Nikšićanka Vjera Bigović nije bila član izviđača, nije ni „izviđačko dijete“, ali je zato prihvatila izazov da u Grahovu osnuje četu i tako krene u skautske vode. Podršku su joj pružili Milorad Cicmil, Milica Mrkaić, Vera Popović i Nada Martinović i prije 16 godina prvu izviđačku priču u Grahovu, kako kaže Bigović, počela je da ispisuje njena četa.
„Članovi čete su bivši i sadašnji učenici Osnovne škole 'Pavle Kovačević' u Grahovu. Kada smo osnovali četu imali smo 40 članova. Skoro svi učenici škole bili su uključeni u nju“, priča za „Vijesti“ Bigovićeva koja u pomenutoj školi predaje engleski jezik.
Od samog osnivanja, dodaje, izviđači su uključeni u školski program kroz sekciju, a kako je njihov program neformalno učenje, za nju to predstavlja produženu aktivnu nastavu.
Skautske aktivnosti, poput kampovanja, vezivanja čvorova, podizanja šatora, dizanja zastave, „čitanja“ karte, upotrebe kompasa, signalizacija, smotre, brzo su „osvojile“ mlade Grahovljane. Još su ih više privukli drugarstvo i osjećaj pripadnosti.
„Učestvovali smo na brojnim susretima pčelica i poletaraca, zborovima, ligama. Imali smo i učesnike vodnih škola, tako da danas imamo tri vodnika u četi. Jedan naš izviđač je učestvovao na kampu u Barseloni, dok su tri izviđača bili učesnici kampa u Njemačkoj“, naglasila je Bigovićeva.
Učešće na kampu u Njemačkoj uslijedilo je nakon boravka skauta iz te zemlje. Oni su tokom ljeta 2015. posjetili Crnu Goru, a domaćini su im bili upravo Grahovljani.
„Tada je u periodu jul - avgust u Grahovu boravilo 450 izviđača iz Njemačke. Zbog gostoprimstva kojim su bili oduševljeni pozvali su tri naša izviđača na dvanaestodnevni boravak u njihovom kampu, a četi uputili donaciju“, ističe starješina čete „Grahovo“.
Tako su polako, iz godine u godinu, o skautima učili Bigovićeva i njeni izviđači. A koliko su uspješno „savladali gradivo“ najbolje govori podatak da je Savez izviđača Crne Gore četu odlikovao novim zvanjem, Četa orlova, a
Bigovićevu „Srebrnim lavom“. Starješina čete je i dobitnik Plakete za zasluge u promovisanju izviđačkog pokreta na seoskom području.
Podržala ih je i Mjesna zajednica koja im je ustupila prostorije u Domu, tako da su grahovski izviđači sadašnje aktivnosti podredili uređenju prostorije i pripremi za buduće aktivnosti, poput učešća u ligama i zborovima, kao i realizaciju projekta koji se odnosi na razvijanje volonterizma u seoskom području.
Studentkinja kaže da bez Bigovićeve danas ne bi bilo čete
Jedan od vodnika grahovske izviđačke čete je Anđela Bošković, studentkinja njemačkog jezika.
“Za djecu i izviđače iz Grahova provoditi vrijeme i zabavljati se u prirodi nije nepoznata aktivnost. Svi smo djetinstvo, na našu veliku sreću, proveli u prirodi pa nam tako biti izviđač predstavlja, prije svega, veliko zadovoljstvo”, kaže Anđela.
Za 16 godina rada naučili su i prošli dosta, mada se uvijek, priznaje, može više i bolje.
“Svaki sadašnji, a i bivši član čete bio je na nekom kampu gdje su upoznali nekog njima posebnog ili doživljeli lijep događaj koji će uvijek pamtiti i o kojem rado pričaju. Svaki zbor sa sobom nosi neku posebnu čar jer se uvijek desi nešto drugačije i zanimljivije”, kaže Anđela.
Svi članovi čete ne žive u Grahovu, jer ih je dalje školovanje odvelo dalje od varoši koja je do 1964. godine imala status opštine. To je, kaže Anđela, otežavajuća okolnost, ali trude se da, svako na svoj način, da maksimum kako bi četa i dalje bila uspješna.
“Onaj ko najviše doprinosi našoj ceti, ko nam je sve ovo omogućio i kome su svi članovi puno zahvalni je naš starješina Vjera Bigović. Ona nam je predstavila i dočarala kako je to biti izviđač i omogućila nam da budemo dio te velike međunarodne organizacije. Zbog toga smo joj veoma zahvalni, jer da nije bilo nje ne bi bilo ni naše male čete”, zaključila je Anđela.
Prva skautska družina u Crnoj Gori osnovana 1928. godine
Prvu skautsku družinu u Crnoj Gori osnovao je Tibor Sekelj 1928. godine u Nikšiću. U poslijeratnom periodu u Plavu je 4. septembra 1955. godine formiran prvi odred izviđača “Budo Tomović”.
Izviđački odredi se zatim osnivaju i u drugim gradovima Crne Gore, a 22. januara 1956. godine u tadašnjem Titogradu održana je Osnivačka skupština Saveza izviđača Crne Gore i izabran njen prvi starješina, poznati revolucionar Periša Vujošević. Od tada Savez izviđača Crne Gore djelovao je i radio u sklopu Saveza izviđača Jugoslavije sve do 1991. Kao samostalna organizacija djeluje od 1. septembra 2006, da bi dvije godine kasnije, 13. jula 2008, na 38. Svjetskoj skautskoj konferenciji u Koreji, bio primljen u tu organizaciju.
Danas u sklopu Saveza djeluje petnaestak izviđačkih odreda i dvije samostalne čete (“Grahovo” i “Orlovi”) sa 1.500 članova.
Samo pet država nema izviđače
Kanađanin Ernest Tompson Siton je 1902. godine okupio grupu dječaka u namjeri da ih nauči kako da žive zajedno sa prirodom. Međutim, iako je to bila najava izviđačkog rada, on danas ne slovi za zvaničnog osnivača.
Kao osnivač svjetske izviđačke organizacije računa se engleski general-major lord Robert Baden Pauel, koji je 1907. osnovao izviđačku družinu.
Njegova knjiga “Izviđaštvo za dječake” je četvrta na listi najprodavanijih knjiga u svijetu, sa preko 150 miliona prodatih primjeraka.
Obilježavajući stotinu godina postojanja, tokom kojih je preko milijardu djevojčica i dječaka u svijetu položilo izviđački zavjet, skauti su širom Velike Britanije posadili 500 hiljada drveća. Danas samo pet država u svijetu nema izviđačke odrede. To su Kina, Kuba, Laos, Sjeverna Koreja i Andora.
O popularnosti skauta govori i to što je strip junak Tintin napravljen po ugledu na izviđača, a prvi čovjek koji je sletio na mjesec, Nil Armstrong, bio je “izviđač orao”.
Galerija
Bonus video:
