Klubovi penzionera koji su na osnovu ugovora o podzakupu sa Udruženjem penzionera Podgorice koristili prostorije Glavnog grada, socijalizaciju korisnika sveli su na posluživanje pića, u nekim slučajevima i kockanje, a nakon raskida ugovora, nisu ispunili svoje obaveze, pa su za njima ostali neplaćeni računi za struju, vodu, smeće...
Zbog neizmirenih obaveza, sadašnja uprava Glavnog grada, kako su rekli “Vijestima”, podnijeće tužbe.
“Evidentno je da su ostala dugovanja za struju, vodu i odvoz i deponovanje otpada, što je rezultiralo isključenjem struje, pa smo, kako bi obezbijedili nesmetan rad mjesnih zajednica, izvršili plaćanje, te u vezi sa tim pripremamo utuženja, kako bi nadoknadili materijalnu štetu nastalu po budžet Glavnog grada”, rekla je “Vijestima” vršiteljka dužnosti sekretara Sekretarijata za lokalnu samoupravu i saradnju sa civilnim društvom Slađana Anđušić.
Iz Glavnog grada, međutim, nisu odgovorili i o kojim je iznosima riječ, ni koliki je ukupan dug.
Dio klubova, prema podacima sa portala Uprave prihoda i carina, nije podnosio i godišnje finansijske iskaze, a neki su, pokazuju isti podaci, već u prvoj godini kad im je ustupljen prostor, bili u stečaju.
Na posljednjoj sjednici Skupštine Glavnog grada usvojena je Odluka o stavljanju van snage Odluke o davanju na korišćenje prostora u vlasništvu Glavnog grada Udruženju penzionera Podgorica bez naknade.
Odluka i ugovori o podzakupu 2019.
Glavni grad je u julu 2019. godine donio odluku o davanju na korišćenje prostora koji su u vlasništvu Opštine i, bez nadoknade, ustupio više prostora Udruženju penzionera Podgorica “radi ostvarivanje ciljeva Udruženja koji su od posebnog značaja za Glavni grad”.
U tekstu odluke, pored ostalog, navedeno je da će korisnik u prostoru “organizovati obavljanje djelatnosti kojom se omogućava socijalizacija, organizovanje društveno-korisnih aktivnosti i korišćenje preostalih potencijala penzionera Glavnog grada...”.
U septembru iste godine, Glavni grad i Udruženje penzionera potpisali su ugovor o zakupu, prema kojem je za 18 mjesnih udruženja na raspolaganju bilo blizu 900 kvadrata prostora.
Mjesec kasnije, Udruženje je sa 16 klubova penzionera potpisalo ugovore o podzakupu.
U ugovoru između Glavnog grada i Udruženja penzionera, pored ostalog, navodi se da su korisnici prostora u obavezi da plaćaju troškove korišćenja i održavanja prostora. Troškove, kako piše, čine režije, kao što su struja, voda, telekomunikacije... a ako se prostor nalazi u zgradi, trebalo je plaćati i naknadu za održavanje zajedničkih prostora stambene zgrade.
U istom dokumentu navedeno je i da, ukoliko prostor koristi neko drugi, obaveza plaćanja troškova i održavanja pada na podzakupca.
CEGAS: Zloupotreba mjesnih zajednica
“Vijesti” su na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama (SPI) od Glavnog grada Podgorica dobile kopije ugovora o podzakupu. Prema njima, Udruženje penzionera u podzakup ustupilo je prostore klubovima “Zagorič”, “Momišići”, “Konik”, “Ljubović”, “19. decembar”, “Nova varoš”, “Stara varoš”, “Stari aerodrom”, “Jedinstvo”, “Ubli”, “Lijeva Rijeka”, “Masline”, “Blok V i VI”, “Donja Gorica”, “13. jul” i “Zabjelo”.
Ugovori o podzakupu su istovjetni, uz izuzetak površine koja se daje na korišćenje.
U svakom od njih, već u članu dva, navedeno je da se ugovarač 2, odnosno klub penzionera, “obavezuje da će članovima Kluba pružati usluge posluživanja napitaka, alkoholnih i bezalkoholnih pića, određenih Odlukom o osnivanju Kluba, po cijenama utvrđenim jedinstvenim cjenovnikom, koji donosi Upravni odbor Udruženja, a na predlog Komisije za klubove”.
Dodaje se da “predmetni napici moraju biti kupljeni u maloprodaji, sa naznakom na računima da je plaćen PDV, o čemu se mora uredno voditi propisana dokumentacija”.
Iz Centra za građanske slobode (CEGAS) i ranije su upozoravali na zloupotrebe mjesnih zajednica i njihovu nefunkcionalnost. Jovana Božović iz te nevladine organizacije “Vijestima” je rekla da je u ovom slučaju akcenat isključivo na nadležnostima i obavezi ranijih predstavnika Sekretarijata za lokalnu samoupravu.
“Koji su bili dužni kontrolisati obaveze i prava koji proističu iz Ugovora o zakupu poslovnog prostora, koji su bili zaključeni između Glavnog grada Podgorica i Udruženja penzionera, koji su dalje zaključivali ugovore u podzakupu sa klubovima penzionera”, rekla je ona “Vijestima”.
U Ugovoru o zakupu precizirano je da će “korisnik dokaze o izmirenim troškovima redovno dostavljati Sekretarijatu najkasnije do 20. u mjesecu za prethodni mjesec”.
“Pa su iz tog razloga neobjašnjiva brojna dugovanja prema dobavljačima od strane podzakupaca”, kazala je Božović.
Problematičnim smatra i način korišćenja prostora.
“Ako u ugovoru o zakupu poslovnog prostora, stoji obaveza korišćenja prostora u cilju ‘socijalizacije, organizovanje društveno korisnih aktivnosti i korišćenja preostalih potencijala penzionera Glavnog grada’, ugovori o podzakupu nisu smjeli ići u pružanje usluga ‘posluživanje napitaka, alkoholnih i bezalkoholnih pića’, određenih Odlukom o osnivanju Kluba, osim ako je kafana jedino sredstvo socijalizacije. Pored svih manjkavosti ovakvog dodjeljivanja prostora i njegove zloupotrebe, po osnovu ugovora o podzakupu, svi podzakupci bili su u obavezi izmiriti bilo kakva dugovanja vezana za prostor koji su koristili, uredno izmiriti račune za električnu energiju, vodu, čistoću, deponiju i održavanje drugih komunalnih usluga, te vratiti prostorije u pređašnje stanje”, rekla je Božović.
"Nije bilo kontrole u prošlosti"
Da klubovi penzionera nisu redovno izmirivali ugovorne obaveze, ali i da njihove aktivnosti u prošlosti nisu kontrolisane, “Vijestima” su potvrdili iz Sekretarijata za lokalnu samoupravu i saradnju sa civilnim društvom Glavnog grada.
“Kada je u pitanju Ugovor sa Udruženjem penzionera Podgorica i ugovori o podzakupu koje je ovo udruženje sklopilo sa klubovima penzionera (koji su u samoj biti bile kafane, neke opremljene i aparatima za kockanje), jasno je da nije bilo kontrole od strane Sekretarijata u prošlosti, jer da jeste, ne bi nastala dugovanja”, rekla je “Vijestima” vršiteljka dužnosti sekretara Slađana Anđušić.
Klubovi penzionera su, prema ugovoru sa Udruženjem penzionera, bili u obavezi i da se registruju kod suda, u svojstvu pravnog lica. Takođe, kako je navedeno u ugovorima, bili su u obavezi da obezbijede i registar kase, preko kojih bi evidentirali cjelokupan promet.
Prema finansijskim iskazima koji su javno dostupni na portalu Uprave prihoda i carina, Klub penzionera “19. decembar” posljednji izvještaj predao je za 2020. godinu, “Stari aerodrom” je u stečaju, i jedini iskaz koji je predat je iz 2014. godine. U stečaju su i klubovi penzionera “Nova varoš” i “Zagorič”, koji su finansijske iskaze predavali 2014, 2015, 2016, 2017. i 2018. godine.
Redovne finansijske iskaze predaje Klub penzionera “Stara varoš”, koji je za prošlu godinu prijavio minus od oko 750 eura.
Pretragom javne baze vebsajta Uprave prihoda ne može se dobiti podatak o većini klubova penzionera sa kojima je Udruženje potpisalo ugovore o podzakupu prostora.
Novac grada je novac građana
Iz Glavnog grada u avgustu su objavili da su njihovi službenici obilaskom gradskih prostorija u kojima se nalaze mjesne zajednice (MZ) otkrili da se u prostorijama MZ “Ljubović” nalazi ilegalna kafana i da su prostorije pretvorene u mjesto stanovanja. U tim prostorijama prethodno se nalazio Klub penzionera “Ljubović”.
Obilaskom i drugih prostora koji su dati u podzakup, kaže Anđušić, “jasno je da su funkcionisali kao kafane”.
“Što je prepoznala i nadležna inspekcija i donijela rješenje o zatvaranju ovih objekata. Nedavno sam razgovarala sa više predstavnika mjesnih udruženja penzionera i složili smo se da su prostori za naše najstarije sugrađane potrebni, ali sa nekim drugim sadržajima, što će očigledno imati za potrebu stvaranje novog pravnog okvira”, rekla je ona.
Podzakupci su u februaru obaviješteni o raskidu ugovora i tome da se prostori vraćaju Glavnom gradu kao vlasniku na raspolaganje, ali do primopredaje, kaže Anđušić, nije došlo do septembra.
Zbog dugova koje su klubovi ostavili za sobom, kako je rekla, Sekretarijat priprema utuženja.
“Naš zadatak je da vodimo računa o načinu na koji se troši novac Grada koji je istovremeno i novac građana. Pripremićemo dokumentaciju i dati nadležnoj upravi, kako bi utužili dužnike”, poručila je Anđušić.
Iz CEGAS-a su rekli da se mjesne zajednice moraju vratiti građanima, “u cilju razvoja lokalne demokratije, zajedničkog udruživanja i donošenja promjena na lokalnom nivou”.
“O svemu ovome isključivo treba brinuti Sekretarijat za lokalnu samoupravu, kao i sama Opština, koje zajednički moraju stvoriti ambijent nesmetanog rada mjesnih zajednica, na način da njime upravljaju i da o njoj odlučuju isključivo građani i građanske tog lokaliteta”, rekli su iz te NVO.
Na pitanje šta će biti preduzeto i u cilju vraćanja mjesnih zajednica građanima, Anđušić je rekla da je “mjesna samouprava jedna zaista kompleksna tema”:
“I vjerujem da nas čeka čitav jedan proces čija je važna karika odluka o mjesnim zajednicama, čija izrada je započela konsultovanjem građana”.
Građani žele da ih pitaju o potrebama
Sekretarijat za lokalnu samoupravu sproveo je dvije ankete na temu mjesnih zajednica.
Anđušić je “Vijestima” rekla da su za jednu od njih, pisanu, zaključili da nije bila relevantna i da je jedno lice više puta unosilo odgovore, zbog čega su odlučili da anketu ponove i ograniče unos na osnovu IP adrese.
“S obzirom na to da naš rad nije pro forme, već nam je značajno mišljenje građana, sproveli smo elektronsku anketu, sa jedne IP adrese jedan odgovor. Zaista se može reći da anketa predstavlja primjer kako treba da izgleda lokalna demokratija. Mnogo dobrih ideja i konkretnih odgovora će nam dati inpute za dalji rad, jer građani nama jesu važni”, rekla je ona.
Rezultati ankete zasad nisu javno poznati. Nezvanično, većina građana i dalje ne zna o pravima koje mogu da ostvare u MZ. Građani su, prema istim podacima, iskazali potrebu da budu više uključeni u donošenje odluka. Većina nije zadovoljna sadašnjim radom MZ.
Sličan upitnik u aprilu su realizovale “Vijesti” i CEGAS. Rezultati su pokazali da dio građana smatra da političke partije i političari zloupotrebljavaju mjesne zajednice za ostvarivanje svojih ciljeva, ali je dio njih odgovorio i da one ipak služe za opšte dobro. Najveći broj građana koji su odgovorili na upitnik, kazali su da im njihova MZ nikad nije pomogla da ostvare svoja prava, da ne znaju ko su čelni ljudi, kako se finansira, te kako njihova mjesna zajednica troši novac...
Bonus video:
