Teško da ima mještanina Komana kod kojeg pomen Kostadina Sule Radova ne evocira najčistije i najponosnije emocije. Čovjek od etike, morala i pravde, mudrac koji je besjedio i propovijedao kod duba nadomak škole “Boško Radulović”, savjetovao obične ljude i velikane, znao i ono što ne treba. Onaj koga su sva četiri crnogorska vladara uvažavala i poštovala.
Tako su ga opisali mještani Komana, ali i mnogi koji su sa majkom mudrosti bliski. Oni koji za njega, možda, nijesu čuli, sigurno znaju neku od brojnih anegdota koje prate Sulinu mitsku, istorijsku zaostavštinu.
Kod Sule su, svjedoči kršna crnogorska istorija, dolazili ljudi na savjetovanje. Tražili su od njega da presuđuje oko spornih stvari. Mnogima je to i smetalo, a zbog gorke riječi upućene knjazu Danilu, ostao je bez kapetanstva. Dostojanstvo i ponos ostali su čisti kao suza. Jedna od njegovih najupamćenijih opaski upućena je baš knjazu koji ga je, silom prilika, upitao koliko je dao za džamadan, na šta mu je Sula mudro odgovorio: “Gospodaru, dvije rekoh i ovaj džamadan stekoh”.
Simbol vječne mudrosti
Sula je, kazali su mnogi na jučerašnjoj svečanoj skupštini Fondacije “Sula Radov”, u malo kazivao i besjedio mnogo.
Praćen njegovom životnom mudrošću, profesor Branislav Radulović sa ponosom je istakao da nije potrebno obrazložiti naziv fondacije.
“Za života zavrijedio je simbol narodnog mudraca, a nedugo zatim postao crnogorski ‘Sokrat’”, kazao je Radulović.
Profesor je podsjetio da je Fondacija osnovana 21. juna, dodajući da današnjim održavanjem manifestacije, “na mjestu gdje se uvijek čula mudra riječ”, želi da podstakne njen budući rad.
“Ovo je godina izuzetno vrijednog jubileja, 180 godina od početka školstva u Komanima i 150 godina od otvaranja prve javne škole”, rekao je Radulović.
Kazao je da je sasvim razumljivo da su Komani “jedino mjesto na kojem treba ozvaničiti početak rada Fondacije”.
“Mudri duh” koji stoluje i zbori
“Okupi nas ođe duh mudri Sulin kod ovog duba đe je stolovao i zborovao kao plemenski kapetan”, započeo je svoju besjedu diplomirani pravnik Cvetko Radulović.
Potpredsjednik fondacije “Sula Radov” naglasio je da crnogorskim precima nije bilo lako “stati i nepokolebljivo na granici”.
“Ovdje je potekao jedan od prvih izvora pismenosti sa otvaranjem škole, a to sve zahvaljujući neumrlom Suli. Zato ovdje svaka izgovorena riječ mora imati svoju mjeru, smisao i težinu”, naglasio je Radulović.
Kazao je da “ako čovjek ne zna otkud dolazi, neće znati ni kuda ide”.
“Od rane mladosti Sula se isticao mudrošću, moralnošću, a i svojim junaštvom. Njegove osobine, još od 15. godine, zapazio je Petar I i kao takvog ga je cijenio. Njegoš je mnogo uvažavao Sulu ugostivši ga u Biljardi da razgovaraju o najbitnijim pitanjima...”, kazao je potpredsjednik Fondacije.
Posljednji knjaz Nikola rehabilitovao je Sulu i postavio ga za kapetana u svom dvoru, objašnjava on.
“Činjenica je da su Sulu kao pametara, etičara uvažavala sva četiri gospodara. Kada se on preselio u vječnost knjaz Nikola ga je sahranio na Cetinju, time priznavajući sva njegova djela”, rekao je.
Dočarao je prisutnima zašto je Sula veoma važna ličnost za Crnu Goru. Kod njega su na savjetovanje, kaže, dolazili kako obični ljudi, tako i neki od crnogorskih velikana.
“Takođe, vitez Novak Ramov rado je dolazio kod ujaka da čuje njegova mišljenja i stavove oko problema. Sula Radov Crnoj Gori bisere mudrosti je ostavio”, zaključio je.
Fondacija ima plan i program
Predsjednik fondacije Miomir Jovanović rekao je da je program fondacije za 2023/24. već napravljen. Njim je, kaže, definisano kulturno-istorijsko nasljeđe, obrazovanje, humane i sportske aktivnosti.
“Kada govorimo o motivu osnovanja Fondacije, malo je ljudi koji se mogu pohvaliti likom Sule Radova. Nadahnuti njegovim likom, na njegovoj zaostavštini gradićemo nas zavičaj. Naša je ljudska i moralna obaveza da se izdignemo iznad svakodnevnih situacija i da gradimo budućnost za naše mlade”, istakao je on.
Misao koja kristališe narodnu svijest
Profesor Mladen Vukčević podsjetio je zašto je Sulina misao duboka i višeslojna.
“...Usmjerena je ka svemu što je važno u društvu”, kazao je Vukčević.
Evocirao je uspomene na svoja prva upoznavanja sa likom i djelom Sule Radova, prisjetivši se najranijeg djetinjstva.
“Prilike su ga stavile u ulogu samouka, koji kristališe narodnu svijest. Ima li što svetije no prenositi i unositi luču pravde i poštovanja...”, upitao je Vukčević.
Naglasio je da Sulina “veličina” nije samo u presudama tog doba.
“Sulina riječ je svedena - on je u malo kazivao mnogo. Takav sklad je govorio između onoga čto je govorio i načina na koji je živio”, rekao je Vukčević.
Uvjeren je da će se lik Sule proučavati još više u budućnosti.
“Vjerujem da će njegov lik iz godine u godinu podstaći stvaraoce da šire riječ o crnogorskom pametaru”, zaključio je svoje izlaganje.
Bonus video:
