Fasade na oko 470 stambenih zgrada u Nikšiću su oronule, mnoge su u izuzetno lošem stanju, ali bi situacija, makar kada su u pitanju zgrade u užem jezgru grada, uskoro mogla da bude drugačija.
Nevladina organizacija Inicijativa direktne demokratije (IDD) pokrenula je akciju uređenja zgrada “Rad za moj grad” i već je jedna zgrada, na uglu Ulice narodnih heroja i Bulevara Vuka Mićunovića dobila novo ruho i uređen travnjak. Uskoro će to biti slučaj sa još četiri zgrade.
“Naš cilj je prvenstveno da se sredi i uljepša grad, ali i da se radi na podizanju svijesti o društvenoj odgovornosti, da građani i privatne firme pokušavaju da svoj rad kanališu da bude društveno odgovoran i koristan za zajednicu”, objašnjava dr Borislav Đurišić.
On je juče, zajedno sa još dvojicom članova IDD i stanarima zgrade, uređivao travnjak.
Objašnjava da njihova NVO ima 22 člana i da su krečenje fasade te zgrade i uređenje travnjaka finansirali iz sopstvenih sredstava.
“Sređujemo dio fasade koji izlazi na ulicu, a zadnju stranu zgrade će, nadamo se, srediti stanari. Ako smo u stanju da uložimo naš novac u zgradu u kojoj oni žive, da postavimo travu, valjda će i oni biti spremni da pokažu da su zainteresovani za svoju zgradu i da srede zadnju stranu. Moramo da motivišemo građane da oni to urade i da pokažemo da se sa malo sredstava može mnogo uraditi za ljepši izgled Nikšića. Nije poenta da mi sve završimo, nego da se i građani uključe u akciju. Eto, oni su pripremili teren, iskopali, poravnali, mi kupili travu i donijeli”, kazao je Đurišić.
Stanari su zadovoljni akcijom i zahvalni članovima NVO što je fasada dobila novi izgled.
“Ovo nam zaista puno znači, jer mi ovo sami ne bismo mogli uraditi. Ne možemo riječima izraziti zahvalnost za ovaj gest. Na nama je sada da ovo održavamo, a vjerujem da hoćemo. U zgradi je osam stanara i sve radimo zajednički. Ulaz održavamo, iza zgrade smo posadili cvijeće, a sada smo dobili i novi izgled fasade”, kaže Vera Nedić.
Đurišić objašnjava da im je cilj i da putem akcije motivišu pravna lica da se reklamiraju kroz društveno odgovoran rad i da se takmiče. Počeci obećavaju.
“Privatne kompanije zakupljuju bilborde, reklame na internetu i za to daju ogromne količine novca. Postoje podaci da velike kompanije za marketing, samo na internetu, potroše i po milion eura godišnje. Ako bi uspjeli da motivišemo privatne kompanije da na ovakav način ulažu u svoju reklamu, mislim da bismo mogli na jedan održivi način da promijenimo izgled ne samo Nikšića, nego i svih gradova u Crnoj Gori. Imamo, za sada, četiri zainteresovane privatne firme i sljedeća zgrada koja će biti sređena je preko puta ove koju smo uradili”, objašnjava on.
Privatne firme ili organizacije koje srede fasadu zgrade umjesto bilborda dobiće tablu na zgradi, zadovoljne stanare i ljepši izgled grada. Bolje i korisnije reklame, smatra Đurišić, ne može biti od te.
“Mi smo sa stanarima zgrade koju smo sredili potpisali dozvolu da možemo da izvodimo radove na fasadi, kao i da na zgradi bude postavljena tabla na kojoj će pisati da su radovi finansirani od ‘Inicijative direktne demokratije’ u cilju promocije društvene odgovornosti. Takve table će biti postavljene na svim zgradama sa imenom firme, organizacije, koja uredi fasadu. Tabla će na zgradi stajati dvije godine i za to vrijeme onaj ko je sredio fasadu je dužan da je održava. Biće te zgrade ‘obraz’ tih firmi, ali i promocija njihove društvene odgovornosti”.
Pored sređivanja fasada, pomenuta NVO će pokušati da utiče na donošenje zakona o reklamiranju, gdje bi se odredilo da bar 30 odsto budžeta za reklamiranje mora ići u društveno koristan rad - u sređivanje javnih površina, parkova, dječijih igrališta, fasada zgrada...
“Ako uspijemo da motivišemo građane da shvate koliko je ovo dobra priča, mislim da će oni izvršiti adekvatan pritisak na parlament da usvoji jedan takav zakon, a onda bi, kada bi se bar dio tog novca iz marketinga usmjerio na ovakav način, Crna Gora za nekoliko godina mogla bi da bude jedna od najuređenijih i najzelenijih država”, uvjeren je Đurišić.
Ministarstvo odbilo zahtjev i donaciju za Dječji dispanzer
Đurišić objašnjava da im je namjera bila da sa sređivanjem fasada krenu od Dječjeg dispanzera.
“Htjeli smo da počnemo od Dječjeg dispanzera i da završimo do pošte, da to bude prva ulica koju ćemo da sredimo, ali Ministarstvo zdravlja, nažalost, nije imalo razumijevanje za takvo nešto. Odbilo je naš zahtjev i donaciju od 2.000 eura. Tražili su od nas da im taj novac uplatimo pa će ga oni koristiti kako misle da treba, što smo odbili”, kaže Đurišić.
Fasada sa zgrade Dječjeg dispanzera opada i duže od decenije se čeka na njeno renoviranje. Projekat postoji, ali novca nema.
“Lijepo je to što oni planiraju da stave demit fasadu, da rekonstruišu zgradu, ali dok se to ne dogodi, mogli su nama da dozvole da je okrečimo. Ne bi nam smetalo ni da mjesec nakon našeg rada stave demit fasadu”.
Bonus video:
