Zahvaljujući ribarima iz Herceg Novog, Institut za biologiju mora iz Kotora došao je do novih vrijednih podataka za izučavanje načina života jedne rijetke vrste ajkule koja živi u Jadranu - pješčanog morskog psa.
"Uloga ribara u očuvanju i istraživanjima hrskavičavih riba (morskih pasa i raža) je nezamijenjiva. Zahvaljujući njima, bili smo u mogućnosti da zabilježimo ponovni ulov pješčanog morskog psa (Carcharhinus plumbeus) koji je bio označen", saopšteno je iz Instituta uz napomenu da se radi o jedinki pješčanog morskog psa koja je ranije bila označena tagom u blizini Venecije, a ponovo je uhvaćena u Herceg Novom.
Daljina između dvije lokacije je 326 nautičkih milja, odnosno nešto više od 600 kilometara, što je izuzetno velika distanca, uzimajući u obzir da je jedinka dugačka manje od jednog metra, kazali su su iz Instituta.
Oni su se zahvalili ribarima iz luke Kjođa u Italiji i Herceg Novog koji su omogućili da se morski pas prvo označi, a zatim i prijavili ponovni ulov iste ove jedinke.
Zahvaljujući ribarima koji su ulovili nekoliko primjeraka ove rijetke vrste morskog psa u akvatorijumu oko ušća Bojane, u septembru prošle godine Institut za biologiju mora iz Kotora je zvanično potvrdio postojanje pješčanog morskog psa i u našim vodama.
Institut za biologiju mora Univerziteta Crne Gore inače, bilježi da u našem moru ima ukupno 44 vrste ajkula i raža, što čini 75 odsto svih vrsta hrskavičavih riba Jadrana - kako glasi njihov zajednički imenitelj.
Nasuprot u javnosti uvriježenom mišljenju da se ajkule i raže mogu naći samo u nekim, prevashodno tropskim morima, ove vrste riba mogu se pronaći u svim morima svijeta, uključujući i Jadransko. Do sada je zabilježeno čak 59 vrsta ajkula i raža u Jadranskom moru.
Među većim morskim psima ovdje je najčešći modrulj, ali se u vodama Jadrana mogu sresti i neki od tzv. "živih fosila" kakav je naprimjer pas glavonja, za čije se srodnike smatra da su evoluirali još u periodu Jure. Većina vrsta ajkula koje žive u Jadranu nije opasna za ljude, ali ima i onih vrta koji poput velike bijele ajkule (Carcharodon carcharias) koje to mogu biti.
Međutim, njihovi nalazi u Jadranu su neupotredivo rjeđi od broja ulova ili uočavanja modrulja i drugih sličnih i manjih vrsta ajkula. Inače, hrskavičave ribe, pogotovo ajkule koje svjetska mora nastanjujuu više od 400 miliona godina, predstavljaju jedan od savršenih primjera evolucije bića perfektno prilagođenih za život, lov i razmnožavanje u moru.
Ajule i raže imaju izuzetno važnu ulogu u morskom ekosistemu, ali se na žalost, veliki broj vrsta iz roda hrskavičavih riba danas nalazi na crvenim međunarodnim listama ugroženih vrsta.
"Ajkule i raže danas preživljavaju masovno opadanje brojnosti svojih vrsta, a neke su i regionalno izumrle. Najnovija istraživanja pokazuju da je trećina ukupnog broja vrsta ajkula i raža suočena sa rizikom od istrebljenja, mahom uslijed pretjeranog izlova, sporog dostizanja polne zrelosti i malog broja potomaka", saopšteno je ranije iz Instituta za biologiju mora u Kotoru.
Bonus video:
