Agencija za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost (EKIP) negativno je odgovorila na zahtjev predsjednika Opštine Tuzi Nika Đeljošaja, koji je tražio da se zabrani rad portala IN4S. Na isti način, Agencija je odbila i druge slične zahtjeve, kakvih je u prethodnih nekoliko dana bilo nekoliko.
Razlog tome je, kako je “Vijestima” rekao direktor Darko Grgurović, jer EKIP nema zakonski osnov da zabranjuje rad internet portala, već o tome odluku, u skladu sa Ustavom, može da donese samo sud.
“Dobili smo zahtjev od gospodina Đeljošaja ispred Albanskog foruma i dostavili odgovor u kojem smo, pored ostalog, naveli da EKIP nema zakonskog osnova da postupi po njegovom zahtjevu i da odluku u ovom slučaju, za koju traži da donese Agencija, može donijeti samo sud. U prethodnih nekoliko dana dobili smo nekoliko desetina zahtjeva građana sličnog sadržaja, kao što je i zahtjev gospodina Đeljošaja. Svima je odgovoreno na isti način”, kazao je Grgurović “Vijestima”.
Portal IN4S nedavno je objavio tekst u kom je lider Hrvatske građanske inicijative nazvan “Pavelićevim i Tuđmanovim klepetalom”, a potom je uvredljivo skandiranje u jednom ulcinjskom klubu okarakterisao kao “šiptarsku svinjariju”.
U dopisu koji je EKIP-u uputio 11. avgusta, Đeljošaj je od Agencije tražio da svim internet kompanijama u Crnoj Gori narede zatvaranje portala IN4S, “kao i ukidanje onlajn pristupa zbog izazivanja mržnje na nacionalnoj i vjerskoj osnovi”.
“Na osnovu vaših ovlašćenja, koja proizilaze iz Zakona o elektronskim komunikacijama, pozivamo vas da svim operaterima elektronskih komunikacija naredite da blokiraju portal IN4S, kako se ne bi mogao koristiti u Crnoj Gori. Samo tako možemo zaustaviti jezik mržnje, raspirivanje poziva na sukobe na etničkoj i vjerskoj osnovi...”, piše, pored ostalog, u dopisu koji je dostavio Đeljošaj, a u koji su “Vijesti” imale uvid.
Agencija je, kako su kazali redakciji, na zahtjev Đeljošaja odgovorila 14. avgusta.
Direktor EKIP-a kazao je “Vijestima” da je zabranu rada portala IN4S tražio i Miloš Nikolić, portparol i poslanik Demokratske partije socijalista (DPS).
“Odgovoreno mu je na sličan način kao Đeljošaju. U maju 2023. od Udruženja roditelja dobili smo inicijativu za zabranu društvene mreže TikTok. Odgovoreno im je da Agencija nema zakonom propisane nadležnosti za postupanje po njihovoj inicijativi”, kazao je on.
U tim odgovorima, kako je pojasnio, EKIP se poziva na Odluku Ustavnog suda iz avgusta 2019. (Službeni list 49/19), kojom je, na inicijativu Akcije za ljudska prava (HRA) ukinuta odredba člana 145 stav 4 Zakona o elektronskim komunikacijama. Osporenom odredbom bilo je propisano da je operator dužan da, na zahtjev Agencije ili samoinicijativno, “uz prethodno pribavljenu saglasnost Agencije, blokira pristup određenim brojevima i uslugama kada je to opravdano u slučajevima prevare ili zloupotrebe”.
Odredba je, kako su iz EKIP-a naveli u odgovoru Đeljošaju, ukinuta, nakon što su protiv Agencije pokrenuti sudski sporovi i iz NVO Ustavnom sudu upućena inicijativa za ocjenu ustavnosti, jer je Agencija na dan izbora 2016. godine, da bi spriječila širenje govora mržnje i dalju zloupotrebu te mreže, po tada važećim propisima, na nekoliko sati, tada blokirala Viber.
Na dan izbora 16. oktobra 2016. jedan broj korisnika aplikacija Viber i WhatsApp dobio je poruku da politička stranka na vlasti, tada DPS, navodno kupuje glasove. Telekomunikacioni operateri u Crnoj Gori i EKIP, potom su, na nekoliko sati onemogućili pristup tim servisima. Iz HRA tada su ocijenili da je to bilo “protivno slobodi izražavanja (koja uključuje i pravo na prijem izražavanja) i Ustavu Crne Gore”.
“Koji kaže da samo nadležni sud može spriječiti širenje informacija i ideja putem sredstava javnog obavještavanja iz Ustavom usko definisanih razloga”, naveli su tada u saopštenju iz HRA.
Kazali su i da isključivanje aplikacije nije bilo neophodno u demokratskom društvu, “tj. nije bilo srazmjerno cilju - da se spriječi komunikacija političke poruke u cilju zaštite časti i ugleda pomenute političke partije”.
Njihova je ocjena bila da član 145 Zakona o elektronskim komunikacijama “u principu omogućava proizvoljno i neograničeno ograničavanje internet i telefonskih komunikacija u Crnoj Gori, da je zbog toga suprotan međunarodnim ugovorima o ljudskim pravima i Ustavu Crne Gore”.
U odgovoru koji su prije nekoliko dana uputili Đeljošaju, iz EKIP-a su naveli da je Agencija “i danas na stanovištu da svaki govor mržnje, propagiranje rata ili podstrekivanja na nasilje ili vršenje krivičnog djela, propagiranje rasne, nacionalne i vjerske mržnje ili diskriminacije treba suzbijati”, ali da, nakon ukidanja sporne odredbe, prema odluci Ustavnog suda ovlašćenje za to ima samo sud u skladu sa Ustavom.
Iz EKIP-a su pojasnili i da su isključivo nadležni za nadzor nad radom operatora koji su registrovani kod te Agencije, a ne i za nadzor nad sadržajem koji se prenosi posredstvom elektronskih komunikacionih mreža.
“Agencija, u vezi s ograničenjem pristupa pojedinim elektronskim komunikacionim uslugama i sadržajima, ima pravo da... isključivo naloži operatoru da ograniči uslugu pretplatniku koji svojom terminalnom opremom izaziva smetnju u radu elektronskih komunikacionih mreža, kao i pretplatniku koji priređuje igre na sreću preko interneta bez odobrenja organa uprave nadležnog za igre na sreću”, piše u odgovoru EKIP-a.
U tom smislu, kako je Grgurović rekao “Vijestima”, redovno dobijaju zahtjeve od Uprave za igre na sreću, koja od EKIP-a traži da operatorima elektronskih komunikacija naloži da spriječe pristup internet adresama putem kojih se organizuje klađenje bez odgovarajućeg odobrenja.
Da rad portala može da se zabrani samo na osnovu sudske odluke kazao je prije nekoliko dana “Vijestima” i Goran Đurović iz “Media centra”.
“Tužilaštvo može po službenoj dužnosti da naloži obustavljanje emitovanja sadržaja koji se smatra govorom mržnje, ali tek na osnovu odluke suda bi moglo da se zabrani trajno emitovanje nekog sadržaja. Nema u zakonima takve mogućnosti da EKIP ‘ugasi’ neki portal”, rekao je on.
Đurović je kazao i da se nada da će novim zakonima, ako se usvoje sadašnji nacrti, biti date veće nadležnosti Agenciji za elektronske medije kada su portali u pitanju.
“Problem je što je DPS Zakonom o medijima iz jula 2020. namjerno portale isključio iz nadzora AEM-a, pa njih niko ne može da kontroliše osim tužilaštva”, rekao je on nedavno.
U izvještaju “Praćenje pluralizma medija u digitalnoj eri” koji je objavljen prije nekoliko dana, autorka Daniela Brkić konstatuje da država Crna Gora “ne nudi sistematske i efikasne mehanizme za borbu protiv dezinformacija i govora mržnje, posebno u onlajn medijima i na društvenim platformama”.
Dodaje i da Agencija za elektronske medije regulatornu funkciju vrši nezavisno i transparentno, ali joj nedostaju efikasna zakonska ovlašćenja za sankcionisanje, te da taj regulator može da izdaje samo opomene, “kao najblažu i često neefikasnu mjeru, ili da sprovodi najoštriju sankciju oduzimanja dozvole”.
Agencija za elektronske medije, međutim, kako je nedavno podsjetio i medijski ekspert Dragoljub Vuković, nije nadležna za rad portala.
Bonus video:
