Od kraja 2020. godine najveća zdravstvena ustanova - Klinički centar Crne Gore (KC) ostala je bez 40 iskusnih ljekara, a od tog broja najmanje 20 je samoinicijativno dalo otkaz. Čak 11 je dalo otkaz u posljednjih nekoliko mjeseci, zaključno s ponedjeljkom.
Među ljekarima, koji su dali otkaz u KC, je više užih specijalista iz oblasti hirurgije, ginekologije, kardiologije, pulmologije, dva doktora i tri magistra medicinskih nauka.
Najveću zdravstvenu ustanovu napustila je nedavno specijalista radiologije Tanja Čađenović-Nikolić, a u ponedjeljak i specijalista ginekologije i akušerstva i supspecijalista ginekološke onkologije Vesna Čolaković-Popović.
Otkaz je, navodno, najavio i direktor Klinike za urologiju, urolog Petar Kavarić, ali on prekjuče “Vijestima” nije želio da odgovori na pitanje da li je tačno da će nakon završenog godišnjeg odmora, kako je to najavio upravi KC na kolegijumu prije nekoliko dana, podnijeti zahtjev za raskid radnog odnosa.
Najveću zdravstvenu ustanovu tokom ovog i prethodnog mjeseca napustili su najreferentniji crnogorski hirurg profesor Ranko Lazović, anesteziološkinja Ognjenka Šarenac koja je jedini doktor nauka iz oblasti adultne anesteziologije, radiološkinje Sanja Čejović i Verica Stanišić, internista - pulmolog Zorica Vukčević, kardiolozi Nikola Bulatović i Maja Miročević-Rotolo…
Iako iz KC tvrde da s kolegama koji su profesionalni angažman nastavili u privatnom sektoru ostaju u najbližim kolegijalnim relacijama, troje ljekara koji su dali otkaz “Vijestima” su kazali da niko nije s njima kontaktirao nakon što su podnijeli zahtjev za raskid radnog odnosa. Tvrde da ih neposredni rukovodioci, medicinski direktor Zoran Terzić, uprava KC, ali ni Ministarstvo zdravlja nijesu ni pitali za razloge odlaska.
Iz KC “Vijestima” nijesu odgovorili da li su razgovarali s njima o ostanku u KC, kako bi o trošku obaveznog zdravstvenog osiguranja bili dostupni pacijentima, ali su poručili da bi razmatrali konsultantske angažmane.
“U zavisnosti, s jedne strane, od potreba naših klinika i, s druge strane, od spremnosti privatnih zdravstvenih ustanova da izdaju saglasnost svojim ljekarima da, kao konsultanti budu angažovani u javnom zdravstvenom sektoru, zajednički ćemo razmatrati takve eventualne angažmane”, piše u odgovoru KC.
Slabiji za 40 iskusnih ljekara, stigao 71 novi
Iz KC su “Vijestima” odgovorili da je od kraja decembra ta ustanova ostala bez 40 ljekara. Pojasnili su da su tri ljekara preminula, 14 se penzionisalo, sa troje je potpisan sporazumni raskid, dok je 20 raskinulo radni odnos po osnovu pisane izjave.
“Od kraja decembra 2020. do danas, 2023. godine, u KCCG je zaposlen 71 doktor medicine. Od toga, oko 50 odsto su specijalisti, a ostalo su specijalizanti. Dakle, za dvije i po godine smo dobili 71 doktora, a 20 je samoinicijativno napustilo KCCG”, kazali su iz ove ustanove.
Komentarišući odlazak kadra u ovoj godini, rekli su da je od početka 2023. godine do juče radni odnos zasnovalo sedam ljekara, ne precizirajući da li su u pitanju doktori medicine koje tek čeka usavršavanje, dok je 11 ljekara, od kojih šest specijalista, četiri supspecijalista i jedan specijalizant, napustilo ustanovu.
“Danas, u KCCG radi oko tri hiljade ljudi od čega je 585 ljekara i to: supsecijalista 94, specijalista 315, zatim, stomatologa specijalista 26, dva stomatologa i 48 specijalizanata”, navodi se u odgovoru.
Kazali su da je u toku konkurs za dodjelu 48 novih specijalizacija i 27 užih specijalizacija.
“KCCG se, dakle, s punom pažnjom posvećuje stručnom kadru te samim tim i održavanju kontinuiteta kada govorimo o ovom pitanju. Samo od januara tekuće godine do danas 18 ljekara je steklo zvanje specijaliste, dok su četiri stekla zvanje užih specijalista. KCCG je u kontinuitetu posvećen razgovoru s ljekarima i njihovom angažmanu u našoj ustanovi”, tvrde u toj ustanovi.
Školovanje specijaliste košta oko 100.000 eura
Komentarišući odliv najiskusnijeg kadra iz KCCG, dio stručne javnosti ranije je ocijenio da je to posljedica neodgovorne politike i nekompetentnosti rukovodilaca.
Sindikat doktora medicine ranije je saopštio da školovanje jednog specijaliste košta oko 100.000 eura i da je odlazak kadrova gubitak neprocjenjiv u novcu.
“Povećanje zarada ljekarima u prethodnoj godini doprinijelo je usporavanju odliva. Međutim, ukoliko tu mjeru ne prati bolje rukovođenje, dobra organizacija posla, evaluacija rezultata, prepoznavanje i ispravljanje grešaka, kontrola neracionalne potrošnje, izostaće rezultati koje svi priželjkujemo”, kazala je ranije predsjednica SDM Milena Popović-Samardžić.
Ona je rekla da migracije ljekara pogađaju sve zemlje svijeta i da nerazvijene i zemlje u razvoju godišnje gube skoro 16 milijardi dolara usljed odliva ljekara.
“Ove troškove ne generiše samo gubitak kadra u čije se obrazovanje investiralo, već i višak smrtnih slučajeva koji su povezani s gubitkom ljekara. SZO skoro je objavila da će u narednih 10 godina u svijetu postojati ozbiljan nedostatak zdravstvenih radnika od oko četiri miliona, uključujući ljekare i srednji medicinski kadar”, naglasila je ona.
Bonus video:
