Kamenice i boce sijevale su na prvoj Povorki ponosa u Crnoj Gori, okupljene je štitilo stotine policajaca, da bi u godinama koje su uslijedile Prajd prerastao u mirno i veselo okupljanje građana, bez incidenata.
To pokazuje da je promjena svijesti građanki i građana moguća, ali i dalje prisutni govor mržnje, prijetnje i napadi stalno opominju da crnogorsko društvo još nije društvo jednakih, ocijenio je za “Vijesti” izvršni direktor NVO “Kvir Montenegro” Miloš Knežević u susret jedanaestoj Povorci ponosa, zakazanoj za 21. oktobar.
Prva crnogorska Povorka ponosa održana je 24. jula 2013. godine u Budvi. Skup u organizaciji LGBT Forum Progresa tada je osiguravalo oko 400 policajaca, a na stotine protivnika parade pokušali su da je spriječe kamenjem, bocama i drugim opasnim predmetima...
Iste godine, 20. oktobra, u organizaciji “Kvira”, u Podgorici je održan i drugi Prajd. Šetnja je protekla mirno, ali je izvan zaštićene zone zabilježeno više incidenata koje su izazvali huligani, koji su kamenicama zasuli i tadašnju redakciju “Vijesti”...
Lani, na desetom Prajdu, prisustvovali su ministri, diplomate, poslanici, aktivisti..., ali je dan uoči šetnje Srpska pravoslavna crkva održala vjerski skup - “moleban za svetinju braka i očuvanje porodice”, u znak protesta protiv održavanja.
Decenija promjena
Knežević kaže da se od prvog Prajda dosta toga promijenilo, ali naglašava da se mora uzeti u obzir da je riječ o deceniji rada na promjenama.
“Te 2013. godine, svakako, nije bilo lako govoriti o LGBTIQ pitanjima u javnom diskursu. Činilo se kao da crnogorsko društvo još nije bilo spremno za dijalog o našim pitanjima i našim problemima. Nažalost, tako se i ispostavilo. Gradom su odjekivale detonacije. Međutim, na samoj Povorci, osjećaj straha i ponosa su bila dva primarna osjećanja koja su nas vodila da istrajemo u našoj borbi za jednakost”, kazao je Knežević.
Imajući u vidu da je prošlogodišnji Prajd bio najposjećeniji, Knežević je primijetio da je “svake godine sve manji broj pripadnika policije koji vode računa da Povorka protekne mirno”.
Bezbjednosne procjene za mirno organizovanje Neđelje ponosa i Montenegro prajda su, ocjenjuje izvršni direktor “Kvira”, veoma pozitivne, a sve je veći broj pripadnika zajednice koji ih posjećuju.
“Samim tim, nije potrebno imati isti stepen sigurnosti kao i na prvom Montenegro Prajdu. Posljednjih nekoliko godina crnogorsko društvo je pokazalo veći stepen tolerancije prema našoj zajednici. Naravno, određeni incidenti, poput govora mržnje, prijetnji, napada na naše prostorije i naše aktiviste/kinje, nas konstantno opominju da naše društvo još nije društvo jednakih i da moramo biti istrajni u tom cilju”, rekao je Knežević.
Uspješnost zavisi od prihvatanja razlika
Stepen uspješnosti crnogorskog Prajda, smatra sagovornik “Vijesti”, ne razlikuje se naročito od bilo koje druge Povorke ponosa, bila ona organizovana u Evropskoj uniji ili negdje drugo.
“Prema mom mišljenju, uspješnost organizacije jednog Prajda, ma gdje god se on održavao, pokazuje stepen razvoja jednog građanskog društva, društva koje prihvata bilo kakve ‘razlike’ i društva koje poštuje univerzalnost ljudskih prava. Sve ovo što se dešava kod nas, dešavalo se i u Evropskoj uniji”, kazao je Knežević.
Smatra da je glavni problem crnogorskog društva što “promjene dolaze kasno”.
“Mi smo jedno malo društvo koje je već više od 30 godina u raznoraznim tranzicijama koje su nam više naštetile u pogledu poštovanja ljudskih prava, a upravo rezultate tih tranzicija možemo vidjeti posljednjih nekoliko godina. Promjene jesu spore, reklo bi se, ali su dostižne”, objasnio je izvršni direktor Kvira.
Povorka podiže svijest
Početkom ove godine svjedočili smo brojnim napadima na pripadnike LGBT zajednice, o kojima su “Vijesti” ranije pisale.
Iz LGBT Forum Progresa saopštili su da su do septembra Upravi policije podnijeli ukupno 114 prijava za govor mržnje upućen LGBT osobama u “onlajn prostoru”.
Izvršni direktor “Kvira” podsjetio je da povorka može biti koristan događaj za podizanje svijesti i zahtijevanje promjena u društvu, ali da, kako kaže, “ona ne može odražavati sve aspekte prava LGBTIQ+ osoba”.
“Evaluacija prava LGBTIQ+ osoba u jednom društvu zahtijeva cjelovit pristup koji uzima u obzir zakonodavstvo, pristup uslugama i mnoge druge faktore. Kao što sam ranije napomenuo, Crna Gora upravo u tom dijelu legislative kaska za savremenim društvima - jer donošenje određenih zakona koja regulišu naša prava nijesu dovoljna da bi naši životi tekli neometano u crnogorskom društvu. Tek kada budemo imali punu i pravilnu primjenu zakonskih rješenja možemo početi dijalog o tome da li LGBTIQ+ mogu živjeti jedan siguran život u Crnoj Gori”, rekao je Knežević.
Ocijenio je da je neophodno unaprijediti crnogorski obrazovni sistem i dati više prostora LGBTIQ+ temama koje, kako kaže, “nijesu dovoljno zastupljene u udžbenicima”.
“Brojna istraživanja udžbenika, kao i nastavnih programa, pokazuju da LGBTIQ+ teme nijesu zastupljene u njima. Sa adekvatnom obradom i tačnim i provjerenim informacijama koje bi se našle u obrazovnom sistemu, mi ćemo kod mladih razviti osjećaj za poštovanje ljudskih prava i različitosti po bilo kojoj osnovi. Nedostatak predmeta građansko obrazovanje kao obaveznog u osnovnih i srednjim školama u Crnoj Gori nam se višestruko obilo o glavu. Istraživanja pokazuju da su mladi u našem društvu sve više netolerantni, da imaju veliku socijalnu distancu prema LGBTIQ+ osobama, a nažalost upravo su oni ti koji su u posljednjem periodu bili glavni učinioci određenih djela prema našoj zajednici”, kazao je Knežević.
Institucije neadekvatno reaguju na nasilje
Navodi i da je slaba kaznena politika dovela do “eskalacije broja nasilja kako nad LGBTIQ+ osobama, tako i prema ženama”.
“Sve to ukazuje da imamo neadekvatnu reakciju institucija, a upravo to dovodi do situacije da se nasilje toleriše. Govor mržnje koji često dolazi i od predstavnika/ca političkih partija, koji takođe prolaze nekažnjeno, daje jasnu pretpostavku da je isti dozvoljen i prihvatljiv - a upravo takvo ponašanje dovodi do sve većih podjela i radikalizacije društva”.
Problemi zajednice, kako kaže “Vijestima”, ostaju isti, a najveći je, smatra, poštovanje i uvezanost zakona, podzakonskih i drugih akata kojima bi se štitila prava LGBTIQ+ osoba.
“Ovdje primarno mislim na Zakon o životnom partnerstvu lica istog pola, kao i Zakon o zabrani diskriminacije. Unapređenje obrazovnog sistema koje je inkluzivno, koje razvija duh poštovanja ljudskih prava kod mladih je jedan od ključnih problema. Dodatno, pred crnogorskim institucijama će se uskoro naći još jedan ispit poštovanja ljudskih prava, tolerantnosti i otvorenosti ka prihvatanju - a to je usvajanje Zakona o pravnom prepoznavanju baziranom na samoodređenju. Uprkos postojanju brojnih zakonskih i drugih rješenja koja prepoznaju rodni identitet van binarnog koncepta podjele na muški i ženski, kao što su Zakon o zabrani diskriminacije i Zakon o rodnoj ravnopravnosti, ljudska prava transrodnih osoba u Crnoj Gori se krše na svakom koraku”, kazao je Knežević.
Bonus video:
