Direktor Agencije za zaštitu životne sredine (EPA) Milan Gazdić saopštio je večeras da je njegova izjava o tome da će Kotor izgubiti status prirodnog i kulturno-istorijskog područja na Listi svjetske baštine Uneska i da će Nacionalni park "Durmitor" biti stavljen na crvenu listu nesmotrena i da se izvinjava na nepreciznosti.
NE PROPUSTITE
"Samit Uneska u Rijadu će biti dosta težak za Crnu Goru. Ja se nadam da se to neće desiti ali neka su saznanja da će NP "Durmitor" biti stavljen na crvenu listu, a pojavljuju se informacije da će Kotor biti izbačen, što je, po mom mišljenju poraz države Crne Gore. Ovo je doslovno izjavljeno na pres konferenciji upriličenoj povodom 15 godina rada Agencije za zaštitu životne sredine. Ova nesmotrena izjava izazvala je veliku buru u javnosti, te se ovom prilikom izvinjavam na nepreciznosti. O statusu Crne Gore kod Uneska dobio sam informacije iz dva izvora: jednoga koji tvrdi da će Durmitor doći na crvenu listu zbog lošeg upravljanja a da je pitanje da li će, zbog urbanizacije, Kotorsko-risanski zaliv ostati na listi. Drugi izvor mi je potvrdio da će se Crnoj Gori dati posljednja šansa da unaprijedi planiranje i upravljanje u njenoj Unesko baštini", istakao je Gazdić, a objavljeno je na Fejsbuk stranici EPA.
On je dodao da je dužan da pojasni izjavu iz ugla Agencije koju vodi.
"Stradanje NP Durmitor posljednje tri decenije je evidentno, što su potvrdile i nekolike ekspertske misije Uneska. Ovaj nacionalni park ustanovljen je 1952. godine na 39.000 ha. Zbog ilegalne gradnje, ova je površina smanjena prije petnaestak godina na 32.200 ha. Kao nefinansijska nadoknada izgubljenoj teritoriji parka, na zahtjev Uneska, planirano je pripajanje Dragišnice i Komarnice, što se dosad nije desilo. Umjesto toga, Ministarstvo poljoprivrede proglašava Dragišnicu/Komarnicu lovištem posebne namjene, suprotno Uneskovim preporukama. Ilegalna sječa i gradnja je nastavljena. Uprava za šume posjeduje jednu kartu granica parka, NP "Durmitor" posjeduje drugu, i tu se siječe u mutnom. Samo prošle godine na jednoj lokaciji u granicama parka (i Uprave za šume), posječeno je 248 kubika stoljetnih smrča i jela, zbog čega se u Agenciji vodi postupak štete u životnoj sredini", rekao je Gazdić.
Poručio je da što se Kotora tiče, u Agenciji su tri procedure izdavanja ekološke saglasnosti za tri kamenoloma iznad Risna (jasno vidljiva sa obale).
"Procedure izdavanja dozvola su zaustavljene do izjašnjenja Uneska, uprkos protivljenju MKI koje smatra da Unesko o ovome ne treba da se pita i Opštine Kotor koja smatra da kamenolomi nijesu sporni jer je PP Opštine Kotor dobio zeleno svjetlo Uneska. U Agenciji, suprotno MKI i Opštini Kotor smatramo da kamenolomi i Unesko ne idu zajedno. Tim prije što iznad Risna već postoji kamenolom bez dozvole sa značajnim pejzažnim zagađenjem Unesko baštine. Žao mi je što je moja izjava na presu imala ovakvu konotaciju. Da se ne zavaravamo mnogo, takođe mi je žao, bez obzira na bilo koju odluku Uneska, da fakat postoji nacionalni konsenzus da su oba Unesko sajta značajno ugrožena, što je golim okom vidljivo, a čita se i u izvještajima Uneska", zaključio je Gazdić.
Bonus video:
