U Crnoj Gori još nije uspostavljen efikasan sistem koji garantuje pristup informacijama i transparentnost i otvorenost javne uprave, a zabrinjavajuća je i nespremnost vlasti da to učini, smatraju u Centru za demokratsku tranziciju (CDT).
Zamjenica izvršnog direktora CDT-a Milena Gvozdenović podsjetila je da se u svijetu danas obilježava Međunarodni dan slobodnog pristupa informacijama.
Ona je kazala da je Crna Gora Međunarodni dan slobodnog pristupa informacijama dočekala bez neophodnih izmjena Zakona o slobodnom pristupu informacijama i uz svakodnevno kršenje prava javnosti da zna šta to pojedini djelovi vlasti čine.
Gvozdenović je ocijenila da u Crnoj Gori politika otvorenosti i transparentnosti i dalje zavisi od dobre volje nosilaca vlasti, a to je situacija koja je daleko od željenog stanja.
"Iako je proaktivno objavljivanje informacija o radu javne uprave zakonska obaveza, to se svelo na pitanje izbora, jer nemamo efikasan sistem kontrole i nadzora i nema odgovornosti za nepoštovanje zakona", rekla je Gvozdenović.
Ona je istakla da su tri prethodne Vlade obećale unapređenje Zakona o slobodnom pristupu informacijama, ali da to još nije urađeno uprkos apelima civilnog sektora, medija, međunarodne zajednice.
Gvozdenović je kazala da je Vlada u martu utvrdila novi predlog zakona, koji je ostao zaglavljen u skupštinskoj proceduri.
Ona je navela da su tim Predlogom predviđena bitna unapređenja u odnosu na postojeći zakon, ali i neopravdano uvođenje vrlo restriktivnih ograničenja pristupa obavještajno-bezbjednosnim podacima.
Gvozdenović je rekla da je pravo na slobodan pristup informacijama degradirano još izmjenama iz 2017. godine, pa se zakon zapravo koristi za sužavanje prostora za kontrolu područja koja su osjetljiva na korupciju.
Ona je kazala da bi se od neke progresivnije vlade očekivalo da će, za ovih šest godina, osloboditi pristup informacijama od problematičnih ograničenja, naročito kada su u pitanju kategorije poslovne, ili poreske tajne.
"Svi dosadašnji pokušaji da se pokrene sveobuhvatna reforma na polju otvorenosti i transparentnosti su propali – nijedna Vlada i parlamentarna većina nije “prelomila” da naša zemlja mora da ima dobre zakone i strategije koji će razvijati kulturu otvorenosti i transparentnosti i obezbijediti transparentno ponašanje onih kojima je povjereno da vode institucije", smatra Gvozdenović.
Ona je istakla da se u Crnoj Gori ne znaju ni neke od osnovnih informacija o funkcionisanju države, navodeći da se ne zna ni tačan broj zaposlenih u javnoj upravi, a kamoli neki detalji o raspolaganju budžetskim sredstvima.
"Uprkos političkim promjenama, tu nije došlo do značajnog poboljšanja praksi, i zvuči nevjerovatno ali mi se i dalje ubjeđujemo sa vlastima da imamo pravo znati kako i u koje svrhe se troši novac građana", navela je Gvozdenović.
Ona je dodala da proces donošenja odluka nije dovoljno transparentan niti inkluzivan.
Gvozdenović je kazala da građani konačno mogu uživo da prate sjednice Vlade, ali da to ne garantuje i u uvid u sve njena odluke i aktivnosti.
"Posebno problematično je što organi vlasti proizvoljno koriste svoja ovlašćenja u dijelu proglašavanja dokumenata i podataka tajnim, a javnosti je izuzetno teško da prati primjenu zakona", ocijenila je Gvozdenović.
Prema njenim riječima, država je javna stvar i oni koji upravljaju njom dužni su da građanima omoguće sve informacije o tome kako planiraju i vode državne poslove i sredstvima koja u to ime koriste.
"Da bi demokratija funkcionisala moramo imati potpune i pravovremene informacije o radu vlasti i zato je od ključnog značaja obezbijediti djelotvorno i nesmetano ostvarivanje prava na slobodan pristup informacijama", zaključila je Gvozenović.
Bonus video:
