Mladi kroz umjetničke festivale, izložbe, koncerte i druge kulturne događaje koji spajaju različite kulture i tradicije, imaju priliku da prevazilaze predrasude i stereotipe, a obrazovanje igra ključnu ulogu u promociji interkulturalnosti, istakao je ministar ljudskih i manjinskih prava, Fatmir Đeka.
On je, na otvaranju manifestacije za mlade "Direkt Interkultura Montenegro 2023.", koju je organizovao Direktorat za interkulturalizam pri Ministarstvu ljudskih i manjinskih prava, kazao je da je Crna Gora zemlja koja se ponosi svojom kulturnom raznolikošću, prenosi PR Centar.
“Koristićemo svaku priliku, da ohrabrimo mlade da istraže, razumiju i poštuju različite kulturne izraze. Upoznajući jedni druge, razvijamo se kao bolji ljudi, gradeći bolje društvo za sve. Kroz ovakve i slične inicijative, umjetničke festivale, izložbe, koncerte i druge kulturne događaje koji spajaju različite kulture i tradicije, nastojaćemo da mladim ljudima stvaramo prilike da ispoljavaju svoje talente i kreativnost i uče jedni o drugima”, rekao je Đeka u Umjetničkom paviljonu.
Smatra da mladi, kroz ovakva iskustva, imaju priliku da prevazilaze predrasude i stereotipe, navodi se u saopštenju i dodaje da se bolje razumiju i postanu otvoreniji jedni prema drugima.
“Obrazovanje igra ključnu ulogu u promociji interkulturalnosti. Treba da podstičemo mlade da uče strane jezike, da putuju i da istražuju druge kulture. Učenje o različitim kulturama otvara nove horizonte i pruža šansu da se razvija međunarodna perspektiva”, istakao je Đeka.
Đeka se zahvalio svim lokalnim i globalnim partnerskim organizacijama i posebno pozdravio Ambasadorku Italije, Andreinu Marsela, što je svojim prisustvom dala podršku ovakvoj inicijativi.
Poručio je mladima da koriste svoje talente i kreativnost da inspirišu druge, da se suprotstave netoleranciji i da izgrađuju mostove saradnje i razumijevanja između različitih kultura.
Direktorica Direktorata za interkulturalizam u Ministarstvu ljudskih i manjinskih prava, Ljudmila Mila Popović, kazala je da su stubovi interkulturalnosti miran suživot, solidarnost i suodogovornost za zajedničku budućnost.
“Nema više ni vremena ni mjesta za upiranje prsta “u njih“, podjele na “mi i oni”, traženje krivca u drugima i drugačijima. Mi jedni drugima pripadamo i zajedno smo odgovorni za našu budućnost. Multikulturalnost je naša realnost, a interkulturalizam je naša društvena namjera, a sada već i institucionalna odluka da ta multikulturalnost funkcioniše na dobro svih nas”, rekla je Popović.
Ona je, govoreći o modernom dobu i globalnim trendovima, kazala da se čovječanstvo nalazi između dva velika pritiska - egzistencijalnih nepogoda (trovanja životne sredine, migracija, ratova i siromaštva), i sa druge strane tehnologija kao što su vještačka inteligencija i bioinženjering. U doba takvog tehnološkog razvoja i sveopšte digitalizacije i kodiranja života i živih bića, sve će više biti važne humanost i humanističke vrijednosti, univerzalna prava i univerzalne vrijednosti koje nas povezuju u empatiji jednih prema drugima i čine osnov interkulture — kulture inter-bića. Zaštita biodiverziteta i kulturnog diverziteta koji su bogatstvo Crne Gore su od primarnog značaja.
"Naš jedini spas je u ujedinjavanju, društvenoj koheziji i integracijiama", istakla je Popović.
Inkluzivnost i društvena integracija su, po njenim riječima, ključ za naš opstanak i dalji razvoj. Zaštita ljudskih prava, ostvarivanje svih aspekata ljudske bezbjednosti zarad održivog razvoja su uzročno povezani i čine osnove politike interkulturalizma i prava na plemenitiju budućnost.
Učesnica programa, Merita Dukaj iz Tuzi, koja je recitovala poeziju na albanskom jeziku, smatra da je interkulturalnost novi kulturni put, navodeći da svi mladi moraju da shvate njen značaj.
“Važno je da su svi mladi svjesni da kulturne razlike postoje, koja je njihova uloga u svakodnevnom životu i da zajednički radimo za dobrobit Crne Gore ”, istakla je Dukaj.
Kristina Babić, koja je takođe recitovala poeziju u okviru programa, kazala je da je nema puno prilika na kojima umjetnici mogu da predstave svoj rad i da se druže.
“Mnogo je važno da se družimo i da učimo jedni od drugih. Sam pojam interkulturalnost je, u svojoj osnovi, inspirisao sve nas da tu tematiku pomenemo kroz naše stvaralaštvo i da su razlike naše bogatstvo”, navela je Babić.
Jasmina Beriša, koja je recitovala poeziju na romskom jeziku, kazala je da joj predstavlja zadovoljstvo što je čitala poeziju romskog pjesnika i na taj način približila njihovu kulturu široj publici.
“Interkultukulturalnost je značajna da bismo mogli da pokažemo sve naše različitosti”, navela je Beriša.
Svako od nas, rekla je ona, ima nešto što može da pokaže po čemu smo različiti i na taj način gradimo ljubav, a ne mržnju koja je nažalost prisutna u našem društvu
"Direkt Interkultura želi da dostavlja dozu zdrave kulture i humanih vrijednosti kroz promovisanje raznolikosti stvaralaštva mladih Crne Gore. To je svojevrsna društvena umjetnost koja kultiviše inter-biće — svijest o međusobnoj povezanosti i međuzavisnosti svih bića. Direkt interkultura njeguje jedinstvo u raznolikosti uz moto: “jedni drugima pripadamo i svi planeti”", saopšteno je.
Direkt Interkultura Montenegro 2023 nastavlja, kako su kazali, saradnju sa globalnom kulturnom inicijativom „100 Hiljada Pjesnika za Promjene“, nastalom 2011. u Kaliforniji, koja se dešava svake godine u septembru u više od 150 gradova u svijetu. Ovakvom saradnjom, Crna Gora ima svoju vitalnu ulogu na globalnoj socio-kulturnoj sceni.
"Lokalni partneri Direkt Interkulture Montenegro 2023 su: CEKUM,UL-info, NVO MASTER, NVO Sistem,KUD Duga, NVO Novi Horizont,Radio Krš, NVO CAREP, NVO YIHR, NVO ZID, Centar za omladinsku edukaciju, NVO Forum MNE, NVO PRIMA. Globalni partneri događaja su: kulturni pokret 100 Thousand Poets for Change (100TPC), Mreža za ekološko obrazovanje Protect Our Planet (POP) Movement, Green Hope Foundation, Synchronistory, Earth Odyssey, EVOLving Leadership, EarthBeat, Youth4Planet, GlobalMindED", navodi se u soapštenju.
Bonus video:
