Verbalno nasilje sam trpjela dvije godine, a nakon fizičkog sam odmah reagovala, uz pomoć bliskih ljudi. Sklonište sam pronašla u podgoričkoj Sigurnoj ženskoj kući, gdje sam boravila dva i po mjeseca, priča za “Vijesti” Podgoričanka Dragana (nije pravo ime, identitet poznat redakciji).
Dragana kaže da je svaka žena, korisnica skloništa podgoričke SŽK svojom pričom, na svoj način doprinijela njenom boravku i oporavku.
Rad sa psiholozima, ističe ona, dodatno je uticao i osnažio je da na život gleda na drugačiji način.
“Bile smo jedna drugoj podrška i zaštita. Sa nekima korisnicama SŽK i dan-danas imam kontakt i lijepo drugarstvo. Rad sa psiholozima u sigurnoj kući, i te kako mi je pomogao, na mnoge stvari gledam drugačije”, navodi Dragana.
Kazala je da su u Sigurnoj ženskoj kući izuzetno predani svom poslu i “gledaju da svaku žrtvu ohrabre i osposobe za dalji život samostalno.”
“Kuća je opremljena svime što je potrebno i za djecu (igračkama, bajkama, knjigama, raznim društvenim igrama) i prilagođena je za sve”, objasnila je ona.
Podaci Uprave policije pokazuju da je prošle godine zabilježeno 441 krivično djelo nasilja u porodici ili porodičnoj zajednici. Od 517 žrtava nasilja u porodici, 380 su žene.
Neki oblik zaštite i pomoći u podgoričkoj Sigurnoj ženskoj kući (SŽK) prošle godine potražilo je 627 žena.
U skloništima ove nevladine organizacije prošle godine boravilo je 95 osoba - 38 žena i 57 djece.
“Psihičko nasilje kroz koje prolazi svaka žena u nasilju smanjuje njihove kapacitete, te osjećaju da nemaju snage ili ne znaju da li mogu da vode samostalan život, nezavisan od partnera. Dodatno, žene imaju strah i od nasilnika, plaše se da će im oduzeti djecu, nemaju podršku okoline...”, navode iz SŽK-a.
Za pola godine u skloništima 35 osoba
Iz SŽK-a su “Vijestima” kazali da je u šest mjeseci ove godine pomoć pružena za 304 žene.
Ističu da se, nakon inicijalnog savjetovanja sa korisnicama, u skladu sa njihovim potrebama, pruža sveobuhvatna pomoć i podrška.
Navode da korisnice na raspolaganju imaju psihološku i pravnu pomoć, medijaciju u kontaktu sa institucijama, kao i smještaj u jednom od dva skloništa u Podgorici. Osim toga, za korisnice SŽK-a organizuju se i radionice roditeljstva i samopomoći, kao i edukativno-kreativne radionice za djecu.
Podsjećaju da pružaju uslugu smještaja ženama sa djecom koje su žrtve porodičnog nasilja.
“Sigurna ženska kuća pruža uslugu smještaja u skloništu za žene i djecu žrtve nasilja u porodici, te se i najčešće dešava da u skloništu borave i djeca sa majkama. U toku 2022. godine u skloništu Sigurne ženske kuće boravilo je 95 osoba (38 žena i 57 djece), dok je tokom prve polovine 2023. godine boravilo 35 osoba (14 žena i 21 dijete)”, kazali su iz ove NVO.
Do kraja juna 187 krivičnih djela nasilja u porodici
Prema podacima Uprave policije, tokom 2022. izvršeno je 441 krivično djelo nasilja u porodici ili porodičnoj zajednici.
Službenici UP-a su zabilježili i 39 drugih krivičnih djela koja se dovode u vezu sa nasiljem u porodici, ali su ta djela drugačije su kvalifikovana.
Iz UP su “Vijestima” kazali da je do 30. juna ove godine, izvršeno je 187 krivičnih djela iz ove oblasti, kao i 16 djela koja se dovode u vezu sa nasiljem, ali su drugačije kvalifikovana.
“U toku 2022. broj žrtava izvršenih krivičnih djela nasilja u porodici je 517, od kojih je 137 muškog, a 380 ženskog pola. Od ukupnog broja žrtava 71 su maloljetna lica (30 muškog i 41 ženskog pola). U prvoj polovini 2023. broj žrtava je 232 lica, 66 muškog i 166 ženskog pola. Od ukupnog broja 37 su maloljetnici (24 muškog i 13 ženskog pola)”, kazali su iz Uprave policije.
Oni objašnjavaju da policijski službenici u ovakvim slučajevima djeluju shodno propisanim zakonskim normama, kao i Protokolu o postupanju, prevenciji i zaštiti od nasilja u porodici i nad ženama.
“Policija je u obavezi da sve prijavljene slučajeve nasilja evidentira, po prijavama blagovremeno postupi, slučajeve procesuira na dalje postupanje pred prekršajnim ili krivičnim sudom”, rekli su iz Uprave.
Prema Godišnjem izvještaju o radu državnog tužilaštva, tokom 2022. registrovano je 166 žrtava krivičnog djela nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici.
“Što se tiče aktivnosti tužilaštva u vezi sa podrškom žrtvama i ugroženim licima, a imajući u vidu nadležnosti državnog tužilaštva, iste su se odnosile na upućivanje pomenutih lica na besplatnu pravnu pomoć i na angažovanje povjerljivog lica, shodno Zakonu o zaštiti od nasilja u porodici. Proces izlaska iz nasilnog odnosa je dugotrajan”, navodi se u izvještaju tužilaštva 2022.
Oporavak dug, žrtve psihički oslabljene
Klijentkinje koje se obrate za pomoć, prate se kroz cijeli proces izlaska iz okruženja nasilja. Taj proces, iz podgoričke SŽK, traje dugo.
“U praksi imamo različite slučajeve, pa su neke klijentkinje odmah spremne i odlučne da prekinu nasilan odnos, dok drugima treba više vremena da se osnaže i trajno napuste nasilnog partnera. Važno je da znate da žene na različite načine prolaze kroz ovaj proces, pa se dešava i da se, u međuvremenu, pomire sa počiniocem nasilja, ali najčešće se ovakvi slučajevi, poslije izvjesnog vremena, ipak završavaju prekidom nasilnog odnosa”, objasnili su iz SŽK-a.
Fenomen nasilja je, kažu iz te NVO, izuzetno složen, pa žrtva, koja je poslije dugogodišnjeg maltretiranja značajno psihički oslabljena, ne može uvijek odreagovati onako kako to društvo očekuje i želi.
“Razlozi zbog kojih žrtva nasilja odluči da se vrati nasilniku se nalaze u urušenom samopouzdanju i samopoštovanju...”, zaključuju iz te NVO.
Stanje alarmantno i u Nikšiću
Ni podaci u Nikšiću, kada je nasilje u porodici u pitanju, nimalo nijesu ohrabrujući.
Prema riječima Radovana Radulovića, rukovodioca nikšićke kriminalističke policije, broj slučajeva iz godine u godinu raste.
“U toku 2023. smo imali već 22 krivična djela nasilja u porodici, dok ih je tokom prošle godine bilo 28. Kada je u pitanju broj prekršaja, on se nažalost kreće tridesetak na mjesečnom nivou. Imamo i onu tamnu stranu kriminaliteta - veliki broj neprijavljenih slučajeva. Broj krivičnih djela nasilja u porodici se kreće oko 30 u odnosu na 600 ukupnih krivičnih djela koje imamo na teritoriji Nikšića. Što se tiče prekršaja, tu imamo oko 300 na godišnjem nivou iz oblasti nasilja nad porodicom”, kazao je nedavno Radulović.
Bonus video:
