Ministarstvo zdravlja i Uprava policije ne vode evidenciju o napadima na zdravstvene radnike u Crnoj Gori, iako je izmjenama Krivičnog zakonika iz 2021. godine, koje su usvojene na inicijativu Sindikata doktora medicine (SDM), napad na ljekara pri pružanju ljekarske pomoći propisan kao krivično djelo.
Iz Ministarstva zdravlja su agenciji MINA, na pitanje koliko je od početka godine registrovano napada na zdravstvene radnike u Crnoj Gori, a koliko ih je bilo u prošloj godini, odgovorili da to nije u njihovoj nadležnosti i da tim podacima raspolaže Uprava policije. Iz Uprave policije su, u odgovoru na isto pitanje, naveli da oni ne vode evidenciju „za tu kategoriju, nego samo za policijske službenike i novinare“.
Predsjednica SDM-a Milena Popović Samardžić kazala je da ni u toj organizaciji nemaju podatke za posljednjih godinu i po, ali da su, dok su radili na izmjenama Krivičnog zakonika, evidentirali oko 200 fizičkih napada na ljekare za period od pet godina.
„To je upravo bio argument za nužne izmjene Krivičnog zakonika koje su najzad usvojene u decembru 2021. godine“, rekla je Popović Samardžić agenciji MINA.
Ona je podsjetila da je SDM predložio da se Krivičnim zakonikom propiše novo krivično djelo - Napad na ljekara pri pružanju ljekarske pomoći.
„Napad na ljekara pri pružanju ljekarske pomoći ugrožava ne samo ljekara koji je žrtva napada, već i sve pacijente koji zavise od njegovog rada“, istakla je Popović Samardžić.
Na pitanje imaju li informacije da li su neki od počinilaca procesuirani i kakav je epilog tih slučajeva, ona je odgovorila da su već donijete dvije presude u kojima su pravosnažno osuđeni počinioci tog krivičnog djela zbog napada na ljekara Zavoda za hitnu medicinsku pomoć (ZHMP) u Podgorici, koji se desio prošle godine.
„Jedan od počinilaca krivičnih djela koja sam spomenula je kažnjen zatvorskom kaznom od tri mjeseca, a drugi uslovnom kaznom od pola godine i društveno korisnim radom. Na predlog ljekara, on će neko vrijeme pružati pomoć zaposlenima u ZHMP u zbrinjavanju pacijenata kojima je potrebna hitna medicinska pomoć“, precizirala je Popović Samardžić.
Upitana da prokomentariše to što se od resornog ministarstva i policije ne mogu dobiti podaci o napadima na zdravstvene radnike na nivou države, i šta to govori o odnosu nadležnih institucija prema zaposlenima u zdravstvu, Popović Samardžić je kazala da su se sa istim problemom suočili u SDM-u dok su radili na izmjenama zakona.
„Upravo iz tog razloga smo preuzeli inicijativu i preko mreže predstavnika sindikata u svim ustanovama, prikupili smo precizne podatke o vrsti napada i njihovim ishodima pet godina unazad. Te rezultate smo predstavili javnosti i tadašnjem ministru pravde, a tek u decembru 2021. parlament usvaja naš predlog izmjena zakona“, rekla je Popović Samardžić.
Ona smatra da bi zdravstvene ustanove, zajedno sa Ministarstvom zdravlja, trebalo da imaju evidenciju o toj vrsti nemilih događaja, da ih analiziraju i da se, u skladu sa tim, dalje reaguje.
„SDM je pokazao da se predan rad isplati i da se može doći do rezultata“, dodala je Popović Samardžić.
Kako je kazala, od stupanja na snagu tog zakona, smanjio se broj napada prijavljenih Sindikatu.
Sa druge strane, direktor ZHMP-a Vuk Niković je agenciji MINA kazao da su, kako prošle, tako i ove godine, učestali verbalni i fizički napadi na osoblje te zdravstvene ustanove, i u ambulantama i na terenu.
„Verbalni napadi su, nažalost, svakodnevica. Fizički napadi u kojima su naši zaposleni zadobili povrede procesuirani su prema tužilaštvu, a tokom prošle i ove godine bilo ih je šest“, precizirao je Niković.
Prema njegovim riječima, najviše takvih slučajeva zabilježeno je u Podgorici, a bilo ih je i u Beranama, Nikšiću, Andrijevici i Ulcinju.
„Svi počinioci procesuirani su shodno zakonskoj proceduri. Za posljednje napade, koji su se desili u Podgorici, tražili smo izvještaj od tužilaštva. Ono što znamo - sva lica koja su počinila prestup bila su, po zakonom predviđenoj proceduri, zadržana u pritvoru od 24 do 72 sata“, naveo je Niković.
Na pitanje da li smatra da treba pooštriti kazne za počinioce, on je rekao da je Zakon jasno definisao da u slučaju napada na zdravstvenog ardnika slijedi kazna zatvora.
„Smatram da, ukoliko ne dođe do odustajanja od tužbe lica koja su oštećena, a ZHMP u svakom slučaju ne odstaje, tužilaštvo treba da sprovede zakon do kraja i da budu krajnje rigorozni. Svaki zaposleni mora da bude zaštićen i na tome radimo, kako Ministarstvo, tako tužilaštvo i Zavod“, kazao je Niković.
Upitan kako bi ocijenio generalno bezbjednost zdravstvenih radnika u Crnoj Gori, i da li bi ona mogla biti unaprijeđena, on je rekao da sve može biti unaprijeđeno, a da pacijenti moraju shvatiti da ljekari ne mogu da rade pod prijetnjama i pritiskom.
„Pošto idemo ka standardima Evropske unije (EU), nadam se da ćemo u narednom periodu, kao i ljekari EU, biti osigurani od ljekarske greške, ali apelujemo na građane da na miran i dostojanstven način ulaze u zdravstvene ustanove, a mi ćemo dati sve od sebe da im pružimo adekvatnu uslugu“, istakao je Niković.
Na pitanje da li smatra da nadležne institucije dovoljno rade na prevenciji tog oblika nasilja i povećanju stepena bezbjednosti zdravstvenih radnika, on je rekao da je prevencija nasilja obaveza svih državnih institucija, posebno obrazovnih.
„Smatram da je u 21. vijeku nasilje prevaziđena forma komunikacije između ljudi. Zakonske norme su nešto što bi trebalo da jasno upozori počinioca nasilja da će biti kažnjen“, kazao je Niković.
On je apelovao na sve zdravstvene radnike da se ne povlače iz sudskih procesa jer, kako je naveo, menadžment svake zdravstvene ustanove stoji iza svog zaposlenog.
„Kao direktor sam prvoodgovorni ukoliko ne zaštitim zaposlenog, a tužilaštvo će jedino tako na adekvatan način zaštititi zdravstvene radnike“, zaključio je Niković.
Izmjenama Krivičnog zakonika, koje su usvojene u decembru 2021. godine, propisano je da će onaj ko napadne ili prijeti da će napasti ljekara pri pružanju ljekarske pomoći ili u vezi sa pružanjem ljekarske pomoći, biti kažnjen zatvorom do tri godine.
Ako je pri izvršenju tog krivičnog djela ljekaru nanešena laka tjelesna povreda ili je prijećeno upotrebom oružja, učinilac će se kazniti zatvorom od tri mjeseca do pet godina.
Bonus video:
