Solarna energija dobro je došla, ali njihova neplanska gradnja, kako je to sada slučaj, opasan je pristup upravljanju prostorom i potencijalno može da nanese ogromne štete.
To se, pored ostalog, navodi u dopisu koji su iz Agencije za zaštitu životne (EPA) prije nekoliko dana uputili Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma.
Iz resora ministarke u tehničkom mandatu Ane Novaković Đurović uvjeravaju u suprotno, a “Vijestima” su kazali da će promocija razvoja solarnih fotonaponskih sistema “biti u ravnoteži sa zaštitom značajnih prirodnih, kulturnih i drugih vrijednosti”.
“Istovremeno se vodi računa o zaštitu koridora za autoputeve, dalekovode, ostalu infrastrukturu, kao i drugih resursa od značaja”, rekli su redakciji.
Agenciji stalno pristižu zahtjevi
U dopisu koji je upućen tom resoru, a u koji su “Vijesti” imale uvid, iz EPA navode da se za izgradnju solarnih elektrana kod te Agencije trenutno sprovode dva postupka procjene uticaja na životnu sredinu, da se vodi i nekoliko postupka odlučivanja o potrebi izrade elaborata za solarne elektrane i da je, za postavljanje solarnih elektrana, Agenciji na mišljenje upućeno i nekoliko urbanističko-tehničkih uslova (UTU).
“U saznanju smo da će se u skorijoj budućnosti sprovoditi nemali broj postupaka procjene uticaja na životnu sredinu za izgradnju solarnih elektrana. Kako ste upoznati, radi se o nekoliko desetina miliona kvadrata koji se rade na osnovu Studije valorizacije prostora u cilju proizvodnje energije iz obnovljivih izvora”, piše u dopisu koji potpisuje Darko Saveljić.
Ministarstvo: Nije rađena Strateška procjena uticaja
On dodaje da na tu Studiji Agencija nije davala mišljenje, te da je time “izbjegnuta ova zakonska obaveza i preskočen jedan od bitnih instrumenata zaštite životne sredine”.
“A to je strateška procjena uticaja na životnu sredinu dokumenta, koji otvara vrata devastaciji ogromne površine koja bi bila pokrivena solarnim pločama”, navodi on.
Iz Ministarstva kažu da za Studiju nije rađena Strateška procjena uticaja na životnu sredinu, “već su na faze izrade pribavljana mišljenja nadležnih institucija”.
“Između ostalih i Direktorata za životnu sredinu, kojim se konstatuje da Studija razmatra uticaje koje solarni fotonaponski projekti imaju na životnu sredinu, koristi od ovih projekata, kao i mjere za ublažavanje uticaja”, rekli su “Vijestima” iz Ministarstva.
Prva elektrana izvozi sve što proizvede
Kazali su i da je Studija donijeta na sjednici Vlade u junu 2013, a da je Vlada “konstatovala da su Studijom identifikovana područja u kojima je moguć razvoj solarnih fotonaponskih projekata” i da će “podržati inicijative investitora koji su spremni da investiraju... ali bez obaveze garantovanog otkupa električne energije po feed in tarifi”.
Početkom avgusta završena je montaža “prve crnogorske solarne elektrane na čvrstom tlu”. Elektrana kompanije Green Grow Energy (GGEN), čiji su vlasnici državljani Crne Gore i Turske, ima 8.120 panela pojedinačne snage 545 vati i nalazi se na Čevu kod Cetinja. Iz GGEN su ranije rekli da planirana godišnja proizvodnja električne energije iznosi 6,201 Gwh i da će proizvedenu energiju “plasirati po najpovoljnijim cijenama na tržištima susjednih zemalja”.
Iz resora ekologije kazali su i da je cilj izrade Studije da se obezbijedi “politika organizacije prostora i određivanja preliminarnih lokacija za solarne farme; iznalaženje kriterijuma na osnovu kojih će se izdvojiti idealna zemljišta za solarne farme, stroge smjernice za zaštitu životne sredine i jasno definisane zahtjeve i uslove realizacije solarnih farmi i planiranu proizvodnju u solarnim farmama”.
Rekli su i će razvoj solarnih fotonaponskih projekata biti baziran “na maksimalnom korišćenju solarnih resursa, pronalaženju mjesta sa poželjnim nagibima i orijentacijama i povećanju potencijalnog prihoda od proizvodnju električne energije iz fotonaponskih sistema”.
“Budući solarni projekti treba da budu osmišljeni i locirani tako da obezbijede zaštitu prirodnog i kulturnog nasljeđa i područja sa prirodnim resursima od državnog značaja”, dodaju iz resora Novaković Đurović.
U Strategiji energetike bez detaljne razrade
Saveljić u dopisu tom resoru navodi da “jedini strateški dokument, Strategija razvoja energetike Crne Gore do 2030. godine pominje solarnu energiju isključivo kao potencijal razvoja sa opštim pristupom, bez detaljnje razrade”.
“Bez Prostornog plana koji je u izradi, razrade Strategije razvoja energetike i drugih strateških dokumenata važnih za ovaj vid investicija, Crna Gora je na putu da bez strateškog pristupa, koji je jedini valjan, ozbiljno naruši stanje u prostoru koji je i onako ozbiljno devastiran neplanskom gradnjom, kamenolomima i drugom infrastrukturom nastalom nepostojanjem prostornih planova, davanjem dozvola ad hoc ili neradom inspekcijskih organa”, navodi on u dopisu Ministarstvu.
Kaže i da kriterijumi koje je neophodno ispuniti za izgradnju solarnih elektrana “bez mapa, specifikacija i drugih dokumenata nisu dovoljni da bi se prostor valorizovao na najbolji način”.
“Činjenica da se solarne elektrane grade bez mape, prostornog rasporeda i da se ne gledaju sveobuhvatno, već se dozvole daju pojedinačno, jedna po jedna, kako stiže koji zahtjev, ozbiljna je prijetnja prostoru Crne Gore. Agencija nije protiv izgradnje solarnih elektrana, ali jeste protiv neplanskog stihijskog pristupa koji ne smije biti svojstven vladinom organu zaduženom za strateško upravljanje prostorom. Takođe, za milione kvadrata solarnih panela nemamo osiguranje štete u životnoj sredini. Kad završe sa radom, ostaće u prostoru ili će investitor biti u obavezi da ih reciklira”, navodi Saveljić.
Prema njegovim riječima, “odluka Vlade o olakšicama koje se pružaju investitorima zaintersovanim za solare, a bez usvojenog Prostornog plana Crne Gore i Plana generalne regulacije, opasan je pristup upravljanju prostorom i potencijalnio može nanijeti ogromne štete”.
“Solarna energija je dobro došla, ali ne po svaku cijenu. Nije javni interes uništavanja staništa da bi investitori (ne država) proizvodili električnu energiju”, stoji u dopisu Saveljića.
Iz resora ekologije rekli su da se izgradnja solarnih objekata realizuje u skladu sa Zakonom o planiranju prostora i izgradnji objekata.
“Članom 218c Zakona je navedeno: ‘Do donošenja plana generalne regulacije Crne Gore, a u cilju podsticanja izgradnje objekata za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora, na zemljištu ili objektima u državnoj ili privatnoj svojini, na zahtjev vlasnika zemljišta ili objekta, urbanističko-tehnički uslovi mogu se izdati aktom Vlade, a po prethodno pribavljenim mišljenjima organa državne uprave nadležnih za zaštitu životne sredine, poljoprivredu i šumarstvo, organa uprave nadležnog za zaštitu kulturnih dobara na kojoj se zemljište nalazi i pravnih lica nadležnih za uslove priključenja na infrastrukturu. Izgradnja objekata iz stava 1 ovog člana realizuje se u skladu sa poglavljem IX ovog zakona, a koje se odnosi na inženjerske objekte”, rekli su “Vijestima” iz Ministarstva.
Bonus video:
