Za borbu protiv dezinformacija na raspolaganju su različita sredstva, ali su sve te alatke bespomoćne ako ne postoji namjera da se informacija dublje sagleda, poručeno je na panelu 2BS foruma o vještačkoj inteligenciji (AI).
Sofi Marfi Birn iz kompanije Logically AI je, na pitanje u kojoj mjeri se koriste sredstva za borbu protiv dezinformacija da se zaštiti i izgradi otpornost društva, odgovorila da će uvijek postojati prostor da se uradi više.
„Imamo različita sredstva koja su na raspolaganju“, navela je ona, dodajući da je sigurna da je svima jasno, kada se govori o provjeravanju činjenica, da se radi o procesu prosvjetljavanja, a ne ućutkivanja.
„Postoji čitav arsenal raznih alatki za provjeru informacija, ali su one bespomoćne ako sami nemate namjeru da dublje sagledate tu informaciju“, ukazala je Marfi Birn.
Ona smatra da ni medijska pismenost nije na nivou na kojem bi trebalo da bude.
„Ako imamo te alatke, smisleno je koristiti ih. Treba znati koji su to glavni signali koje treba pratiti i kako u tom svijetu konzumirati informacije“, navela je Marfi Birn.
Mihailo Backović iz kompanije B12 Consulting kazao je da živimo usred nove tehnološke revolucije i da imamo vještine kao ključne.
„Šta to znači? Daću vam konkretan primjer. Ja sam prosječni programer, ali trebalo mi je manje od jednog dana da isprogramiram Fejsbuk /Facebook/ bota kojim upravlja AI. Dakle, on može da generiše poruke onako kako mu ja dam instrukcije i mogu da te podatke koristim na primjer da pogledam profil neke osobe i prilagodim poruku toj konkretnoj osobi“, naveo je Backović.
Za sve to, kako je rekao, trebalo mu je manje od jednog dana.
Prema riječima Backovića, jako je teško napraviti razliku između sadržaja koji je kreirao čovjek i koji je kreirala AI.
„Zaista, ljudi ne mogu da kažu koja je razlika između dva sadržaja“, naveo je Backović.
On je pojasnio da je razlika između AI danas i prije par godina u tome da AI danas može da razumije kontekst.
On je naveo da su algoritmi iz prošlosti imali problema da naprave razliku između dva različita smisla riječi, a danas algoritam može da prepozna odnose i da ih smjesti u kontekst.
Backović je rekao da je kvalietet sadržaja koji generiše AI sada mnogo bolji.
Dezinformacije se, kako je ocijenio, šire mnogo brže nego što se mogu provjeriti.
„Jednom analitičaru potreban je čitav dan da provjeri neku informaciju, nakon jednog dana već je prekasno, informacije su već otišle, prošle raznim kanalima, ljudi su ih usvojili i prihvatili“, rekao je Backović.
On je poručio da treba više ulagati u obrazovanje, i ocijenio da u Crnoj Gori imamo vrlo slabu funkcionalnu pismenost kod đaka.
„Moramo da restruktuiramo naš sistem obrazovanja“, naveo je Backović.
Tajler Vilijams iz kompanije Grafika poručio je da „ne možete trenutno vjerovati u sve što vidite“.
On je ocijenio da dolazimo do scenarija nultog povjerenja zbog svega što se dešava.
„Mi smo u našoj kompaniji, koja se zove Grafika, željeli da vidimo da li i koliko brzo i jeftino možemo kreirati koordinisanu kampanju porukama. Jedan smo događaj uzeli za osnovu, napravili smo lažne slike, prikaze raznih svjedoka, lažne biografije, vezali za aktere i preveli sve to na engleski, ukraijnski i ruski jezik“, naveo je Vilijams.
To je, kako je rekao, koštalo četiri USD, i trebalo im je 15 minuta za to.
„Zato ne vjerujem naročito u našu sposobnost da odgovorimo na ovu prijetnju u cijelom njenom obimu“, dodao je Vilijams.
Kako je naveo, dok se ne izgradi povjerenje u demokratske institucje i ne ojačaju programi medijske pismenosti, do tada će nedostatak povjerenja biti nešto što će te platforme koristiti.
„Morate obezbijediti da medijska pismensot bude zastupljena u nastavnim planovima u školama koje pohađaju naša djeca“, poručio je Vilijams.
Bonus video:
