Stiglo Cetinje u Kolašin - čest je komentar ovih dana, nakon što je obnovljena fasada Zavičajnog muzeja u tom tom gradu.
Tamno crvena ili terra rossa na jednoj od najstraijih i najljepših kolašinskih zgrada na Trgu boraca, uljepšala je gradsko jezgro, ali i vratila autentičan, potpuno zaboravljeni izgled objekta, završenog početkom prošlog vijeka.
A ako je suditi po prvoj “bordo” fasadi, “Cetinje je stiglo u Kolašin” 1. januara 1906. godine, kada je svečano otvorena prva Državna zgrada. Kuću, sadašnji Muzej, tadašnja Vlada Crne Gore otkupila 9. jula 1905. godine za 12.000 kruna od divizijara Pavla Vujićića. Odmah se pristupilo adaptaciji i renoviranju zgrade.
“Radovi su počeli odmah nakon završenog javnog poziva, a najbolji ponuđač je bio Risto Bojović, preduzimač iz Kolašina. Radovi su bili pod strogom kontrolom sa Cetinja, a materijal za završne radove je naručen iz Italije. U više dokumenata iz Državnog arhiva na Cetinju imamo potvrdu o ovim navodima, a takođe i boji koja je naručena i koja je preko Kotora, Cetinja i Podgorice stigla u Kolašin”, priča za “Vijesti” Branislav Jeknić, direktor Centra za kulturu, u čijem sastavu je Muzej.
Upravo on je insistirao da se terra rossa vrati vrati u Kolašin. Priča da je u arhivima našao podatke da je “za potrebe Državne kuće prije skoro 120 godina naručena i bravarija i rasvjeta”.
“Šaljem Vam ovdje u prilogu jednu polisu za neku crvenu zemlju (boju) ‘terra rossa’ koju smo naručili u Trijestu. Molim da nam ovo uputite sa onom ostalom porudžbinom ako je već nijeste uputili. Pođite kod ministra Mijuškovića i zamolite ga da bi naredio da pošalju 500 kg cementa oblasnoj upravi u Kolašinu za popravke državne kuće u Kolašinu, a na račun komandira Pavla Vujisića, o čemu sam juče obavijestio Ministarstvo”, piše u dijelu prepiske oko dovršetka radova na kući koju je otkupila država.
Jeknić kaže da nije bilo dokumenta, možda bi zgrada Zavičajnog muzeja bila u boje kajsije ili nekoj blijedo roze, kako su to predlagali pojedini stručnjaci i projektanti.
A do dileme oko boje jedne od najdominantnijih zgrada u centru Kolašina, došlo je zbog toga što sredinom 80-ih prošlog vijeka nije bilo toliko starih Kolašinca, koji su se sjećali autentične boje Muzeja.
Naime, bordo nije izdržala decenije kolašinskih mrazeva, snijega i kiša, pa je vremenom blijedjela. Tako, kad su pitali, tada najstarijeg Kolašinca koja su njegova najranija sjećanja na nekadašnju kuću državne uprave, rekao im je da je roze. To je i odredilo boju fasada sve do prije nekoliko dana.
Adaptacija fasade zgrade kolašinskog Zavičajnog muzeja počela 12. juna i završena u rekordnom roku. Osim fasade, biće obnovljena i stolarija.
“Stolarija koja se obnavlja je stara i bila je, tokom godina, izložena raznim oštećenjima, poput truljenja drveta, loma, ogrebotina, pukotina ili deformacije što zahtijeva preciznost u radu kako bi se stolarija vratila u prvobitno stanje. Radovi na fasadi zahtijevaju više vremena zbog oštećenja usljed dugogodišnjeg izlaganja vremenskim uslovima, što podrazumijeva preciznost i veliku pažnju kako bi se očuvala autentičnost objekta. Uz to, mora se voditi računa o očuvanju i zaštiti originalnog izgleda i poštovanju propisa”, kazao je na početku radova predsjednik Opštine Vladimir Martinović.
Radovi se izvode od finansijskih sredstava koja je obezbijedila prethodna uprava, donacijom od Glavnog grada, dok je dio novca obezbijedila Opština.
Jeknić podsjeća i da je zgrada u kojoj je danas Muzej, 1. januara 1906. godine, odlukom tadašnje Vlade, proglašena za državno dobro. U toj zgradi, tokom 12 decenija, bile su smještene sve državne institucije.
Istakao je da će nakon rekonstrukcije zgrada biti pravi reprezent istorijskog trajanja i graditeljstva u Kolašinu.
Bonus video:
