Prstace nude "od Ulcinja, pa do nakraj Boke", inspekcija "čuva" imena preduzeća

Iako se inspekcija poziva na Zakon o zaštiti podataka o ličnosti, iz Agencije kažu da ih isti ne ograničava da saopšte o kome je riječ
513 pregleda 3 komentar(a)
prstaci, Foto: Printscreen
prstaci, Foto: Printscreen
Ažurirano: 04.09.2017. 18:40h

Iz inspekcije za morsko ribarstvo Ministarstva poljoprivrede odbili su da saopšte ko su pravna lica kod koji su tokom avgustovske kontrole oduzeli preko 25 kilograma prstaca, školjke koja je zakonom zaštićena i čiji su izlov i promet zabranjeni.

Pozivajući se na Zakon o zaštiti podataka ličnosti, iz inspekcije su naveli da su njihovi ciljevi zaštita morskog biodiverziteta, te da potrošači i turisti u ponudi imaju zdravstveno bezbjedne proizvode.

"Shodno Zakonu o zaštiti podataka ličnosti, inspekcija neće izlaziti u javnost sa nazivima i imenima pravnih i odgovornih lica kod kojih su zatečeni prstaci. Važno je da se kontrole sprovode i da ima rezultata", kazali su iz inspekcije za morsko ribarstvo.

Iz Agencije za zaštitu ličnih podataka, čiji Savjet bi trebalo da dâ mišljenje o postupanju inspekcije, "Vijestima" je nezvanično rečeno da nema zakonskog osnova da imena pravnih lica ne budu saopštena.

Prstaci su prošlog mjeseca oduzeti od više pravnih lica iz Herceg Novog, Kotora i Tivta.

Sudeći po objavama na društvenim mrežama, prstaci su u ponudi ugostiteljskih objekata "od Ulcinja, pa do nakraj Boke".

Iz inspekcije navode da preuzimaju "sve neophodne mjere i radnje" kako bi se otkrili i dobavljači.

"U borbi da se zaustavi izlov prstaca preduzimaju se sve neophodne mjere i radnje kako bi se prije svega otkrila lica koja to direktno rade - ronioci, a posebno se kontrolišu restorani za koje se sumnja ili postoji saznanje da nude prstace u okviru svoje ponude“, navode iz inspekcije.

Dok odbijaju da saopšte imena pravnih lica od kojih su oduzeli zaštićenu vrstu školjke, podsjećaju da se njenim izlovom nanosi šteta životnoj sredini, te kažu i da, pošto je u pitanju nelegalan izlov, konzumacija prstaca može da izazove različite zdravstvene tegobe.

Iz inspekcije za morsko ribarstvo su apelovali na građane da "prijave aktivnosti vezane za sakupljanje ili stavljanje na tržite prstaca u Crnoj Gori".

Kazne za ulov i stavljanje u promet prstaca su predviđene Zakonom o morskom ribarstvu - za pravno lice u prekršaju, predviđen je prekršajni nalog na 500 eura, odnosno 150 eura za odgovorno lice u pravnom licu. Ukoliko se prekršaj ponovi, inspektor šalje zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka, nakon čega sudija za prekršaje odlučuje o visini kazne koja iznosi od 500 do 20.000 eura za pravno, odnosno 150 do 2.000 eura, za odgovorno lice u pravnom licu.

Iako, kako navode, inspekcija za morsko ribarstvo vodi evidenciju prekršajnih naloga, kao i zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka, nadležni nisu saopštili koliko je dosad lica kažnjeno zbog izlova i stavljanja u promet prstaca.

Razbijanjem stijena remeti se prirodna ravnoteža staništa

Prstaci su duguljaste školjke, smeđe boje. Žive u stijenama, a prostor za život stvaraju tako što ispuštaju male količine hlorovodonične kiseline. Da bi dostigli dužinu od pet centimetara potrebno im je između deset i 30 godina. Sa druge strane, prstaci se sakupljaju razbijanjem stijena u kojima žive, uz pomoć alata kao što su: čekić, dlijeto, pinceta… Razbijanjem stijene remeti se prirodna ravnoteža staništa, koje naseljavaju i druge mnogobrojne vrste i za koju su bile potrebni vjekovi da se uspostavi.

"To razbijanje stijena uništava kompletno mikrostanište i povlači za sobom čitav niz posljedica, tako da sada imamo veći dio crnogorske stjenovite obale u potpunosti 'otučen' i osiromašen", kazala je ranije "Vijestima“ Vesna Mačić iz kotorskog Instituta za biologiju mora.

Ranije su iz Ministarstva poljoprivrede kazali da se „za jednu restoransku porciju prstaca mora uništiti oko jedan metar kvadratni stijene“, te da je takvom lokalitetu potrebno više od 20 godina da bi se vratio u prvobitno stanje.

Bonus video: