U budvanskom Domu zdravlja svega je deset ljekara, upola manje nego što je to važećim pravilnikom predviđeno, a registrovano je čak 45 hiljada zdravstvenih knjižica - dvaput više nego što je zvanično stanovnika.
Ljekari umjesto predviđenih maksimalno 33, pregledaju i do 90 pacijenata dnevno, ali uprkos tome niko ne izađe bez pružene adekvatne usluge.
To je u razgovoru za “Vijesti” kazao direktor Doma zdravlja Budva Blažo Radoman.
”Obim posla najbolje oslikava statistički podatak da je 2022. na odjeljenju izabranih ljekara za odrasle pruženo oko 130 hiljada usluga”, rekao je Radoman.
Upitan koliko je prijavljeno osiguranika u Domu zdravlja, ako je poznato da prema posljednjim podacima Monstata-a iz 2021. grad broji 22.600 stanovnika, Radoman ističe da je realnost sasvim drugačija.
”Osiguranika... imamo nešto malo manje od 45 hiljada... Takođe, jedan veliki broj raseljenih lica nije uračunat u tu cifru. Oni čekaju odobrenje svog boravka, tako da će kada ga regulišu i oni ući u sistem Fonda. Tim raseljenim licima, po međunarodnom pravu, i sada pružamo kompletnu zdravstvenu uslugu. Budva je specifična i po tome što, kao turistička opština, broj osoba koje trebaju uslugu u Domu zdravlja varira od doba godine. U julu i avgustu u gradu bude i po 200 hiljada ljudi, računajući i domaće stanovništvo”.
On je rekao da je po Pravilniku o bližim uslovima u pogledu standarda normativa i načina ostvarivanja primarne zdravstvene zaštite preko izabranog tima doktora ili izabranog doktora predviđeno da na jednog izabranog doktora ide minimum 1.200, a maksimum 2.000 osiguranika, odnosno prosječno 1.600.
”Kada bi ovo sproveli u Budvi, mi bismo trebali da imamo na odjeljenju izabranih doktora za odrasle 23 ljekara, ali ih nemamo. Mi trenutno imamo 12 doktora, od kojih dva na specijalizaciji. Nedostatak ljekara nije problem samo Cne Gore, već i mnogo ekonomski razvijenijijih država. Njega treba strateški rješavati, a ključna su tri pravca. Prvi su svakako zarade, koje treba konstantno usklađivati jer to reguliše tržište. Voditi računa o njihovom povećanju nominalno i to je jedan od načina da ljekari ostanu u sistemu javnog zdravstva. Drugi pravac je poboljšanje uslova rada, konstantno usavršavanje, ulaganje u sredstva i opremu, pratiti savremena dostignuća, a treći je rješavanje stambenih pitanja ljekara i ostalog medicinskog kadra. Kada se sa ova tri pravca priđe i počnu rješavati problemi, samim tim smanjiće se interesovanje ljekara za odlazak iz javnog zdravstva”.
Ljekari i medicinski kadar su stanovnici EU
Radoman smatra da su ljekari i ostalo medicinsko osoblje jedini građani Crne Gore koji su članovi Evropske unije.
”Kada to kažem, mislim da oni bez ikakvog problema uz male administrativne procedure zasnivaju radni odnos u zemljama EU i na taj način pokušavaju da riješe neka svoja životna pitanja. I ljekari u Domu zdravlja imaju takvih, kao i ponuda ostalih privatnih zdravstvenih ustanova. To je tržište rada i ono je slobodno”.
Ocijenio je da je povećanje zarada dijelom amortizovalo odlazak medicinskog kadra.
Istakao je da nijesu sjedjeli skrštenih ruku i da je obaveza rukovodilaca zdravstvenih ustanova da, ako postoji problem koji ne može odjednom da riješi Ministarstvo zdravlja, svi ponaosob treba da dajub doprinos”.
”Da potražimo medicinski kadar, u ovom slučaju ljekare. Angažovanjem sam došao do toga da će u narednom periodu tri ljekara dodatno zasnovati radni odnos u DZ Budva. Juče smo dobili saglasnost za objavljivanje javnog konkursa za prijem u radni odnos na neodređeni vrijeme tri ljekara, čime ćemo se pojačati u kadrovskom smislu”.
Pregledaju i po 90 pacijenata dnevno
Pozivajući se na važeći Pravilnik, Radoman navodi da ljekar u toku jedne smjene treba da primi oko 33 pacijenta.
”Međutim, svaki naš ljekar primi između 80 i 90 pacijenata. To je zaista ogromna cifra. Ljekari su dosta opterećeni. Zato se zaista zahvaljujem doktorima i kompletnom medicinskom osoblju, jer lično znam koliko su opterećeni poslom. Imali smo slučaj odlaska doktora, tako na odjeljelju pedijatrije imali smo četiri ljekara, dva su napustila Dom zdravlja. Automatski su dva pedijatra morala da obavljaju kompletan posao. Uspjeli smo da angažujemo jednog pedijatra i jedan nam dolazi na ispomoć iz druge javne zdravstvene ustanove, kako bi uspjeli da pokrijemo Budvu. U toku je, to javnost zna, sistematski pregled djece za upis u vrtiće i škole. Dovoljan je podatak da za upis u budvanske škole ima oko 600 djece, i za sve njih treba obaviti sistematski pregled”.
Navodi da imaju i sedam specijalista konsultanata koji dolaze i pružaju usluge, kako osiguranici ne bi išli iz Budve u druge specijalističke ustanove.
”Kada nam se ljekari vrate sa specijalizacije, a ukupno ih ima četiri, bićemo jedan od boljih domova zdravlja u Crnoj Gori. Osoblje je najvažniji resurs, input bilo kojeg zdravstvenog sistema, ujedno i najskuplji, jer mora se ulagati u njihovo znanje, edukaciju. I pandemija korone pokazala je koliki je značaj zdravstvenog sistema, gdje su se i mnoge jače države našle u problemu kako bi se izborile sa pandemijom. Evo jedna mala Crna Gora se zaista uspješno borila. To govorim jer kada su nam dolazili neki osiguranici iz Zapadne Evrope kazali su da usluga koju su dobili u Budvi i Crnoj Gori prevazilazi njihova očekivanja. Naši doktori i medicinski kadar u to vrijeme nijesu koristili godišnje odmore, bili su na izmaku snaga, ali su se izborili i nema te društvene nagrade koju oni ne zaslužuju”.
Pet turističkih ambulanti, uvode i hemodijalizu za turiste
Radoman ističe da je specifičnost Budve to što je turistička opština.
”U obavezi smo, i to smo dogovorili sa Opštinama, da otvaramo tradicionalno četiri turističke ambulante - jedna u DZ Budva, ostale su u Rafailovićima, Pržnu i Petrovcu. Ove godine otvaramo i petu turističku ambulantu u okviru Turističkog naselja ‘Slovenska plaža’. One će biti pokrivene postojećim kadrom, kako bi omogućili turistima pružanje zdravstvenih usluga. Upravo te turističke ambulante su jedan vid ponude, jer kada neko bira destinaciju, a pogotovo ozbiljni tur operatori, oni se raspituju i kakva je zdravstvena zaštita”.
On je najavio da DZ Budva organizuje još jednu službu.
”Veliki broj pacijenata - turista koji imaju potrebu za hemodijalizom ranije se obraćao i pitao da li imamo takav vid usluge. Obavijestili smo Ministarstvo zdravlja, poslali smo dokumentaciju, tako da tokom ove sezone otpočinje služba holidej hemodijaliza. Smatram da je to obostrana korist jer zdravstveni sistem, Opština, turistička privreda treba sinergijski da djeluju. Iskreno želim da što manje turista ima potrebu da posjeti DZ, ali mi smo tu da im pravovremeno pružimo usluge, kao i u dosadašnjem periodu”.
Kreće investicija od milion eura
Radoman podsjeća da je postojeća zgrada DZ izgrađena nakon zemljotresa 1979. kao donacija naroda SAD.
”Kada je napravljen, DZ je zaista bio vizionarski i u potpunosti zadovoljavao čak i više od tadašnjih potreba Budve. Međutim, Budva je doživjela demografsku ekspanziju i jedan je od najviše rastućih gradova po broju stanovnika ne samo u Crnoj Gori nego i na prostoru bivše Jugoslavije. Prostorni kapaciteti sada su ograničeni. Zato želimo da ljekarima stvorimo adekvatne uslove za rad, jer to se odražava na kvalitet zdravstvene zaštite, a time dobijamo zadovoljnije osiguranike. Mi smo u proteklom periodu, u prizemlju DZ u saradnji sa Opštinom Budva potpuno renovirali odjeljenje pedijatrije, kao i odjeljenje opšte prakse. Svuda je postavljen epoksidni pod, izrađen savremeni info punkt, sagradili lift, postavljen je novi plafon”.
Kako navodi, tu se ne staje, jer su u saradnji sa Ministarstvom zdravlja su krenuli u rekonstrukciju i adaptaciju kompletnog prvog sprata.
”Završen je projekat i on je na reviziji. Vrijednost radova biće milion eura, koje finansira Ministarstvo zdravlja. Predviđena je rekonstrukcija krova. Ovih dana počinje rekonstrukcija mikrobiološke službe i hemijsko epidemiološke službe. To je prostor od 300 kvadrata koji podrazumijeva i savremenu opremu. Takođe, rekonstruiše se i odjeljenje fizikalne terapije, jer vidimo da je potražnja dosta velika, te zapošljavanjem dodatnog kadra smanjiće se i lista čekanja. Na prvom spratu planirane su i specijalističke ordinacije, imajući u vidu da nam se ljekari vraćaju sa specijalizacije. U najavi je usvajanje novog zakona o zdravstvenoj zaštiti gdje je jača primarna zdravstvena zaštita. To predviđa da veći broj ljekara specijalista bude prisutan u domovima zdravlja. Na taj način približava se zdravstvena usluga osiguranicima, a rasterećuje se sekundarni i tercijarni nivo. Iskreno to podržavam i smatram da je to ispravan potez”.
On je istakao da će nakon rekonstrukcije prvog sprata krenuti u postupak akreditaciju ustanove, što je od velikog značaja za turističku privredu i sam Dom zdravlja.
”Obnavljamo i vozni park. Početkom januara smo dobili savremeno sanitetsko vozilo i to je kompletna investicija Ministarstva zdravlja. Sa kompanijom M-tel je dogovoreno, što će biti realizovano u narednih mjesec, da kompletan DZ bude pokriven wi-fi mrežom, gdje će poseban pristup imati ljekari, a posebno osiguranici”.
On je zaključio da je njegova vizija da u saradnji sa Ministarstvom počne administrativnu proceduru nadogradnje jednog sprata na domu zdravlja, čime bi se stvorili još bolji uslovi za rad ljekara i medicinskog osoblja.
Bonus video:
