Građanska inicijativa Zdravi Mojkovac pozvala je Specijalno državno tužilaštvo da "preispita sve" u vezi sa projektom otvaranja rudnika Brskovo.
Kazali su da se 25. jula, u skladu sa definisanim raskidnim klauzulama, a na osnovu neispunjenih ugovorenih obaveza i "brojnih drugih neusklađenosti sa zakonskim propisima" na snazi u Crnoj Gori, stiče uslov za raskid ugovora sa kompanijom "Brskovo Mine" iz Podgorice, o koncesiji za detaljna geološka istraživanja i eksploataciju sulfidne polimetalične rude na istražno-eksploatacionom prostoru bivšeg rudnika „Brskovo“ kod Mojkovca.
Najavili su da će podnijeti krivične prijave ukoliko Vlada odluči da potpiše novi aneks ugovora sa tim koncesionarom.
Uvidom u tekst ugovora i informaciju o realizaciji ugovora o koncesiji za detaljna geološka istraživanja i eksploataciju sulfidne polimetalične rude, na sajtu Vlade, zaključuje se, kako ističu u saopštenju, da su se stekli svi ugovorom predviđeni uslovi da Crna Gora "bez bilo kakvih finansijskih obaveza, pravno valjano" raskine pomenuti ugovor i "pristupi strateškom planiranju korišćenja navedenog prostora u skladu sa interesima građana Mojkovca i građana Crne Gore".
Iz GI Zdravi Mojkovac u saopštenju navode da koncesionar više od 13 godina nije ispunio ugovorene obaveze, dok su mu propisani rokovi produžavani potpisivanjem, do sada, šest aneksa ugovora.
"Tokom javne rasprave za Nacrt Detaljnog Prostornog Plana za prostor koncesionog područja za eksploataciju mineralnih sirovina - Brskovo, Opština Mojkovac i Strateške procjene uticaja na životnu sredinu DPP Brskovo, javnost je upoznata sa urbanističkim i tehničkim rešenjima predloženim od strane Koncesionara, kao i sa mehanizmima koji bi trebali da ublaže uticaj rudnika na životnu sredinu i zdravlje ljudi. Navedena dva dokumenta je za javnu raspravu odobrila Vlada na predlog Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma.
"Evidentna neusklađenost za zakonskim propisima, veliki broj propusta, kontradiktornosti, nedorečenosti, nedostatak objektivnog sagledavanja nastalih posljedica, prikrivanje činjenica o prisustvu žive i ostalih komponenti koji se svrstavaju u kategoriju opasnog otpada, neusaglašenost sa planovima višeg reda, nedostatak potrebnih pratećih studija, potrebe za izmiještanjem 400, 220 i 110 kV (i ostalih elektroenergetskih objekata), ogromni konflikti u prostoru koji primarno nastaju preklapanjem koncesionog područja u odnosu na zonu zaštite NP Biogradska gora, nepostojanje mišljenja UNESCO-a u vezi sa uticajem rudarsko-tehnoloških aktivnosti na rijeku Taru, uništavanje i izmiještanje arheoloških nalazišta i grobalja, iseljavanje porodica sa vjekovnih ognjišta, direktno ugrožavanje bezbijednosti i zdravlja građana Mojkovca, i brojne druge primjedbe koje smo dostavili Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma u okviru javne rasprave, ukazuju na jedini mogući zaključak: da su predloženi DPP za prostor koncesionog područja za eksploataciju mineralnih sirovina - Brskovo, Opština Mojkovac i Strateška procjena uticaja na životnu sredinu za DPP Brskovo apsolutno neprihvatljivi, da ne mogu pretrpjeti izmjene i dopune a da se ispune važeći propisi i da moraju biti povučeni, a postupak njihovog donošenja suspendovan", navodi se u saopštenju.
Potvrda navedenog je, kako su kazali, i dopis Ministarstvu ekologije od 7. juna, kojim je rukovoditeljka izrade plana dr Sonja Radović Jelovac, angažovana od strane Vlade, navodeći "brojne proceduralne i zakonske neusaglašenosti", u zaključku navela da "ne želeći da ulazi potencijalno u zonu kršenja zakonskih propisa i odredbi, a u cilju zaštite profesionalnog integriteta planerskog tima, predlaže suspendovanje planerskih aktivnosti do donošenja strateških odluka vezanih za koncesiono područje na državnom nivou, poštujući zakonsku regulativu".
"Sve gore navedeno je u direktnoj vezi sa članom 34 Ugovora kojima su definisani razlozi za raskid Ugovora od strane države, a zbog kršenja odredbi Ugovora od strane Koncesionara, bez mogućnosti ostvarivanja bilo kakve nadoknade ili naplate štete u korist Koncesionara od države Crne Gore", dodaju iz GI Zdravi Mojkovac.
Drugi pravni osnov za raskid ugovora, prema njihovim riječima, definisan je raskidnom klauzulom Aneksa 2: "Ukoliko Koncesionar ne dobije urbanističko – tehničke uslove od strane nadležnog organa, koji su jedan od uslova za dobijanje odobrenja za eksploataciju mineralne sirovine na eksploatacionom polju i odobrenja za izvođenje radova po glavnom rudarskom projektu eksploatacije utvrđenim članom 9 i 10 Ugovora, u ugovorenom roku".
Ova raskidna klauzula se, ukazuju, odlagala potpisivanjem još četiri aneksa, "dajući koncesionaru dodatnih 11 godina da ispuni ugovorene obaveze, koje on nije ispunio".
"U prilog činjenici da država Crna Gora ne može imati nikakve finansijske obaveze prema Koncesionaru je klauzula iz Anex-a 4 kojom se definiše da je isključivi rizik Koncesionara pribavljanje odobrenja i saglasnosti za eksploataciju, donošenje prostorno planske dokumenatcije i izdavanje urbanističko - tehničkih uslova. Takođe je propisano da se sve izmjene zakona Crne Gore, a naročito izmjene zakona koje su posljedica implementacije propisa EU, primjenjuju na Ugovor, dok se u slučaju kolizije između odredbi Ugovora i zakona, primjenjuju odredbe zakona. Time je spriječeno uvođenje ili pozivanje na bilo koje stabilizacione klauzule. Ovo je u direktnoj vezi sa Zakonom o industrijskim emisijama (“Sl list CG”, br: 17/19), koji je Koncesionar „zaboravio“ da je na snazi, a čiji članovi 58 i 59 direktno zabranjuju predviđene prerađivačke aktivnosti zbog prisustva žive, dok je Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma na javnu raspravu stavilo DPP Brskovo i Stratešku procjenu uticaja na životnu sredinu DPP Brskovo bez mišljenja Direktorata za ekologiju i klimatske promjene, u čijoj je nadležnosti Zakon o industrijskim emisijama.
"U nizu potpisivanja anex-a Ugovora, bez jasnog i objektivnog obrazloženja, nepoštujući strateško opredeljenje države u pravcu održivog razvoja, bez ekomske opravdanosti i ekonomske analize uopšte, imajući u vidu visinu koncesione naknade (fiksne, nešto više od 600.000 eura godišnje u dvije rate i varijabilne, 3,5% od 'tržišne vrijednosti ukupnog prodajnog proizvoda'), 2019. godine Vlada je potpisala i Anex 6, kojim se predlažu sljedeće izmjene:
"Izmjena u članu 1 stav 1 Aneksa 5 Ugovora na način da se riječi: 'najkasnije do kraja druge godine, računajući od 25. jula 2019. godine izraditi rudarsku tehničku dokumentaciju i pribaviti odobrenja, dozvole i saglasnosti za ispunjavanje uslova za eksploataciju mineralne sirovine i za dobijanje odobrenja za izvođenje radova po glavnom rudarskom projektu eksploatacije na istraženim ležištima'; mijenjaju i glase: 'najkasnije do 25. jula 2023. godine izraditi rudarsku tehničku dokumentaciju i pribaviti odobrenja, dozvole i saglasnosti za ispunjavanje uslova za eksploataciju mineralne sirovine i za dobijanje odobrenja za izvođenje radova po glavnom rudarskom projektu eksploatacije na istraženim ležištima'", dodaje se u saopštenju.
Članom 14 ugovora je, podsjećaju, propisano da je koncesionar dužan ministarstvu nadležnom za rudarstvo i geološka istraživanja obezbijediti bankarsku garanciju u iznosu od 500.000 eura na ime valjanog izvršenja ugovornih obaveza, "na način što će se ista u cjelosti ili djelimično realizovati u slučaju prestanka Ugovora (osim, ako je do prestanka važenja Ugovora došlo zbog isteka vremena na koje je koncesija data), raskida Ugovora (ukoliko je do raskida došlo krivicom koncesionara), kao i u svim drugim slučajevima koji se odnose na valjano izvršenje Ugovora".
Na osnovu svega navedenog, poručuju iz GI Zdravi Mojkovac, iznijeti su dokazi o razlozima za raskid ugovora sa koncesionarom, nakon čega država zadržava bankarsku garanciju u iznosu od 500.000 eura i zadržava sve do sada izrađene studije.
"Nakon konačnog odustajanja od otvaranja rudnika na ovom području u skladu sa predloženom tehnologijom otvorenih rudokopa i flotacijske prerade uz devastaciju 6.900.000 m2 sa potencijalnom kontaminacijom zagađujućim opasnim materijama širokog radijusa okoline, dovodeći u direktnu opasnost građane Mojkovca u prvom redu, neophodno je da se obezbijede sredstva koja će omogućiti rekultivaciju područja bivšeg rudnika Brskovo (za početak novac od bankarske garancije). Ovaj prostor je potrebno, u skladu sa planovima višeg reda i jedinim ispravnim vizionarskim pristupom, u skladu sa zakonima Crne Gore, turistički valorizovati i uložena sredstva će biti vraćena u kratkom vremenskom periodu (izraditi ekonomsku studiju, koja i nedostaje u Planu, a tiče se prvog scenarija).
"Kako je poslednjih 13 godina zbog toga što je bio na snazi Ugovor sa Koncesionarom, indirektno, državi bilo onemogućeno da izvrši sanaciju i rekultivaciju prostora bivšeg rudnika Brskovo, a Koncesionar nije ispunio ugovorene usluge, 'trpjela je' životna sredina, prvenstveno rijeka Rudnica, tako da predlažemo razmatranje pokretanje postupka za odgovornost za štetu u životnoj sredini protiv Koncesionara u skladu sa Zakonom o odgovornosti za štetu u životnoj sredini", dodaje se u saopštenju.
Iz GI Zdravi Mojkovac poručili su kako žele da ta opština "dobije razvojnu šansu koju zaslužuje" i da se prekine, ocjenjuju, diskriminatrorski odnos koji je "prijetio da Mojkovac, umjesto zelenog razvoja, postane ponovo najveća crna ekološka tačka u državi".
"Ukoliko Vlada Crne Gore odluči, uprkos svim dokazanim kršenjima zakona i odredbi Ugovora, da potpiše i Anex 7 sa Koncesionarom i tako nastavi da podržava ovaj po svakom osnovu štetan ugovor za Crnu Goru, podnijećemo krivične prijave pojedinačno protiv svih odgovornih lica kod nadležnog državnog tužilaštva, u najkraćem roku. Pozivamo i Specijalno državno tužilaštvo da ispita slučaj", zaključuje se u saopštenju.
Bonus video:
