Pljevaljska bolnica ostala je ove godine kratkih rukava kada je u pitanju nabavka medicinske opreme, ali i početak gradnje novog objekta za tu ustanovu.
Iako su poslanici u Skupštini krajem 2022. izglasali da za ovu godinu 300.000 eura bude namijenjeno za medicinske uređaje i instrumente koji fale pljevaljskoj bolnici, ta se stavka nikada nije našla u ovogodišnjem budžetu.
Umjesto nje postojala je pozicija “Izgradnja Opšte bolnice u Pljevljima” za koju je u 2023. planirano 505.900 eura, a nakon jučerašnje sjednice Vlade jasno je da ni taj novac neće pripasti pljevaljskoj ustanovi, već će biti raspoređen na više tekućih projekata u Nikšiću i Rožajama.
“Posebno smo iznenađeni jučerašnjom odlukom Vlade da se sredstva sa navedene budžetske pozicije alociraju na drugo mjesto, a nije ih bilo moguće iskoristiti za mnogo hitniju i amandmanom definisanu nabavku nedostajuće opreme za OB Pljevlja”, kazao je juče “Vijestima” direktor pljevaljske bolnice Saša Grbović.
Oprema nestala iz Zakona o budžetu
Grbović je podsjetio da je amandmanom poslanika SNP-a na Zakon o budžetu za ovu godinu predloženo da se u član 20 kod potrošačke jedinice Uprava za kapitalne projekte u okviru programa Zaštita, očuvanje i unapređenje objekata zdravlja, potprogram Izgradnja i rekonstrukcija objekata zdravstva, poslije aktivnosti “Izgradnja, rekonstrukcija i opremanje zdravstvenih ustanova” doda nova aktivnost “Nabavka opreme za JZU Opšta bolnica Pljevlja”.
Istakao je da je određen iznos u visini od 300.000 eura, gdje je jasno definisano i nabrojano za koju opremu je navedeni novac namijenjen.
“Kako se radi o velikom broju uređaja i instrumenata, naređeno je da se uradi specifikacija kompletne navedene opreme što je služba za javne nabavke bolnice i uradila, nakon čega smo obaviješteni, krajem jula ove godine, da navedenih sredstava ‘nema’ u budžetu i da naša ustanova mora čekati rebalans budžeta, da bi joj ova sredstva bila opredijeljena”, kazao je Grbović.
On je rekao da je prilično nejasno kada i kako je neko promijenio odluku Skupštine kojom je ovaj amandman usvojen i uvršten u Zakon o budžetu.
“Kako se radi o sredstvima koja su neophodna za svakodnevno funkcionisanje bolnice, poslali smo dopise Ministarstvu finansija u cilju pronalaženja što bržeg rješenja. Odgovoreno nam je da su (broj odgovora 01-130/23-6124/2 od 08.08.2023) Zakonom o budžetu na aktivnosti ‘Izgradnja Opšte bolnice u Pljevljima’ planirana sredstva u iznosu od 505.900 eura i da ta sredstva nisu opredijeljena za nabavku opreme i da nisu stvorene zakonske pretpostavke da Uprava za kapitalne projekte pokrene tenderske procedure”, pojasnio je Grbović.
On je istakao da odgovor Ministarstva finansija nije u saglasju sa tekstom amandmana koji je usvojila Skupština kao vrhovni zakonodavni organ, čime se opet postavlja pitanje ko je i po čijem ovlašćenju mijenjao odluke Skupštine.
Zašto novac nije ostao u Pljevljima
Grbović je “Vijestima” kazao i da je pljevaljska bolnica, po završetku Međunarodnog konkursa za idejno arhitektonsko rješenje, počela rad na projektnom zadatku glavnog projekta po nalogu ministarstva, što su prethodnih dana i završili.
Pojasnio je da se projektnim zadatkom, urbano-tehničkim uslovima i prvonagrađenim arhitektonskim rješenjem kompletira dokumentacija za tender za glavni projekat, čija vrijednost je od jedan do tri odsto od ukupne procijenjene vrijednosti radova na objektu nove bolnice, a koja je skoro 27.000.000 eura.
“Pretpostavka je da navedeni tender ne može biti završen u roku kraćem od šest mjeseci, što znači da će i plaćanje navedenog projekta biti panirano u narednom budžetu. Samim tim, još je čudnije, s obzirom na to da plaćanje glavnog projekta ulazi u narednu fiskalnu godinu, zašto navedena sredstva nije bilo moguće iskoristiti za potrebe Bolnice u Pljevljima, što je, ponavljam, amandmanski izglasano u Skupštini”, zaključio je Grbović.
Novac za izgradnju bolnice u Pljevljima, ali i Meljinama, kao i rekonstrukciju zdravstvenih objekata u Bijelom Polju i na Cetinju preusmjerena su prekjuče odlukom Vlade za rješavanje infrastrukturnih problema, radio-televiziju Nikšić i ski-centar na lokalitetu Hajla. To je obrazloženo činjenicom da se u ovoj godini, zbog tenderskih procedura, neće trošiti sredstva opredijeljena za kapitalne izdatke.
Pljevaljska bolnica jedna je od rijetkih ustanova paviljonskog tipa. Odjeljenja, laboratorija, RTG kabinet i ambulante smještene su u različitim objektima što, kako su ranije ocijenili u toj ustanovi, što značajno otežava tretman pacijenata. Nova bolnica, kako su više puta kazali, treba da obezbijedi značajno bolje uslove za rad medicinskog osoblja.
U pljevaljskoj bolnici radi tridesetak ljekara, dvadeset manje nego što je predviđeno sistematizacijom, a ustanova se u prethodnom periodu suočavala sa odlivom kadra jer su ljekari odlazili u Klinički centar ili veće zdravstvene centre.
Instrumenti stari 60 godina
Prema dopisu pljevaljske bolnice Ministarstvu finansija, u koji su “Vijesti” imale uvid, toj ustanovi neophodni su hirurški instrumenti jer su postojeći stari 50, 60 godina, oprema za laparoskopiju, porođajni sto, video head impuls test, dermaskop, radiotalasni nož, monitor vitalnih funkcija, infuzione i špric pumpe.
Iz ove ustanove navode da je oprema za potrebe vešeraja stara više od 20 godina i da na tržištu nema djelova za popravku. Naročito je hitna nabavka autoklava (aparata za sterilizaciju instrumenata) jer su kvarovi sve češći, a više ne postoji servisna podrška za popravku. Iz pljevaljske bolnice su ministarstvo upozoravali da bi kvar autoklava potpuno onemogućio funkcionisanje bolnice, doma zdravlja u tom gradu i hitne pomoći, pa bi došli u situaciju da se zaustavi rad tih ustanova.
“Opšta bolnica je najugroženija bolnica u Crnoj Gori, gledajući starost objekta, činjenicu da se radi o bolnici paviljonskog tipa, kao i nedostatak kadra i zastarjelost opreme koja je planirana za nabavku”, zaključili su iz pljevaljske bolnice.
Bonus video:
