Crna Gora je na skali najmanje tolerantnih država kada je riječ o prihvatu migranata, zbog čega je potrebno neprestano raditi na unapređenju kvaliteta migracionih politika, saopšteno je na završnoj konferenciji Pravnog centra.
Završna konferencija „Pravna podrška migrantima“ održana je u okviru istoimenog projekta, koji realizuje Pravni centar u partnerstvu sa Caritasom Crna Gora, uz podršku Centra za građansko obrazovanje (CGO), prenosi PR Centar.
U ime Pravnog centra Luka Kovačević rekao je da je cilj projekta „Pravna podrška migrantima“ doprinos unapređenju sistema migracija u Crnoj Gori.
„Ključne aktivnosti projekta su: pružanje besplatne pravne pomoći, izgradnja kapaciteta i umrežavanje, monitoring i zagovaranje. Kad je u pitanju besplatna pravna pomoć, ona podrazumijeva informisanje, savjetovanje, davanje podrške osobama koje su migranti. Tokom trajanja projekta besplatnu pravnu pomoć smo pružili za 200 osoba“, naveo je Kovačević.
Ukazao je da su im se korisnici najviše obraćali sa pitanjima kako da regulišu status – privremeni boravak po osnovu rada ili posjedovanja nekretnine, kako da osnuju firmu, kako da ugase firmu, a interesovali su se i o proceduri odobravanja međunarodne zaštite.
„Tokom ovih deset mjeseci imali smo samo jedno lice koje je željelo da uđe u sistem međunarodne zaštite i koje je ovlastilo Pravni centar za zastupanje. Takođe smo u okviru projekta sprovodili terenske posjete, koje su obuhvatale ne samo posjete Centrima za prihvat stranaca pod međunarodnom zaštitom u Spužu i na Božaju i Prihvatilištu za strance, već i posjete raznim institucijama na državnom i lokalnom nivou gdje pokušavamo da pomognemo migrantima u prevazilaženju administrativnih prepreka u pristupu pravima“, kazao je Kovačević.
Kako je naveo, u okviru projekta su održali obuku za službenike o značaju multikulturalnih kompetencija u vođenju migranata, imali su praktični rad u Centrima za prihvat koji je imao za temu kulturološko nasljeđe i vrijednosti zemalja iz kojih dolaze , radionicu posvećenu izazovima i primjeni Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti stranaca.
Generalni direktor Direktorata za upravne poslove, državljanstvo i strance u Ministarstvu unutrašnjih poslova, Radovan Popović, kazao je da su u toj instituciji transponovali sve međunarodne pravne instrumente u nacionalni sistem, sa ciljem da se obezbijedi pravedan i djelotvoran sistem postupanja prema strancima koji traže međunardnu zaštitu i onima kojima je ona odobrena.
„Međutim, kako uvijek postoji prostor za unapređenje implementacije propisa iz ove oblasti, tako je i ovaj događaj prilika da se kroz razmjenu mišljenja i sadržajnu diskusiju napravi iskorak u ovom pravcu“, istakao je Popović.
Poručio je da će u Direktoratu na čijem je čelu nastaviti da posvećeno ostvaruju strateške ciljeve, iskazujući njihovu opredijeljenost da odgovore na brojna iskušenja savremenog doba, kao i da u saradnji sa međunarodnim partnerima i civilnim sektorom, doprinesu punoj implementaciji propisa iz oblasti međunarodne zaštite
Predstavnik Centra za građansko obrazovanje (CGO), Petar Đukanović, ocijenio je da su realizovane projektne aktivnosti jako važne, jer doprinose pravednoj i saosjećajnoj migracionoj politici, kao i podršci migrantima koji često nailaze na brojne pravne izazove uključujući postupke azila, borbu za priznavanje svojih prava i integraciju u novo društvo.
„Ono što je posebna vrijednost ovog projekta je Priručnik za sticanje i razvoj interkulturalne kompetencije službenika u vođenju i savjetovanju migranata, što nam se čini da je izuzetno koristan alat koji će pomoći u obuci službenika kako bi bolje razumjeli potrebe i perspektive migranata iz različitih kultura“, naveo je Đukanović.
Smatra da će Priručnik doprinijeti smanjenju predrasuda i konflikata i omogućiti bolje i efikasnije usluge migrantima, jer službenici sa razvijenim interkulturalnim kompentencijama kreiraju sigurno i podržavajuće okruženje za migrante i podstiču njihovu integraciju u našu zajednicu, čineći je inkluzivnom.
„Što se tiče kvaliteta migracionih politika u Crnoj Gori, važno je neprestano raditi na njihovom poboljšanju. Migracije će i dalje biti važna tema u godinama koje dolaze i mi kao društvo moramo da budemo spremni na suočavanje sa tim izazovom na način koji poštuje ljudska prava i dostojanstvo svih“, istakao je Đukanović,
Predstavnica Caritasa Crne Gore Lidija Vulević kazala je da su u okviru projekta pomoć i podršku usmjerili ka izbjeglicama iz Ukrajine sa prebivalištem u opštinama Bar, Herceg Novi i Budvi.
„U okviru ovog projekta sa Pravnim centrom, svoju pažnju smo usmjerili ka pružanju humanitarne pomoći ugroženim izbjeglicama iz Ukrajine, kao i pružanju individualne i grupne psiho-socijalne podrške. Mišljenja samo da je strancima pod međunarodnom zaštitom, azilantima, i povratnicima potrebna podrška svih nas kako bi mogli ispočetka da izgrade svoju živote na dostojanstven način, integrišu se i doprinesu društvu u Crnoj Gori“, navela je Vulević.
Govoreći o ciljnim grupama projekta, Vulević je kazala da su tu bili uključeni migranti, stranci koji traže ili su dobili međunarodnu zaštitu, organizacije civilnog druptva, institucije koje upravljaju sistemom migracija i azila.
„Što se tiče humanitarne pomoći, Caritas je obezbijedio i uručio korisnicima 60 cash gift kartica za bilo koju vrstu kupovine i plaćanja. Pomoć je uručena izbjeglicama iz Ukrajine. Podrška je bila usmjerena na opštine u kojima boravi najveći broj izbjeglica iz Ukrajine – Bar, Budva i Herceg Novi. Psiho-socijalna podrška je bila usmejrena ka ugroženim kategorijama ukrajinskih izbjeglica“, kazala je Vulević.
Milica Božović iz Caritasa Crna Gora je, govoreći o individualnoj psiho-socijalnoj podršci, kazala da su je obezbijedili za 63 korisnika.
„Organizovali smo i kurseve crnogorskog jezika, što je bilo jako značajno za njihovu bolju integraciju i socijalnu uključenost. Što se tiče grupne psiho-socijalne podrške ona je organizovana putem raznih vrsta radionica“, navela je Božović.
Ukazala je da su sve realizovanje aktivnosti imale za cilj veću integraciju ukrajinskih izbjeglica u društvo.
Autorka Priručnika za sticanje i razvoj interkulturalne kompetencije službenika u vođenju i savjetovanju migranata, Natalija Đaletić, kazala je da se Crna Gora nalazi na skali od deset država sa najnižim indeksom prihvatanja migranata.
„Indeks prihvatanja migranata u Crnoj Gori je 1.87, za razliku od Kanade gdje je indeks prihvatanja 9.4. Prihvatanje migranata opalo je širom svijeta, a nacije Zapadnog Balkana najmanje su tolerantne na svijetu. Na skali najmanje tolerantnih država kada je riječ o migracijama, Crna Gora zauzima šesto mjesto sa indeksom 1.87 na skali do 9“, navela je Đaletić.
Govoreći o zaključcima do kojih su došli u Priručniku, Đaletić je kazala da najveće prihvatanje i slaganje se odnosi na stav koji podrazumijeva kratkotrajno zadržavanje u zemlji.
„Svi smo raspoloženi da primimo migrante, ali na vrlo kratko vrijeme. Najmanje prihvatanje se odnosi na stav da migrant postane član uže porodice. Gotovo svi ispitanici su pokazali potpunu otvorenost prihvatanja migranata kao potencijalnih prijatelja. Od 15 ispitanika, samo je jedan ispitanik svojim stavovima iskazao apsolutno prihvatanje migranta, razumijevanje njihovog statusa i posvećenost rješavanju njhovih problema“, navela je Đaletić.
Predstavljajući Preporuke za poboljšanje primjene Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti stranaca u Crnoj Gori, Luka Kovačević, koji je jedan od autora te publikacije, kazao je da su značajan broj podataka pribavili zahvaljujući redovnoj saradnji i komunikaciji sa Ministarstvom unutrašnjih poslova i sa organizacionim jedinicama te institucije, kao i institucijama na lokalnom nivou, a pojedine informacije su dobijene su na osnovu Zakona o slobodnom pristupu informacijama
„Nastojali smo u Priručniku na objektivan način da prikažemo funkcionisanje sistema“, rekao je Kovačević.
Ivan Popović, sudija Suda za prekršaje na Cetinju, koji je takođe autor Preporuka, kazao je da je Crna Gora tranzitna zona velikom broju migranata, azilanata, navodeći da je sistem izuzetno opterećen.
„Ne radi se o nedostatku volje službi da se postupi u slučajevima, već su u pitanju deficiti, nedostatak sredstava, izuzetna skraćenost postupka, statitstike, nedostatak edukacija da bi znali kako da postupamo“, rekao je Popović.
Ukazao je da je broj prevodilaca izuzetno ograničen, što predstavlja problem migrantima da ostvare svoja prava.
„Imamo još jaču obavezu prema strancima, naročito ukoliko sumnjamo u namjeru da su azilanti, da ih upoznamo sa pravima u postupku“, naveo je Popović.
Projekat „Pravna podrška migrantima“ realizuje Pravni centar u partnerstvu sa Caritasom Crna Gora. Projekat je podržao Centar za građansko obrazovanje (CGO) u okviru programa „OCD u Crnoj Gori – od osnovnih usluga do oblikovanja politika – M'BASE, koji finansira Evropska unija, a kofinansira Ministarstvo javne uprave.
Bonus video:
