Na putu od osnovca do svršenog studenta željnog da se dalje razvija i mlade osobe koja traži posao, sistem u Crnoj Gori ne prati valjano potrebe i problema je mnogo, navode sagovornici “Vijesti”, odgovarajući na pitanja koliko i kako država pruža podršku učenicima i studentima, kasnije i mladima, koji se ističu određenim talentima i vještinama.
Osnovne škole nemaju uvijek i neophodnu opremu i kabinete, pa đaci hemiju, fiziku, informatiku... nerijetko uče samo iz knjiga, bez da osjete eksperiment i kako nešto radi u praksi. Iz Ministarstva prosvjete su više puta priznali da postoje i kadrovski problemi i da dijelu đaka, recimo, matematiku ne predaju matematičari, hemiju ne predaju nastavnici koji su završili hemiju...
A kad jednom završe školu, fakultet, predstoji borba za radno mjesto. Sagovornici “Vijesti” objašnjavaju da mladi ni tu ne osjećaju da imaju podršku i ocjenjuju i da je cio sistem spor na zahtjeve tržišta, te da ne prati dovoljno brzo i razvoj tehnologija i industrije. Oni koji su jednom osjetili kako izgleda obrazovati se i raditi negdje drugo, uz svu želju, nemaju i mnogo motiva da se vrate nazad. Niti država vodi evidencije u tim ljudima i ne povezuje se sa njima...
NE POSTOJI REGISTAR STUDENATA U INOSTRANSTVU
“Država mora kreirati registar studenata u inostranstvu. Upravo kroz taj registar može pratiti oblasti u kojima se mladi usavršavaju i unaprijedi znati sa kojim resursom može raspolagati u budućem periodu, te po povratku mladih omogućiti im dalji nesmetani rast i profesionalni razvoj. Određeni dio mladih odluči se za ostanak u inostranstvu i po završenim studijama, međutim, i u tom slučaju država mora održavati kontakte, jer je dijaspora veliko blago koje Crna Gora ima”, kaže za “Vijesti” Biljana Krivokapić, nastavnica informatike u OŠ “Štampar Makarije” u Podgorici, gdje je i mentorka Kluba programiranja i robotike.
Podržava izbor mladih da se školuju u inostranstvu i kaže da tako mogu steći nova znanja, ali i širiti vidike.
“Danas postoji veliki broj raznih stipendija koje upravo omogućavaju mladim ljudima da nesmetano nastave svoj dalji razvoj u nekoj drugoj zemlji. Kao primjer dobre prakse, kada je u pitanju ulaganje države u razvoj talenta mladih ljudi, istakla bih program Vlade Crne Gore u okviru kojeg stipendije za doktorske studije su omogućavale da mladi ljudi školujući se u Crnoj Gori, dio studija provedu u inostranstvu. Nažalost, prethodne tri godine ovaj program se ne realizuje, a sigurna sam da bi njegovom ponovnom realizacijom doprinijeli motivaciji mladih ljudi da se odluče za doktorske studije”, kazala je ona.
Kao nastavnica informatike u osnovnoj školi, mišljenja je da država nedovoljno ulaže u razvoj vještina učenika od najranije dobi - kroz organizovanje raznih takmičenja, kampova, ljetnjih škola za talentovanu djecu u okviru kojih bi se angažovali istaknuti profesionalci, inovatori, naučnici koji bi svojim učešćem doprinijeli unapređenju znanja i vještina mladih ljudi.
“Sistem obrazovanja u osnovnoj školi vrši identifikovanje i evidentiranje talentovanih učenika, ali izostaju i dalje aktivnostu u smislu podrške istima. Upravo u ovom dijelu, a zahvaljujući sistemskim podacima, država može imati podatka u kom pravcu i kojim trendovima se okreću mladi još od osnovne škole, te u skladu sa tim, kreirati svoje politike podrške”, poručila je Krivokapić.
KAD MEDIJI PROZOVU, NAĐU SE RJEŠENJA
Podrška države mladim talentima priča je koja se iznova otvori i tada često i ekspresno završi rješenjem, kad o konkretnom slučaju izvijeste mediji. Ovih dana to je bilo pitanje odlaska četvoro srednjoškolaca na Međunarodnu olimpijadu iz fizike, koja se održava u Tokiju, lani je otvoreno pitanje regultive i daljeg razvoja projekta prvog crnogorskog satelita “Luča”, a prije pet godina, zamalo jedna Nina nije nastavila školovanje na Oksfordu.
Odlazak u Japan riješen je već sjutradan - odlukom Vlade da će opredijeliti sredstva za to i još nekoliko takmičenja. U dijelu javnosti, takav odgovor ocijenjen je kao politički i u korist kampanje za izbore 11. juna. Vlada se početkom godine, pomalo senzacionalno, uhvatila i za satelit “Luča”, kada je premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović najavio da Crna Gora pokreće svemirski program.
Nina Bošković 2018. nastavila je školovanje na Oksfordu - nakon njenog višemjesečnog obraćanja različitim resorima i pisanja “Vijesti”, tadašnje Ministarstvo prosvjete je odreagovalo i Nina je, i uz podršku privatnih firmi, otputovala. Trenutno je doktorand embriologije i genetike, radi na dva doktorata, u Finskoj i Švedskoj. Onlajn je savjetnica za sterilitet. Iz države je, kaže, niko ne zove, iako izučava i radi na metodama koje nisu poznate u Crnoj Gori, ni na Balkanu...
“Javnost je bila u prilici ovih dana da se uvjeri kako Vlada podržava talente, a vjerujemo da ovo nije jedini primjer, već samo onaj koji je dobio, i to s pravom, medijsku pažnju”, ocjenjuje Snežana Kaluđerović iz Centra za građansko obrazovanje (CGO).
Prema njenim riječima, zakonodavni okvir za podršku postoji, ali se u praksi “sve to rasplinjava zbog nerazumijevanja vlasti za pitanja mladih”.
“Zbog čega oni i sve češće žele da odu iz zemlje, a i odlaze. Talenti su rijetki u svijetu i svi vape za njima. Mladi, a posebno talentovani, imaju prirodnu težnju da upoznaju drugačije i bolje sisteme različitih država, pa im nebriga sopstvene države dođe kao podsticaj da napuste zemlju. Dnevno smo u prilici da vidimo koliko se sredstava rasipa zbog partikularnih interesa donosilaca odluka. Na drugoj strani, obrazovni sistem nam je devastiran, mnogi nastavnici nemaju osnovna sredstva za rad, tokom zime smo vidjeli da u nekim školama ni grijanja nije bilo, učionice su stare i često prevaziđene... To nisu uslovi u kojima se obrazuju djeca koja treba da isprate zahtjeve savremenog tržišta rada, niti je to stimulativno za njihove nastavnike”, kazala je ona.
A takvi uslovi, kako je rekla, posebno su ograničavajući za one koji imaju kapacitet za mnogo više, poput talentovanih učenika.
“Ako se ovaj trend nastavi, bojim se da će nam najkvalitetniji kadar odlaziti tamo gdje će im dati bolje uslove, kako bi iz njihovog znanja poslije imali koristi, jer se kod nas taj potencijal ne prepoznaje niti uvažava”, kazala je Kaluđerović.
“VRATIĆE SE KAD SE DRŽAVA POPRAVI”
Elma Hot Dervić mogla bi biti primjer o kakvom Snežana govori. Ona je jedna od osnivača Crnogorskog udruženja za vještačku inteligenciju (MAIA, Montenegrin AI Association), istraživačica je u Complexity Science Hubu u Beču. Doktorirala je na Medicinskom univerzitetu u Beču u oblasti nauke o podacima i nauke o kompleksnim sistemima u medicini. Karijeru je započela na Univerzitetu Crne Gore, gdje je radila kao istraživačica u Centru izvrsnosti.
Na pitanje da li država Crna Gora pruža dovoljno i da li postoji i način da ljude koji jednom odu, država i vrati i omogući im dalji razvoj i profesionalni rast, kaže nije optimista.
“Ja sam bila neko ko je pošao u Beč da bude tri godine i da se dan nakon odbrane doktorata vrati u Crnu Goru, preciznije na svoje poljoprivredno energetski efikasno imanje. Naglasak je na ‘bila’. Ja sam sada osoba koja je navikla na sistem koji je na usluzi građanima. Čak se ne radi o novcu, većina ljudi oko mene, pa čak i moj suprug Alija i ja bismo mogli da radimo remote iz Crne Gore. Dakle, u toj kombinaciji bi materijalna situacija bila i bolja u Crnoj Gori, jer je tamo trošak života manji. Ali, veliko ALI. Zdrastvo, školstvo, politika, podjele, opšta kultura, atmosfera u društvu, ogromne nejednakosti, nepotizam…”, kazala je Hot Dervić.
I to je, dodaje, samo dio problema. Kako je rekla, Crna Gora i čak ne mora da brine o njima koji su van i zove ih nazad, te da će ti ljudi sami doći, ali onda kad se država popravi...
“Kada se koliko toliko situacija popravi, kada budemo mogli da se oslonimo na sistem izgrađen na porezima koji kao građani plaćamo. Često se govori o odlivu mozgova, odlaze inžinjeri, odlaze doktori, medicinske sestre. Nažalost, sada se može reći da odlazi crnogorska mladost. Pođite na sjever, vidjećete gradove koji se gase”, kazala je ona.
Priznaje i da sama nema rješenje, ali kaže da kao prvi korak koji valja preduzeti je da oni koji su otišli, uvijek budu podrška domovini, kroz naučne projekte, donacije, saradnje na biznis planu.
“Možda je to nešto što naša domovina može da njeguje i podržava. Ne pred izbore, ne za političke poene, već suštinski”.
POSLODAVCIMA SU DVA MASTERA PREVIŠE KVALIFIKACIJA
Edina Osmanović obrazovala se i radila u Sjedinjenim Američkim Državama i Španiji, i vratila se u Crnu Goru, gdje je osnovala firmu, ali je nakon godinu zatvorila usljed nelikvidnosti.
“Potrebe i želje mladih nisu prioritet naše zemlje, iako se mladi stavljaju u centar političkih kampanja pred svake izbore i podvlači se da se sve čini kako bi mladima bilo bolje i kako bi se spriječio odliv mozgova. Međutim, bojim se da realnost i nije baš takva”, kazala je ona i dodala da se na unapređenju položaja mladih radi, ali ne na adekvatan način i ne dovoljno brzo.
Prema njenim riječima, okruženje je demotivišuće, institucije ne prepoznaju inovacije mladih, kaže da su nepotizam i diskriminacija “i te kako utkani u pore skoro pa svake institucije u Crnoj Gori”. Zamjera i na, kako kaže, prevelikoj birokratiji, nepovezanosti institucija, zbog čega se, kada je neophodna, dokumentacija ne može dobiti na vrijeme.
Vjeruje da je mnogo mladih koji imaju fantastične inovativne ideje koje mogu unaprijediti Crnu Goru, ali da nemaju i potrebne uslove.
“Nemamo adekvatne načine za plaćanje iz inostranstva, naš bankarski sistem i zakoni ne prate tehnološke promjene u svijetu i moraju da se pronalaze neka zaobilazna rješenja za poslovanje sa inostranstvom, eventualno da se otvara firma u drugoj zemlji, pa da se na taj način vrše dolazna plaćanja, što samo otežava poslovanje i čini da se ljudi i nikada ne odluče na takav vid poslovanja, već da ulaze u neku ‘sivu zonu’”, kazala je ona.
Edina vjeruje i da niko ne bi želio da napusti Crnu Goru - da ima dovoljno novca da sebi pruži dostojanstven život.
“Mladi u Crnoj Gori nemaju trenutno načina da sa platom od 450 eura prežive bez pomoći roditelja, jer toliko iznosi renta za jednosoban stan u Podgorici. Da bi se ‘preživjelo’ bilo bi potrebno da rade makar dva posla ili eventualno da žive sa roditeljima, cimerima”, kaže Edina.
Zamjera poslodavcima jer kandidate odbijaju na konkursima ako imaju dva mastera, pa su ‘prekvalifikovani’.
“Dokle god budemo posmatrali ljude kao ‘prekvalifikovane’ i odbijali ih pod tim izgovorom, ne mislim da ćemo napredovati, a još manje nekog uspjeti da vratimo, jer to prosto vrijeđa sav trud i rad koji je neko uložio da se obrazuje”, poručila je Edina.
I kao i Elma, kaže da će teško biti nekoga vratiti nazad, kad taj neko jednom sjeti povlastice i benefite života vani.
“Prioritet mora biti zaustavljanje odliva mozgova sada... Moramo preuzeti dobre poslovne prakse iz svijeta, ali znatno brže. I mediji moraju da prestanu da daju toliko važnosti političarima... Politika je previše zagadila zdravo tkivo iole trezvenog intelektualca u ovoj zemlji, da mu ne daje prostora osim da se, ili izoluje ili da ‘pobjegne’. Previše je osvrta na negativna dešavanja, premalo na pozitivne i svijetle primjere u društvu”, kaže ona.
Da bi mladi ostali u zemlji, kaže da bi trebalo naći način kako da se riješi njihovo stambeno pitanje.
“Potom besplatna i kvalitetna edukacija, stipendije za dodatno obrazovanje, plaćene prakse, plaćene obuke, olakšice i grantovi za biznise. Ulaganje u mlade preduzetnike i preduzetnice je potencijal koji ne smijemo izgubiti, ma koliko se to čini malo, oni su naši generatori promjena. To je jedina prava investicija gdje je povrat neminovan ukoliko se usmjeri na pravi način”, poručuje Edina.
Reformisati i digitalizovati institucije
Institucije u Crnoj Gori moraju se što prije reformisati i digitalizovati, ubrzati procese dobijanja dokumentacije, kaže Edina.
“Da se otvori više prostora za žalbe, primjedbe i komentare u svim oblastima ne bi li se one prije popravile. Da se više poštuju prava i radnika i poslodavaca. Država treba da stvori atraktivnu poslovnu klimu, lakše otvaranje i zatvaranje firmi, veću transparentnost prilikom poslovanja, besplatne službe za pomoć prilikom otvaranja i zatvaranja firmi, preporuke za pouzdano knjigovodstvo, popuste, vaučere za isto”, neke su od njenih sugestija za podršku mladima kada iz obrazovnog sistema uđu u sistem (samo)zapošljavanja.
Neophodno je i, dodaje, mentorstvo u ranim i kasnijim fazama startapova, dodatna edukacija zaposlenih...
“Da se povećaju fondovi za inovacije i za biznis mladih. Da se stvore poreske olakšice za prvih tri do pet godina poslovanja. Ujedno da se radi na jačanju vladavine prava, stabilizaciji političke scene koja remeti ekonomske tokove i negativno utiče na strane i domaće investicije. Obavezno ulagati u edukaciju mladih na polju blokčejna, kriptovaluta i vještačke inteligencije”, poručuje ona.
Ministarstvo daje parom, nedostaje prilika za praksu
Sva podrška koju učenici i studenti mogu dobiti od Ministarstva prosvjete svodi se na finansiranje kroz stipendije, kredite... To je odgovor resora ministra u tehničkom mandatu Miomira Vojinovića na pitanja “Vijesti”, koji su, osim kroz Fond za talente, čiji je budžet ove godine oko 100.000 eura, mehanizmi podrške i gdje se i kako zainteresovani mogu najbolje informisati o tome, stipendijama, kampovima, radionicama...
“Ministarstvo prosvjete prati učenike od osnovne škole, dajući im stipendije za talentovane učenike, potom stipendije za najbolje studenet, stipendije za sufinansiranje magistarskih i doktorskih studija, besplatna školarina na osnovnim i magistarskim studijama na ustanovama visokog obrazovanja u Crnoj Gori”, rekli su iz tog resora.
Tu je, dodaju, i program stručnog osposobljavanja, koji je u cjelosti finansiran iz budžeta države.
Kazali su i da 2017. učenici stručnih škola koji se obrazuju po programima u trogodišnjem trajanju, mogu da se obrazuju i kroz dualni oblik obrazovanja, što znači da praksu stiču kod poslodavca, a za to dobijaju novac. Za prvi i drugi razred, sredstva obezbjeđuje država, dok je naknada u trećem obaveza poslodavca.
“Za dualno obrazovanje se vezuju programi koji su deficitarni na tržištu rada, kao što su kuvari, konobari, pekari, zavarivači, programi u trogodišnjem trajanju iz oblasti poljoprivrede, elektrotehnike (elektromonter, automehaničar, autoelektričar, elektroinstalater...)”, pojasnili su.
Studenti koji ostvare pravo na kredit dobijaju 112,50 eura, najbolji studenti imaju pravo na 225 eura, a učenici 57 eura stipendije, koja se isplaćuje u 10 mjesečnih rata i bespovratna je.
“Ministarstvo prosvjete pruža podršku kroz besplatno osnovno, srednje i djelimično visoko obrazovanje, sve do doktorskih studija. Dakle, kroz pravo na stipendiju za učenike, talentovane učenike i kroz sufinansiranje master i doktorskih studija, u zemlji i inostranstvu”, rekli su iz tog resora i dodali da sve informacije zainteresovani mogu naći na sajtu Ministarstva.
Nisu odgovorili i kako država zadržava talente i šta radi da one koji su otišli vani vrati i animira ih da rade i stvaraju u Crnoj Gori.
Bonus video:
