Zdravstvene ustanove su tokom prošle godine od participacije koje građani plaćaju za usluge zaradili nepunih 600.000 eura, što je skoro duplo manje nego prije deset godina.
To pokazuju podaci Fonda za zdravstveno osiguranje (FZO), dostavljeni “Vijestima”.
Iz te ustanove su odgovorili da su ukupni prihodi od participacije u 2022. godini iznosili 599.677,78 eura, od kojih su najviše zaradili Klinički centar (KC), Montefarm, specijalna bolnica za ortopediju, neurohirurgiju i neurologiju “Vaso Ćuković” u Risnu i podgorički Dom zdravlja.
Prihodi od participacije u javnim zdravstvenim ustanovama prije nekoliko godina iznosili su oko milion eura. Izvori “Vijesti” tvrde da postoji više razloga zbog kojih se bilježi pad prihoda po tom osnovu, s obzirom na činjenicu da cjenovnik u međuvremenu nije promijenjen.
“To je veći obuhvat kategorija osiguranika koji su oslobođeni participacije, manji broj zdravstvenih usluga i nemarnost javnih zdravstvenih ustanova prilikom naplate participacije i neadekvatna evidencija. Ako nije bilo promjene propisa, onda treba provjeriti da li je bilo značajnog pada u broju usluga, a ako nije zabilježen pad, onda odgovornost treba tražiti kod javnih zdravstvenih ustanova”, ocijenio je sagovornik “Vijesti”.
Iz FZO su “Vijestima” odgovorili da participacija spada u kategoriju Prihoda od sopstvene djelatnosti i da, shodno tome, u nadležnosti te ustanove nije da određuje način trošenja tih sredstava. Ustanove od prihoda od participacija uglavnom pokrivaju tekuće troškove, kao što su popravke aparata.
Iz FZO su podsjetili da se participacija, shodno Zakonu o obaveznom osiguranju, plaća za pregled, liječenje i dijagnostiku na primarnom, sekundarnom i tercijarnom nivou zdravstvene zaštite, izdavanje ljekova u apoteci, bolničko liječenje, medicinska sredstva koja se ugrađuju u ljudski organizam, medicinsko-tehnička pomagala, promjenu pola koja je izvršena u skladu sa tim zakonom, specijalizovanu medicinsku rehabilitaciju, liječenje hiperbaričnom oksigenom terapijom, prevoz sanitetskim kolima koji nije hitan, troškove smještaja i ishrane pratioca djeteta od 15 do 18 godina života, u bolnici ili u ustanovi za specijalizovanu medicinsku rehabilitaciju i liječenje u inostranstvu.
Iznos participacije se uređuje aktom koji na predlog Ministarstva zdravlja donosi Vlada. Iznos participacije za zdravstvene usluge nije mijenjan duže od deceniju. Tako, na primjer, participacija za ljekove koji se uzimaju na recept u državnim apotekama iznosi 0,36 eura.
Ko je oslobođen plaćanja participacije
Od plaćanja participacije oslobođeno je više kategorija građana, a među njima su trudnice, žene nakon porođaja do 12 mjeseci, penzioneri stariji od 65 godina.
Zakonom su od plaćanja participacije izuzeti I davaoci organa, dobrovoljni davaoci krvi koji su krv donirali više od deset puta, korisnici socijalno-zaštitnih prava i članovi njihovih porodica, ako nijesu osigurani po drugom osnovu, korisnici najniže penzije u Crnoj Gori za prethodnu kalendarsku godinu, borci, vojni invalidi, civilni invalidi rata, korisnici prava na novčanu naknadu materijalnog obezbjeđenja boraca, kao i članovi njihovih porodica, ako nijesu osigurani po drugom, slijepa i gluvonijema lica i lica sa autizmom.
Participaciju za zdravstvene usluge ne plaćaju ni pacijenti sa dijagnozama maligne bolesti, hemofilije, šećerne bolesti, cistične fibroze, intelektualnog invaliditeta sa IQ 69 i manje, psihoze, epilepsije, multiple skleroze, mišićne distrofije, cerebralne paralize, paraplegije i kvadriplegije, hronične bubrežne insuficijencije (dijaliza), sistemskih autoimunih bolesti, HIV i zaraznih bolesti, hepatitisa B i hepatitisa C, urođenih nedostataka gornjih ili donjih ekstremiteta i smetnji u razvoju.
Prema najavama iz Ministarstva zdravlja i FZO, u narednom periodu će se mijenjati pravila za učešće osiguranika u troškovima liječenja, ali nije objašnjeno kakve će biti izmjene, odnosno da li će iznos biti korigovan i na koji način.
Dopunsko osiguranje neisplativo
Povećanje iznosa participacije najavljivano je još prije četiri godine, kada se odustalo od uvođenja dopunskog zdravstvenog osiguranja koje je bilo propisano zakonom. Procjena nadležnih bila je da bi sa uvođenjem dopunskog osiguranja imali dodatne troškove administracije i nezadovoljavajuću naplatu prihoda i da je bolje nadograđivati institut participacije.
Dopunsko zdravstveno osiguranje predviđa da građani, za dio usluga koje su im sada pokrivene 100 odsto, plaćaju mjesečne premije. Oni koji ne bi “uzeli” dopunsko osiguranje, kakvo postoji širom Evrope, plaćali bi 20 odsto cijene zdravstvene usluge, dok bi ostatak bio pokriven obaveznim.
Iz FZO je tada saopšteno da dopunsko zdravstveno osiguranje predloženo Zakonom građanima ne bi donijelo veći obim medicinskih usluga i da bi imali samo dodatne namete.
Prema analizi radne grupe, koju su činili predstavnici ministarstava zdravlja, finansija, FZO i Agencije za nadzor osiguranja, u Crnoj Gori bi svega 27,81 odsto osiguranika moglo da ima dopunsko zdravstveno osiguranje. Ostali, odnosno oko 458.000 građana, prema zakonu ne bi mogli da podliježu obavezi plaćanja doplate. Tu većinu osiguranika čine djeca, članovi porodice osiguranika koji se redovno školuju do 26. godine, stariji od 65 godina, davaoci i primaoci organa, korisnici socijalno-zaštitnih prava, osobe sa invaliditetom, oboljeli od kancera, sistemskih autoimunih bolesti, dijabetesa...
Članovi radne grupe u analizi tvrde da uporedna iskustva drugih zemalja pokazuju da svega 50 odsto osiguranika koji su potencijalni kandidati plaćaju dopunsko zdravstveno osiguranje.
“Nivo pokrića u pojedinim zemljama kreće se od 20 do 70 odsto, dok se u Hrvatskoj oko 700.000 građana i to nakon gotovo 16 godina sprovođenja, ne nalazi u sistemu dopunskog zdravstvenog osiguranja”, istakli su tada iz FZO.
Prema dokumentu, svi osiguranici u Crnoj Gori imaju puni obim zdravstvene zaštite na teret obaveznog zdravstvenog osiguranja.
U analizi piše da bi se realan problem pojavio ako osiguranik nema da plati troškove doplate, koji mogu da iznose i do 1.020 eura, iako mu je zdravstvena zaštita bila potrebna i pružena:
“Osiguraniku nije moguće uskratiti zdravstvenu zaštitu, posebno ako mu Ustav to garantuje”.
Najavljeno definisanje paketa usluga
I direktor FZO Vuk Kadić ranije je “Vijestima” kazao da imaju u planu da definišu paket usluga, s obzirom na to da je ukinuto plaćanje obaveznog zdravstvenog osiguranja, odnosno doprinosi na teret poslodavca i zaposlenog, a samim tim i mogućnost dopunskog osiguranja unutar javnog zdravstva.
“Danas imamo situaciju da svako od nas može nebrojeno puta da uradi laboratorijske analize, više puta bude upućen kod specijaliste ili da uradi dijagnostičke procedure, iako to nije neophodno, što utiče i na liste čekanja. Mora se definisati koje su to usluge, u zavisnosti od dijagnoze pacijenta, na koje ima pravo u toku godine”, kazao je Kadić u januaru ove godine i pojasnio da je već formirana komisija koja treba da radi na tome.
Bonus video:
