Psihijatrica Branka Purlija kazala je, povodom 10. septembra - Svjetskog dana prevencije samoubistava, da efikasna prevencija suicida zahtijeva saradnju između različitih stručnjaka: psihijatara, psihologa, socijalnih radnika i obrazovnih institucija. Takođe je, naglašava, ključno uključivanje zajednice, porodice i prijatelja u proces podrške.
"Suicid je jedna od najozbiljnijih i najtragičnijih tema sa kojom se psihijatri cesto srijeću. Samoubistvo je jedan od ishoda uzrokovan kombinacijom duševne boli, mentalnog poremećaja i socijalnih okolnosti. Suicid predstavlja jedan od vodećih uzroka smrti širom svijeta, čija je prevencija od ključnih izazova u oblasti mentalnog zdravlja. Iako je teško identifikovati jedinstven uzrok suicida, postoje mnogi poznati faktori rizika. Među njima se izdvajaju prethodni pokušaji samoubistva, porodična istorija suicida, mentalni poremećaji poput depresije i anksioznosti, zloupotreba supstanci, izolacija i stigmatizacija. Osim toga, sociokulturni, ekonomski i okolinski faktori takođe mogu igrati ulogu", navela je Purlija, kako je saopšteno iz podgoričkog Doma zdravlja.
Osim mentalnih poremećaja, ukazuje ona, socijalne okolnosti kao što su gubitak posla, razvod ili smrt voljene osobe mogu povećati rizik od suicida. "Psihijatri rade s pacijentima kako bi identifikovali i obradili ovu bol kroz terapiju i ljekove. Nastojimo razumijeti cjelokupnu sliku života pacijenta kako bismo pružili sveobuhvatnu podršku", dodaje.
Purlija ističe da rana identifikacija simptoma i znakova upozorenja može biti ključna u prevenciji suicida.
"Ljudi koji razmišljaju o samoubistvu često pokazuju promjene u ponašanju, povlačenje iz socijalnih interakcija, izražavaju osjećaj beznadežnosti ili verbalizuju svoje samoubilačke namjere. Psihijatri i drugi zdravstveni radnici imaju ključnu ulogu u prepoznavanju ovih znakova i pružanju odgovarajuće intervencije. Redovni pregledi, edukacija o mentalnom zdravlju i destigmatizacija duševnih poremećaja mogu pomoći u smanjenju broja samoubistava", navela je ona.
Za mnoge, napominje, osjećaj duševne boli može biti nepodnošljiv. "Mnogi ljudi koji razmišljaju o samoubistvu osjećaju se zarobljeno u svojim mislima i emocijama. Važno je da ljudi razgovaraju o svojim osjećanjima. Ponekad samo pružanje prilike nekome da se izrazi može biti presudno za prevenciju suicida".
Podsjetila je da stručnjaci podstiču otvorenu komunikaciju o ovim teškim temama.
"Efikasna prevencija suicida zahtijeva saradnju između različitih stručnjaka: psihijatara, psihologa, socijalnih radnika i obrazovnih institucija. Takođe je ključno uključivanje zajednice, porodice i prijatelja u proces podrške. Podizanje svijesti o suicidu i faktorima rizika je od suštinskog značaja", rekla je Purlija.
Edukativne kampanje, kako je kazala, mogu pomoći u demistifikaciji mentalnih bolesti, smanjenju stigme i osnaživanju pojedinaca da traže pomoć.
"Suicid je kompleksan i višedimenzionalan problem koji zahtijeva sveobuhvatne intervencije. Psihijatrija, kao ključna disciplina u razumijevanju i liječenju mentalnih poremećaja, igra centralnu ulogu u prevenciji suicida. Kroz kombinaciju rane detekcije, multidisciplinarnog pristupa i edukacije, možemo napraviti značajne korake ka smanjenju broja samoubistava", zaključuje se.
Bonus video:
