Medijski navodi o zloupotrebama subvencija za poslodavce koji zapošljavaju osobe s invaliditetom (OSI) sadrže poluistinite i nepotpune podatke, poručeno je na zajedničkoj pres konferenciji Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) i Saveza slijepih Crne Gore (SSCG).
"Pričom o, navodno neracionalno, visokim zaradama osoba s invaliditetom (OSI), šalje se poruka da su visoke zarade osoba s invaliditetom nezaslužene jer smo mi, jel'te, nesposobni za rad i ne zaslužujeno visoku zaradu, makar imali iste ili i bolje kvalifikacije od osoba bez invaliditeta", kazala je izvršna direktorica UMHCG Marina Vujačić.
Dodala je kako vjeruje da se zbog toga iznos zarade o kojem se pisalo u tekstovima poredio sa zaradom predsjednika Vlade i predsjednika države "jer, valjda su oni, samom funkcijom, zaslužni građani, bez obzira na to imaju li rezultate i kako rade", prenosi PR Centar.
"Ubijeđena sam da je namjera navedenog - dobijanje društvene podrške za smanjenje obima postojećih prava, na način što će se ograničiti iznos subvencije, čemu se izričito protivim, odnosno namjera je da se definiše gornja granica subvencija koju mogu ostvariti poslodavci. Šta je sljedeće - propisivanje iznosa maksimalne zarade koju mogu imati osobe s invaliditetom?", upitala je Vujačić.
Ona smatra da je ovu konferenciju trebalo da organizuje Vlada Crne Gore, odnosno organi u njenom sastavu nadležni za politiku rada i zapošljavanja.
"Međutim, kako Ministarstvo rada i socijalnog staranja i Zavod za zapošljavanje ćute na kontinuiranu negativnu kampanju, odnosno propagandu o navodnim zloupotrebama subvencija, ali joj i direktno doprinose svojim izjavama, možda je i podstičući, onda je vrijeme da se mi potrudimo zaustaviti njen nastavak", kazala je ona.
Vujačić je naglasila da se, sada, teško mogu ublažiti negativne posljedice i nanijeta šteta.
Prema njenim riječima, sama po sebi je poražavajuća činjenica da, u Crnoj Gori, poslodavci imaju mogućnost izbora da li će zaposliti osobu s invaliditetom, ili će, ukoliko to ne učine, platiti poseban doprinos za njihovo zapošljavanje. Međutim, dodaje, ona je apsolutno opravdana, jer da poslodavci, koji zapošljavaju OSI, nemaju garantovana prava na različite vrste subvencija, broj zaposlenih OSI bi se svodio na statističku grešku.
"I tako je bilo do osnivanja Fonda za profesionalnu rehabilitaciju, pa i godinama nakon toga. I trenutno se više OSI zaposli kroz projekte tzv. grant šema, nego u „redovnoj“ proceduri. I dan danas, petnaest godina nakon primjene Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju lica sa invaliditetom, broj zaposlenih OSI je manji od broja OSI koje su na evidenciji Zavoda za zapošljavanje", pojasnila je Vujačić.
Ona je podsjetila da je ovaj Zakon usvojen 2008. kao poseban zakon što, samo po sebi, potvrđuje da Zakon o radu, kao opšti zakon, ne može riješiti društvenu nepravdu i položaj OSI u pristupu tržištu rada.
Pritom je mišljenja da je šteta što, u medijima i zvaničnim izvještajima, ne čitamo o višestrukim benefitima zapošljavanja osoba s invaliditetom i o nesrazmjernim negativnim efektima njihove nezaposlenosti i nezapošljivosti.
"Osoba s invaliditetom, koja nema adekvatne prihode, ne može imati samostalan i produktivan život, već je zavisna od porodice i sistema, često dovedena u poziciju pukog preživljavanja, a onda se, nerijetko, i članovi njene porodice odriču sopstvenih izbora - primorani da pružaju podršku toj osobi za zadovoljavanje osnovnih potreba. Logičan slijed stvari podrazumijeva osjećaj bespomoćnosti, beznađa i beskorisnosti kod samih osoba s invaliditetom, koje će onda, radije, ostati kući nego, u suprotnom, da vrlo vjerovatno, završe u nekom mediju, u negativnom tekstu i kasnije stigmatizovane od zajednice. Tako su osobe s invaliditetom skupe za društvo, zbog čega ni ono samo ne može biti ekonomski razvijeno i napredno", navela je Vujačić.
Ona je istakla i da ako zloupotreba ima, oni koji ih čine, kada se to dokaže, moraju biti sankcionisani, te da sve suprotno od toga samo proizvodi štetu OSI, ne ni poslodavcima, a još manje državi Crnoj Gori, "a nas sve označava lopovima, štetočinama i nemoralnima", dodala je Vujačić.
Na kraju, zaključila je da je neprihvatljivo da oni koji sebe predstavljaju kao zastupnike za prava OSI i sami pričaju o tome da treba ograničiti subvencije jer, "navodno, zbog iznosa zarada nekih OSI, odnosno visokih subvencija, kasne isplate subvencija, a ne zbog neredovnog rada Zavoda za zapošljavanje, odnosno angažovanih u Fondu za profesionalnu rehabilitaciju", zaključila je Vujačić.
Izvršni direktor Saveza slijepih Crne Gore Goran Macanović, obraćajujući se ujedno i kao predsjednik Savjeta Fonda za profesionalnu rehabilitaciju, je izjavio i da je čitava ova situacija, koja je bila predmet medijskih natpisa koji negativno karakterišu OSI, zapravo, posljedica toga što su brojni zahtjevi dugo bili u Zavodu, a zašto nisu blagovremeno dostavljeni Savjetu, koji je nadležan da razmatra to, pitanje je za Zavod za zapošljavanje i zaposlene u Fondu.
"Ovo vam jasno pokazuje da Fond za profesionalnu rehabilitaciju nije obračunavao i isplaćivao one subvencije za one zarade koje su poslodavci tokom godine podnosili Zavodu", dodao je on.
Macanović je dalje naveo da je zbog deficita znanja u Zavodu, on, kao predsjednik Savjeta Fonda, odradio analizu na osnovu zvaničnih eksel tabela koju koriste u Zavodu, a ne preko aplikacija.
„Da razjasnimo tu priču o visokim zaradama OSI, podaci pokazuju sljedeće: Od ukupnog broja isplaćenih subvencija za zarade u 2021, po mjesecima, najveći broj zarada iznad 1000 eura, bio je 120, a u procentualnom iskazu je to oko 9%. Prosječno, u 2021. je obrađivano i isplaćeno 1.136 zahtjeva, a trebalo ih je biti preko 2000 jer se u 2021. broj zaposlenih OSI povećao.“, naveo je Macanović.
"Samo ovaj podatak jasno dokazuje da Fond za profesionalnu rehabilitaciju nije obračunavao i isplaćivao one subvencije, za one zarade, koje su poslodavci podnosili Zavodu", rekao je Macanović.
Kazao je da je od ukupno 810 razmatranih zahtjeva na sjednicama Savjeta u toku 2023, njih 298 predato tokom 2022, 19 je predato tokom 2021, a čak jedan zahtjev je predat u 2020.
On je dalje naglasio da, iz godine u godinu, broj poslodavaca, koji zapošljavaju osobe s invaliditetom, raste i to sa 319, koliko ih je bilo 2017, na 2970 koliko ih je bilo u 2022.
Dakle, na kraju 2017. je bilo zaposleno 319 osoba s invaliditetom, što je odgovaralo rashodu Fonda u iznosu od 5.299.282,92 evra, iako je veći iznos tog troška bio za grant šeme i druge subvencije, a ne samo za subvencije zarada. Rashodi Fonda 2020, 2021, a posebno u 2022. ne odgovaraju povećanju broja zaposlenih OSI jer nijesu bili redovni.
Prezentujući podatke do kojih je, kao predsjednik Savjeta Fonda, došao, on je, kao posebno interesantne, naveo one iz 2021. jer su, smatra, upravo te godine započeli krucijalni problemi.
U toj godini je Zavod u prosjeku mjesečno obrađivano je i isplaćeno, prosječno, 1.136 subvencija na zarade, a trebalo ih je biti preko 2000, jer se, podsjeća Macanović, u ovoj godini broj zaposlenih OSI povećao.
"Kad se zaposli osoba s invaliditetom s manjim procentom invaliditeta, država ima manje troškove, nego ako je ta osoba na evidenciji nezaposlenih", naveo je Macanović.
Dakle, kako je dodao, zapošljavanje OSI s manjim procentom invaliditeta državi je, jasan je bio on, manji trošak nego ako ta ista osoba prima naknadu sa Biroa rada, po osnovu nezaposlenosti.
"Efekti zapošljavanja OSI sa neto platom od 700 evra odgovaraju prihodu budžeta od 303,38 eura, dok je prihod od nezaposlene OSI, svega, 31,24 eura. Mjesečni troškovi državnog budžeta za zaposlenu osobu s invaliditetom, sa subvencijom od 75%, iznosi 329,41 euro, a sa subvencijom od 50% 118,48 eura", pojasnio je Macanović.
S druge strane, troškovi državnog budžeta za nezaposlenu OSI iznose 148,76 evra na mjesečnom nivou, stoji u analizi koju je izradio Macanović.
Izvršni direktor Saveza slijepih Crne Gore je, na kraju, pozvao Ministarstvo rada i socijalnog staranja i Zavod da, umjesto što razmišljaju o ograničavanju subvencija, počnu objavljivati podatke o tome koliko država prihoduje od poreza koje uplaćuju poslodavci koji zapošljavaju OSI, podsjećajući u odgovoru na pitanja novinara da je država nenamjenski potrošila preko 100.000,00 eura, koje su poslodavci godinama isplaćivali zbog toga što ne zapošljavaju OSI.
Povezani članci
Bonus video:
