Građanska inicijativa (GI) “Zdravi Mojkovac”, u okviru javne rasprave o Nacrtu Detaljnog prostornog plana (DPP) za prostor koncesionog područja za eksploataciju mineralnih sirovina - Brskovo i Nacrtu Izvještaja o strateškoj procjeni uticaja na životnu sredinu, predala je Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma komentare, predloge, sugestije na više od 50 strana.
Iz Ekološkog pokreta “Ozon” su podržali argumentaciju koja je, kako su naveli u zajedničkom saopštenju, “pokazala sve kontroverze, kontradiktornosti, nedostatke i nelogičnosti u Nacrtu DPP i Izvještaju, te da ih treba povući”.
“Nacrt DPP nije urađen u skladu sa važećim domaćim zakonskim propisima, međunarodnim konvencijama, koje je Crna Gora ratifikovala, ali ni sa planovima višeg reda i ima suštinske pravne, tehničko-tehnološke, metodološke, pravne i etičko-sociološke nedostatke. Takođe, i nedostake ekonomske analize. Usvajanje takvog dokumenta je u suprotnosti s principima održivog razvoja i zelene agende. Dokumentom se predlažu aktivnosti koje za rezultat imaju trajnu i nepovratnu devastaciju prostora, u području između dva nacionalna parka i rijeke Tare koja je pod UNESKO zaštitom”, konstatovali su iz GI.
Usvajanje DPP, kako tvrde, imalo bi za posljedicu “potencijalne opasnosti od zagađenja šireg područja i vodoizvorišta za susjedne gradove, zagađenje površinskih i podzemnih voda, zemljišta, vazduha, uništavanje flore i faune…”. Realizacijom projekata rudnika, objašnjavaju, oduzima se svaka šansa Mojkovcu da valorizuje turističke potencijale, a Mojkovčanima ugrožava niz ustavnih prava, prije svega, pravo na zdravu životnu sredinu.
GI “Zdravi Mojkovac” pokreće pitanje konflikta interesa u izradi dokumenata i objašnjavaju da “studija, na osnovu koje je rađen Plan i Strateška procjena uticaja na životnu sredinu, nijesu verifikovali državni organi, već je naručilac koncesionar o čijim se direktnim interesima radi”. Zahtijevaju da se zatraži mišljenje Agencije za sprečavanje korupcije u vezi s tim navodima. Podsjećaju i da Državnim planom eksploatacije mineralnih sirovina nije planirana eksploatacija rude olova i cinka u rudniku Brskovo.
“U cilju planiranja bilo kakvih aktivnosti na tom području, tokom kojih se emituju zagađujuće materije ili su nusprodukti proizvodnog procesa, obavezna je izrada hidrološke studije za određivanje disperzije zagađujućih materija podzemnim vodenim tokovima, jer se jedino tako mogu identifikovati opasnosti i predložiti adekvatne mjere zaštite. Sve drugo vodi ka direktnom ugrožavanju zdravlja i života ljudi i neprihvatljivo je za dalje planiranje bilo kakvih aktivnosti na planiranom obuhvatu”, podsjećaju iz GI resorno ministarstvo.
Suštinska falinka DPP je, tvrde, “nedostatak osnovnih informacija o postupcima koji će se sprovoditi na istražno eksploatacionom prostoru i izostanak pominjanja potrebnih postupaka tretmana i mjera prevencije i zaštite u odnosu na prisustvo teških metala (živa, olovo, arsen, kadmijum..)”. Kako objašnjavaju iz GI, zbog tih nedostataka, dovedeni su u zabludu donosioci odluka u vezi s opasnostima po zdravlje i život ljudi, kao i po sve segmente životne sredine.
“Koncesionar je doveo u zabludu i tim za izradu Plana i donosioce odluka, jer je izbjegavajući pominjanje termina opasni otpad, a posebno izbjegavajući pominjanje prisustva žive za šta su propisana ograničenja u crnogorskom zakonodavstvu, pokušao da predstavi predloženu takozvanu “inovativnu tehnologiju” prihvatljivom, Tako je prikrio stvarnu situaciju i opasnost, što je moglo da rezultira katastrofalnim posljedicama po zdravlje i život ljudi i životnu sredinu”, objašnjavaju.
Među brojnim primjedbama na DPP je i način kompenzacije privatne svojine, čije zauzimanje se planira realizacijom projekta rudnika. Kompenzacione površine mogu biti područja u državnoj ili privatnoj svojini. Tvrde da se time, s obzirom na to da ne postoji Odluka o proglašenju javnog interesa, obavlja prenamjena, pa livade, pašnjaci, voćnjaci, njive pretvaraju u šumsko zemljište “radi nadoknađivanja šumskih površina koje će posjeći koncesionar rudnika”. Time se, tvrde, “degradira ekonomska baza lokalne zajednice kroz umanjenje obradivih površina, a time i prihoda, čime se stanovništvo u krajnjem prisiljava na iseljavanje”.
Drugi dokument, to jest, Strateška procjena uticaja, kako su konstatovali iz GI, “nije prepoznala uticaje otvaranja rudnika na životnu sredinu i zdravlje ljudi”. Takođe, objašnjavaju, tim dokumentom nijesu date preporuke i rješenja za očuvanje vrijednosti prirodnih resursa i dobara, predjela, biološke raznovrsnosti, divljih biljnih i životinjskih vrsta i autohtonih ekosistema.
Kao najveći nedostatak procedura u vezi sa planiranim projektom rudnika, vide preskakanje faze ranih konsultacija. One su, objašnjavaju, morale biti sprovedene prije javne rasprave, “uz učešće stručne i zainteresovane javnosti, transparentnu i odgovornu komunikaciju s građanima”. Poručuju da “ukoliko izvršne vlasti žele da zaštite javni interes i pokažu stvarnu želju za procesom evropskih integracija, treba da, nakon isteka koncesionog ugovora, odustanu od plana eksploataciju mineralnih sirovina u Brskovu”.
Bonus video:
