Pripadnici Vojske Crne Gore, angažovani na međunarodnoj vojnoj vježbi u Pljevljima od 16. maja do 2. juna, namjeravaju da se obrate Agenciji za mirno rješavanje sporova, jer im, kako tvrde, Ministarstvo odbrane nije isplatilo uvećane zarade za rad za vrijeme državnog praznika - Dana nezavisnosti Crne Gore.
Ukoliko to pitanje ne riješe u dogovoru sa Agencijom, vojnici najavljuju da će podnijeti tužbu, kojom će tražiti da im se isplate dnevnice u skladu sa Zakonom i Opštim granskim kolektivnim ugovorom.
Iz Ministarstva odbrane tvrde da su u potpunosti ispoštovali Zakon o Vojsci Crne Gore i druge podzakonske akte koji regulišu tu problematiku...
Na Vojnoj vježbi Immediate Response (IR23) učestvovalo je 500 pripadnika Vojske Crne Gore (VCG) i Oružanih snaga SAD, uključujući i štabne oficire Oružanih snaga Hrvatske. Iz Crne Gore bilo ih je oko 230.
Terenska ili praznična dnevnica
Vojnici su za “Vijesti” ispričali da su im isplaćene višestruko manje dnevnice.
“Umjesto da nam isplate dnevnice u rasponu od 90 do 120 eura zavisno od čina, za tri dana državnog praznika - Dana nezavisnosti, 21. 22. i 23. maja, nama su ukupno isplaćena 153 eura za period od 16. maja do 2. juna, odnosno devet eura po danu, što je takozvana terenska dnevnica”.
Vojnici zbog, kako su kazali, prirode posla koju obavljaju, nijesu željeli da im se imena pominju u novinama.
Kazali su i da su im prije početka vježbe njihovi pretpostavljeni rekli da će im biti isplaćene uvećane dnevnice za vrijeme državnog praznika.
Na osnovu Zakona o državnim i drugim praznicima, Dan nezavisnosti praznuje se 21. i 22. maja. Kako je prvi praznični dan bio nedjelja, neradni dani za Dan nezavisnosti bili su nedjelja 21. maj, ponedjeljak 22. maj i utorak 23. maj.
Bilo sporova i ranije "nije dobio ko nije tužio"
Crnogorski vojnici tvrde su sve vrijeme trajanja vježbe 24 sata boravili na vojnom poligonu u mjestu Dajevića han.
“Ovo nije prvi put da nam Ministarstvo ne isplaćuje novac koji nas sleduje po zakonu. I do sada smo više puta morali da podnosimo tužbu i redovno smo dobijali sporove. Spor nije dobio samo onaj ko nije tužio, što je najbolji dokaz koliko odgovorni poštuju zakonske obaveze i prava zaposlenih u vojsci. I dalje se neodgovorno i drsko ponašaju. Angažuju svoju vojsku na državni praznik, a ne nađu za shodno da to i plate. Sad nam kažu da se obratimo Agenciji za mirno rješavanje sporova, kako bi se neko ugradio i po dosadašnjoj praksi isplaćivali bi nam manje nego što nam pripada. Mi ne tražimo ništa više ni manje nego ono što nas po zakonu pripada”.
U članu 21 Opšteg kolektivnog ugovora se kaže da se zarada zaposlenog uvećava po času najmanje 150 odsto za rad na dan državnog ili vjerskog praznika, a 40 odsto za rad duži od punog radnog vremena (prekovremeni rad).
U slučaju kada je zaposleni ispunio uslove za uvećanje zarade po više osnova, procenti povećanja se sabiraju.
Isplaćeno po devet eura jer su imali hranu i smještaj
Iz Ministarstva odbrane “Vijestima” su saopštili da su u potpunosti ispoštovali Zakon o Vojsci Crne Gore i sve podzakonske akte donesene na osnovu njega kada su u pitanju naknade za rad na terenu pripadnika Vojske Crne Gore.
“Naime, Pravilnikom o naknadama troškova lica u službi u Vojsci Crne Gore (‘Službeni list Crne Gore’ br.007/17 od 31. 1. 2017. godine) propisuju se naknade troškova lica u službi u Vojsci Crne Gore nastalih u vezi sa službom, način ostvarivanja i njihova visina. Lica u službi u Vojsci su za vrijeme trajanja međunarodne vježbe ‘Immediate response’ koja se u Pljevljima održavala u periodu od 16. 5. 2023. do 2. 6. 2023. godine, bili angažovani rad na terenu, pod kojim se shodno navedenom Pravilniku (član 29 stav 2) podrazumijeva, između ostalog, i učešće na vojnoj vježbi. Odredbom član 29 ovog pravilnika, lica u službi u Vojsci za vrijeme rada na terenu u zemlji koji traje duže od 24 časa pripada naknada troškova u visini od: 50 odsto vrijednosti dnevnice za službeno putovanje u zemlji, ako su na terenu obezbijeđeni smještaj i ishrana i 100 odsto vrijednosti dnevnice za službeno putovanje u zemlji, ako na terenu nijesu obezbijeđeni smještaj i ishrana”, navodi se u odgovoru Ministarstva odbrane.
Vojnicima je prema pravilniku na koji se pozivaju isplaćeno po devet eura, “jer su u toku trajanja vježbe imali obezbijeđenu ishranu i smještaj”.
“Takođe, odredbom člana 29 stav 3 Pravilnika o naknadama troškova lica u službi u Vojsci propisano je da za dane u kojima ostvaruju pravo na naknadu na terenu (što toga dana jeste bio slučaj) licu u službi u Vojsci ne pripada uvećanje zarade za rad duži od punog radnog vremena, rad noću i rad u dane koji su zakonom određeni kao neradni. Međutim, ukazujemo da je izmjenama Uredbe o zaradama lica u službi u Vojsci od prošle godine svim licima u službi u Vojsci propisan dodatak u iznosu od 10 odsto osnovne zarade, a koji ima svrhu da prepozna specifičnost angažovanja lica u službi u Vojsci. Licima u službi u Vojsci pripadajuće naknade su isplaćene na jedini mogući način u skladu sa zakonskim i podzakonskim aktima i kada je u pitanju postupanje prema našim pripadnicima, ne samo u ovoj nego i svim drugim situacijama, nastojimo da ih ni na koji način ne oštetimo”, tvrde u Ministarstvu odbrane.
Ističu da su u ovom slučaju postupili “na jedini mogući način shodno Pravilniku o naknadama troškova lica u službi u Vojsci”, ali i da su inicirali izmjenu Pravilnika.
“Nevezano za konkretnu situaciju, ukazujemo da Ministarstvo odbrane ima proaktivni pristup kada dođe do bilo kog propusta u postupanju prema pripadnicima Vojske, te u tom kontekstu uvijek preduzima na zakonu zasnovane radnje i mjere u cilju sporazumnog rješavanja nastale situacije. Ističemo da smo svjesni činjenice da konstantno treba unapređivati zakonska rješenja koja bi omogućila poboljšanje statusa naših pripadnika, te u tu svrhu već su inicirane izmjene i dopune predmetnog pravilnika, za koji vjerujemo da će se naći u proceduri usvajanja do kraja godine”, odgovorili su iz Ministarstva na pitanje “Vijesti”.
Tvrde da služe i više od 15 godina bez stalnog radnog odnosa
Vojnici po ugovoru, kako tvrde, izuzeti su iz zakona po kojem zaposleni nakon tri godine provedene na radu kod poslodavca moraju da dobiju rješenja o radu na neodređeno vrijeme.
“Mnogi vojnici rade i više od petnaest godina, a da nisu prevedeni u stalni radni odnos. Prema važećem zakonu, vojnici po ugovoru mogu raditi do 45. godine života i poslije toga da idu kući. Da li neko razmišlja gdje će oni poslije toga da nađu posao. Bolji status od nas imaju svi drugi zaposleni”.
Navode i da vojnici po ugovoru nemaju pravo na uvećane troškove stanovanja, iako se tretiraju kao profesionalna vojna lica.
Bonus video:
