Osnovna škola “Jugoslavija” u Baru tražila je 27 asistenata u nastavi za djecu s posebnim potrebama, ali je nadležno Ministarstvo prosvjete, bez pisanog obrazloženja, odobrilo samo sedam.
To je za “Vijesti” kazao predsjednik Opštinskog odbora Sindikata prosvjete (OOSP) u Baru, Mićo Baltić.
“Prema obavještenju koje sam dobio od članova Školskog odbora iz redova Nastavničkog vijeća OŠ ‘Jugoslavija’ i od Uprave škole Predlogom akta o sistematizaciji radnih mjesta traženo je više asistenata, ali je nadležno Ministarstvo odobrilo samo sedam asistenata bez pisanog obrazloženja. Školski odbor poslao je pisanu elaboraciju Akta o sistematizaciji radnih mjesta, gdje je objašnjeno koliko djece ima rješenje i koji su njihovi problemi”, tvrdi Baltić.
Iz Ministarstva prosvjete, međutim, tvrde da im “zahtjev za izmjenu akta o sistematizaciji iz barske škole još nije dostavljen”.
Poručuju da će, kada dokument bude zvanično dostavljen, biti uzet u razmatranje u najkraćem vremenu.
Asistent mora biti pored učenika
Baltić je kazao da kod pojedine djece s posebnim obrazovnim potrebama u rješenju striktno piše da asistent “mora biti s njima sve vrijeme zbog njihovih specifičnosti.”
“Neka od djece imaju potrebu da se udalje i da izađu iz učionice ili sa odmora, i zbog takvih situacija asistent mora biti pored učenika”, smatra predsjednik Sindikata.
Prema njegovim riječima, određeni broj djece s posebnim obrazovnim potrebama može da funkcioniše i uz povremeno prisustvo asistenta na času, “i to je naznačeno u rješenju”.
“Prema tumačenju nadležnog Ministarstva asistent je samo tehnička pomoć pri ulasku i izlasku iz učionice. U praksi nije tako jer nijesu sva kategorisana djeca sposobna da samostalno borave u učionici pored ostalih učenika”, ističe Baltić.
On upozorava da su asistenti “jedan čas sa jednim učenikom, nakon čega idu kod sljedećeg koji ima rješenje, pa opet kod sljedećeg i niko od toga nema koristi”.
Mnoge škole imaju isti problem, ali se direktori ne zamjeraju Ministarstvu
Predsjednik OOSP objasnio je da situacija u drugim školama “nije u ovolikoj mjeri problematična, ali dio škola ima ovaj ili sličan problem nedostatka dovoljnog broja asistenata”.
“Osnovnoj školi “Jugoslavija” se već nekoliko godina odobrava isti broj asistenata, od šest do sedam, a potreba je bila za 12 ili najviše 15 asistenata. Sada je prvi put broj učenika koji po rješenju imaju potrebu za asistentom 27, ali se i dalje ne odobrava veći broj izvršilaca”, naveo je Baltić.
On smatra da “direktori dijela crnogorskih škola imaju iste ove probleme, ali zbog tradicionalne politike nezamjeranja Ministarstvu ne žele da insistiraju na većem broju asistenata, pa stoga trpi i nastava, i prosvjetni radnici, a naročito trpe djeca u redovnoj nastavi”.
Baltić ocjenjuje i da Crna Gora trenutno raspolaže sa dovoljno osoba koje su završile kurs za asistente.
“Prema mom mišljenju problem je što ne postoje nikakvi kriterijumi za prijem asistenata u nastavi već osobe sa sedmodnevnim ili dvonedeljnim kursom dobijaju diplomu da su osposobljeni za rad sa djecom s posebnim potrebama. Mislim da bi način edukacije i obuke tih ljudi morao biti kvalitetniji i na drugi način riješen”, kazao je on.
Baltić je istakao da je mana trenutnog načina kategorizacije ta što se manji dio djece sa težim dijagnozama upućuje u redovnu nastavu, a ta djeca bi trebalo da pohađaju nastavu u odjeljenjima za djecu sa posebnim potrebama ili u školama koje su specijalizovane za određene, specifične vrste problema.
Poseban problem, kako ističe predsjednik barskog Sindikata prosvjete, je to što “djeca koja ne mogu da prate redovnu nastavu ne dobijaju asistenta sve vrijeme boravka u školi”.
“Ostali učenici gube na kvalitetu nastave jer učitelj ili predmetni nastavnik mora biti fizički prisutan uz dijete naročito ako učenik pokazuje znake agresije ili izlazi vani ako neko nije sa njim”, kazao je Baltić.
Bonus video:
