Buduće vlasti moraju hitno raditi na suštinskoj reformi obrazovnog sistema, koja će u središte staviti učenike, poručila je viša pravna savjetnica u Centru za građansko obrazovanje (CGO), Snežana Kaluđerović.
Ona je kazala da je Crna Gora imala i ima solidne javne politike u sistemu obrazovanja, ali da vlasti nijesu dosljedne principima i datim obećanjima, pa se, nažalost, one ne sprovode u roku i na način kako su osmišljene.
„Struktura i obim prosvjetne zajednice u Crnoj Gori su najveći rezervoar za partijsko zapošljavanje, trgovinu uticajem, a jedino kroz tu vizuru, za sada, donosioci odluka vide taj sistem“, rekla je Kaluđerović u intervjuu agenciji MINA.
Ona je navela da, posljedično, to obrazovanje dovodi u sadašnje stanje – možda i najveću krizu do sada.
„Iz preporuka Izvještaja o utvrđivanju kvaliteta obrazovno-vaspitnog rada Zavoda za školstvo mogu nastati važne javne politike u oblasti obrazovanja, ali je pitanje ima li ko to da čita među onima koji će o toj oblasti odlučivati“, dodala je Kaluđerović.
Upitana šta očekuje od budućih donosilaca odluka i šta treba da budu prioriteti, Kaluđerović je kazala da buduće vlasti moraju hitno i neizostavno raditi na suštinskoj reformi obrazovnog sistema, koja će u središte staviti učenike i stvoriti uslove da učenik u ustanovi obrazovanja uči, sluša, kritički promišlja, istražuje i vodi dijalog.
Takve reforme, kako je rekla, moraju se sprovoditi sa akcentom na jačanje vaspitnog segmenta, etike, ali i motivaciju najboljih učenika da izaberu nastavnički poziv.
„Red, rad i edukativna disciplina, uz kapacitiran nastavni kadar sa znanjem i integritetom, su preduslovi da se revitalizuje obrazovni sistem i otrgne iz kandži političkih partija, koje su ga devastirale“, istakla je Kaluđerović.
Ona je kazala da danas stižu na naplatu višedecenijska marginalizacija obrazovnog sistema, tolerisanje neznanja, bahatosti i izostanka etike, uz nastavak i intenziviranje loših praksi posljednjih godina.
„Umjesto ozbiljnog pristupa i promjena, danas svjedočimo da su na pojedina direktorska mjesta u školama postavljane osobe nedostojne prosvjetnog poziva, sklone prevarama, trgovinom uticajem, poput slučaja u Osnovnoj školi “Maršal Tito“ u Ulcinju, zatim osobe koje su zloupotrebljavale službeni položaj zarad lične koristi, poput slučaja direktora Srednje pomorske škole u Kotoru“, navela je Kaluđerović.
Prema njenim riječima, svjedoči se i situacijama gdje nastavni kadar dolazi na posao u neprimjerenom stanju, pod dejstvom alkohola i opijata, a što prolazi bez sankcije.
„Svjedočimo i čudnom i kontroverznom strukturiranju školskih odbora u kojem umjesto predstavnika nadležnih institucija sjede oni koji zastupaju partijske, ili partikularne interese“, kazala je Kaluđerović.
To, kako je upozorila, ne doprinosi potrebnoj i obećanoj depolitizaciji tih ustanova.
„Svjedočimo nezakonitom zapošljavanju, namještanjima norme i sličnom, tako da nikad najbolji kandidat ne dobije posao“, rekla je Kaluđerović.
Ona je navela da se izvještaji o samoevaluaciji škole rade tek reda radi i da su uglavnom ocijenjeni kao uspješni.
Međutim, kako je kazala Kaluđerović, Izvještaj o utvrđivanju kvaliteta obrazovno-vaspitnog rada, koji izdaje Zavod za školstvo, je dokument na osnovu koga se može utvrditi kvalitet, a tu nema odličnih ocjena u ustanovama.
„Ocjene nadzornika nastave, ocjene kontrole rada ustanove od strane prosvjetne inspekcije, rezultati na takmičenjima, kvalitet rada radionica, obuka i vannastavne aktivnosti koje škola organizuje za učenike moraju biti uzeti u obzir i adekvatno ocijenjeni, kako bi se ustanove rangirale po kvalitetu i pravila zdrava konkurencija“, rekla je Kaluđerović.
Ona je poručila da treba razmisliti i o modelu obrazovanja i osposobljavanja najboljih učenika za deficitarna zanimanja u nastavničkoj profesiji, a to su matematika, fizika, hemija, imajući u vidu težinu tih programa.
„Hemija, fizika i biologija se uče teorijski napamet do fakulteta, a najviša dostignuća su izrada zadataka takmičarskog tipa, dok rad u laboratoriji i eksperimentalno znanje na bazičnom nivou ne postoje u mjeri u kojoj možemo komparirati visokorangiranim zemljama na PISA testiranju“, kazala je Kaluđerović.
To su, kako je navela, neki od razloga što izostaju vrhunski rezultati učenika.
„Do ove godine smo imali najvišu normu časova iz crnogorsko–srpskog, bosanskog, hrvatskog (CSBH) jezika, a poražavajuće rezultate na PISA testiranju“, dodala je Kaluđerović.
Prema njenim riječima, jasno je da, osim očito sporne metodologije izučavanja kurikuluma, padu kvaliteta doprinosi i pretrpanost učenika po ustanovama u urbanim sredinama, ali i nedostatak kadra u ruralnim sredinama.
„Naglašavam da su mnoge loše prakse naslijeđene iz prethodnog perioda u kojem je Demokratska partija socijalista sa koalicionim partnerima vladala, ali isto tako da nove vlasti nijesu ispunile obećanja i sistem unaprijedile u pravcu ispunjenja javnog interesa, pa su tako stvari sada u fazi eskalacije“, navela je Kaluđerović.
Ona je kazala da, pored svih tih gorućih problema, u CGO-u nemaju velika očekivanja od nove Vlade, jer su iz dosadašnjih medijskih izvještaja vidjeli da se u pregovorima o Vladi Ministarstvo prosvjete tretira kao manje važno, odnosno da se ne prepoznaje značaj obrazovanja.
Kaluđerović je navela da nema svako dijete jednake šanse za pristup obrazovanju.
„Kada ovo kažem ne mislim samo na odlazak u školu i pohađanje nastave, na šta ima pravo svako dijete. Nažalost, pretrpanost ustanova i nedostajući kadar u nastavi iz određenih zanimanja uspostavili su praksu obrazovanja iz sjenke, odnosno privatne nastave“, rekla je Kaluđerović.
Na to se, prema njenim riječima, zvanični nastavni kadar potpuno oslanja, ne trudeći se previše da djeca u školi razumiju i nauče.
Kaluđerović je kazala da tu dolazimo do nejednakih finansijskih mogućnosti roditelja i staratelja da priušte privatnu nastavu.
„Pa je stoga mnogo manja vjerovatnoća da će djeca iz siromašnijih porodica, a takvih je sve više, dostići nivo funkcionalne pismenosti u odnosu na djecu iz porodica sa prosječnim ili visokim primanjima, bez obzira na njihove intelektualne kapacitete“, upozorila je Kaluđerović.
Ona je navela da treba napomenuti da sadašnja Vlada, kao i prehodne, ima utvrđene prioritetne lokacije na kojima je neophodno izgraditi nove škole, vrtiće, fiskulturne sale.
„Takođe, za mnoge ustanove se moraju obezbijediti savremenija nastavna sredstva, planirati i realizovati obuke nastavnika za primjenu raznovrsnih metoda i oblika rada, ali i promijeniti načine upravljanja, kako bi se ozbiljno i bez predrasuda analizirale reference nastavnog osoblja pri zapošljavanju, odnosno da samo najbolji kandidati dobiju posao“, poručila je Kaluđerović.
Ona je kazala da mora postojati baza nedostajućeg kadra u prosvjeti.
U skladu sa tim, kako je rekla, treba edukovati kadar za ta zanimanja, uz motivacione modele poput visokih stipendija i dodataka na platu za deficitarna zanimanja u nastavi.
„Praktičan rad u osnovnim školama mora postati dio nastave, a u okviru tih predmeta, sredstva, alati i oprema za nastavu koju imamo i koju treba obnoviti ne smiju služiti kao muzejski eksponati, već kao često korišćeni alati učenika za nastavu“, dodala je Kaluđerović.
Ona je rekla da je, što se tiče kapitalnih investicija za obrazovanje, CGO u decembru prošle godine podnio Vladi Inicijativu za izgradnju objekata za proizvodnju električne energije iz obnovljivih resursa –fotonaponski paneli za proizvodnju električne energije na ustanovama obrazovanja i vaspitanja, bolnicama i drugim sličnim javnim ustanovama koje ispunjavaju uslove za instaliranje.
To su uradili, kako je navela Kaluđerović, svjesni da takva investicija dugoročno može značajno doprinijeti ekonomskoj isplativosti te izgradnje i ekonomičnijem finansiranju potreba tih ustanova za električnom energijom.
„Do danas nemamo ni izjašnjenje Vlade o mogućnosti, ili opravdanosti takve inicijative, a ono što smo imali prilike gledati je dosta promotivnih događaja u kojima su presijecane vrpce davno započetih projekata. Previše nam je PR-a, a premalo posvećenog pristupa, i u obrazovanju se to vrlo osjeća“, kazala je Kaluđerović.
CGO će se, kako je poručila, zalagati za promjenu takvog pristupa vlasti.
„Ali bojim se da će proći još nekoliko Vlada dok donosioci odluka ne razumiju da je obrazovanje jedan od ključnih stubova održivosti i razvoja društva“, navela je Kaluđerović.
Na pitanje koliko je od promjene vlasti, 30. avgusta 2020. godine, učinjeno na polju reformi obrazovnog sistema, ona je odgovorila da je svima jasno da su se desile samo zamjene, a ne suštinske promjene, i da zato nemamo depolitizaciju ustanova.
„Potrebne su hitno zakonske izmjene, a koje bi, između ostalog, uključile i uspostavljanje zakonskih kriterijuma ko može biti član upravnog /školskog odbora ustanove kao jednu od mjera hitne intervencije“, poručila je Kaluđerović.
Prema njenim riječima, obrazovni sistem se ne može oporaviti uz kontinuirane izmjene zaposlenih na pozicijama odlučivanja i rukovođenje, i stalno poništavanje svega prethodnog, a bez sankcionisanja krivice u sopstvenim redovima.
„Čini se da stalno iznova obnavljamo gradivo, što nije tako loše kad nas to ne bi ništa koštalo, ali u našem slučaju to povlači ogromnu materijalnu, ali i širu, štetu koju generacije ne mogu nadoknaditi“, zaključila je Kaluđerović.
Bonus video:
