Kamen težak desetine miliona

Firma "Cijevna komerc" iskorišćavala lokalitet "Lopate" nelegalnom eksploatacijom. Rudarska inspekcija podnijela krivičnu prijavu SDT-u protiv kompanije i više pomagača u nezakonitom poslu. Iz firme "Cijevna komerc" nisu odgovorili na pitanja redakcije Vijesti

44832 pregleda 29 reakcija 29 komentar(a)
Podgorička firma nelegalno koristila državnu imovinu i napravila milionsku štetu (ilustracija), Foto: Shutterstock
Podgorička firma nelegalno koristila državnu imovinu i napravila milionsku štetu (ilustracija), Foto: Shutterstock

Firma “Cijevna komerc” lažno se predstavljala kao koncesionar i sa lokacije “Lopate” na teritoriji Podgorice vadila kamen. Tim aktivnostima, kako se pretpostavlja, izazvana je šteta od više desetina miliona eura.

To su, pored ostalog, “Vijestima” rekli iz Uprave za inspekcijske poslove (UIP), čija Rudarska inspekcija je ranije došla do saznanja i dokaza o ponašanju tog privrednog društva na lokaciji “Lopate”, gdje su navodno otvorili “rudnik” tehničko-građevinskog kamena.

Iz firme “Cijevna Komerc” nisu odgovorili na pitanja redakcije.

“Privredno društvo ‘Cijevna komerc’ d.o.o. Podgorica nije upisano u registar koncesionara koji su sa Vladom Crne Gore potpisali ugovor o koncesiji na detaljna geološka istraživanja i eksploataciju tehničko-građevinskog kamena sa lokacije ‘Lopate’ u opštini Podgorica”, rekli su “Vijestima” iz UIP-a.

Kako su dodali, Rudarska inspekcija isključivo vrši nadzor na osnovu člana 114, stav 1, tačka 1 Zakona o rudarstvu, kontroliše koncesionare - ne bilo koja druga pravna ili fizička lica ili preduzetnike, da li posjeduju odobrenje za izvođenje radova.

Do sada se, kako su kazali iz UIP, više državnih organa i fizičkih lica putem podnesenih inicijativa interesovalo za navodnu kontrolu eksploatacije kamena sa lokacije “Lopate”, i njima su rješenjima odbijene inicijative za vršenje inspekcijskih nadzora, zbog nenadležnosti rudarske inspekcije, a rješenja su postala pravosnažna.

Kamenolom 'Lopate'
Kamenolom "Lopate"foto: Privatna arhiva

Ipak, dodaju, “kako je Rudarska inspekcija došla do saznanja i dokaza da se gore navedeno privredno društvo ponašalo kao ‘koncesionar’, te da je navodno otvorilo ‘rudnik’ tehničko-građevinskog kamena, bez ugovora o koncesiji”, protiv društva “Cijevna komerc” Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) u Podgorici tokom prošle godine podnesena je krivična prijava.

“Kao i protiv više pravnih i fizičkih lica koja su učestvovala u pomaganju gore navedenom privrednom društvu, jer pretpostavljena izazvana šteta iznosi više desetina miliona eura. Trenutno se predmet nalazi kod specijalne tužiteljke gđe Milanović, u SDT-u Podgorica”, rekli su “Vijestima” iz Uprave za inspekcijske poslove.

Informacija o tome da “Cijevna komerc” eksploatiše kamen na lokaciji “Lopate” navedena je u dokumentaciji koja je kroz izjašnjenje dostavljena Tužilačkom savjetu (TS).

TS na sjednici koja je održana 16. oktobra razmatrao je izvještaje koje su dostavili SDT i Osnovno državno tužilaštvo (ODT) u Podgorici i ODT u Kolašinu u vezi predmeta formiranih povodom krivičnih prijava o nelegalnoj eksploataciji šljunka u periodu od 2018. do 2023. godine.

U jednom od dokumenata, u koje su “Vijesti” imale uvid, specijalna tužiteljka Zorica Milanović, u izjašnjenju glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću, navela je da njoj nisu dostavljeni predmeti o nelegalnoj eksploataciji šljunka, ali da joj je u oktobru 2022. dodijeljen predmet formiran povodom podnošenja krivične prijave Rudarske inspekcije UIP protiv privrednog društva “Cijevna komerc” i više drugih lica u slučaju nelegalne proizvodnje i prerade kamenog agregata sa lokaliteta “Lopate” u Podgorici, konkretno eksploatacije nemetalične mineralne sirovine, tehničko-građevinskog kamena.

Pored ostalog, Milanović je navela i da je izjašnjenje o tome sredinom aprila dostavilo i Ministarstvo kapitalnih investicija (MKI) i da su u izjašnjenju naveli da se “Cijevna komerc” nije obraćala tom resoru zahtjevom za eksploataciju, da su se MKI i Ministarstvo ekonomije (u čijem je sastavu bio Direktorat za rudarstvo, geologiju i ugljovodonike) izjasnili i da lokacija “Lopate” nije predlagana ni godišnjim planovima, ni dopunama tih planova, za davanje koncesija za detaljna geološka istraživanja i eksploataciju mineralnih sirovina. Naveli su i da Vlada Crne Gore, odnosno MKI, nema zaključen ugovor za takva istraživanja na lokaciji “Lopate” sa firmom “Cijevna komerc”, niti sa bilo kojom drugom.

eksploatacija šljunka
foto: Shutterstock

Navodi se i da je MKI, nakon zaključivanja ugovora o koncesiji za detaljna geološka istraživanja i eksploataciju mineralnih sirovina, Vrhovnom državnom tužilaštvu dostavilo primjerak ugovora, a da je nakon dobijene informacije od Odjeljenja za borbu protiv korupcije MKI, da treba utvrditi činjenično stanje na lokaciji “Lopate”, Direktorat za rudarstvo 15. oktobra 2021, u skladu sa Uredbom o povjeravanju dijela poslova iz nadležnosti Ministarstvu ekonomije, Zavodu za geološka istraživanja uputio zahtjev, kojim je traženo da se snimi teren i izvrši uvid u postojeću dokumentaciju.

“I uradi proračun otkopanih količina mineralne sirovine u odnosu u odnosu na podatke iz Elaborata o klasifikaciji, kategorizaciji i proračunu rezervi tehničko-građevinskog kamena, stanje 31.12.2015”, piše u izjašnjenju specijalne tužiteljke Milanović.

TS je na sjednici 16. oktobra informisan o radnjama koje su preduzela nadležna državna tužilaštva (SDT, ODT Podgorica, ODT Kolašin) u vezi sa nezakonitom eksploatacijom šljunka iz korita rijeka na teritoriji Glavnog grada Podgorice, Opštine Zeta i Opštine Kolašin.

Nakon te sjednice, pozvali su državno tužilaštvo da intenzivira postupke u predmetima u kojima državni tužilac nije donio odgovarajuću odluku, da državno tužilaštvo Tužilački savjet blagovremeno obavijesti o presudama koje su nadležni sudovi donijeli u predmetima u kojima je u toku sudski postupak.

TS je nadležna tužilaštva pozvao i da razmotre i obavijeste v. d vrhovnog državnog tužioca da li primjena propisa u praksi pokazuje da je potrebno predložiti određene izmjene i dopune propisa koji uređuju prekršajnu odgovornost i krivičnu odgovornost. Državno tužilaštvo pozvali su da ukaže na mogućnosti da se unaprijede odgovarajući propisi i praksa postupanja nadležnih inspekcija, policijskih službenika i tužilaštva, sprovede cjelovitu analizu kapaciteta i potrebe za daljom specijalizacijom državnog tužilaštva za postupanje u predmetima za krivična djela protiv životne sredine, naročito kada se vršenjem takvih djela stvara značajna protivpravna imovinska korist, a na štetu državne imovine, te da zaključke analize integriše u predloge za obavezne obuke državnih tužilaca.

Bonus video: