kroz plaćanje naknada za korišćenje voda, a da nije nadležna da sprovodi bilo kakve mjere na terenu, kao i da bi bilo kakva intervencija, mimo naloga nadležnih organa, predstavljala kršenje zakona.
”Svjedočimo da su se i u cijelom regionu izlile brojne rijeke, koje su poplavile kuće i načinile velike štete. Od novembra 2022. godine, ovo je četvrti talas velikih voda, koji je doprinio da su akumulacije u nikšićkom polju pune, čak i prelivaju. U ovim okolnostima HE ‘Perućica’ radi na maksimalnom protoku od 72m3/s, tako da je režim rada prethodnih dana isti kao u prethodnim. Razumijemo probleme mještana kojima će poplaviti njive, i koji će imati štetu na usjevima, jer ovoliki proticaji u maju mjesecu su veoma rijetki, dok su za zimske mjesece uobičajeni”, stoji u odgovoru EPCG.
Kako ističu, izgradnjom sistema brana i akumulacija u nikšićkom polju, koje zadržavaju oko 230 miliona kubnih vode, ublažile su velike vode na izvorištima Glava Zete, Oboštica, Drenoštica i svim drugim nizvodnim izvorištima, u odnosu na prirodni režim.
”U prirodnim uslovima, pri pojavi velikih voda na Glavi Zete zabilježeni su proticaji i preko 200 kubika u sekundi, dok sad HE ‘Perucica’ ispušta 72 kubika, a veći dio vode se akumulira u Nikšićkom polju. Ovo utiče na ujednačeno oticanje u toku godine, s tim što se povećavaju protoci u malovodnom periodu, a smanjuju protoci u periodu velikih voda”.
Podsjetili su da su u minulim vremenima rađene stručne analize pojave poplava u Bjelopavlićkoj ravnici, vođeni i sudski sporovi, kada su vršena i supervještačenja i da su “sve te stručne analize i sudske presude do sada bile u korist EPCG”.
Bonus video:
