Crnu Goru i dalje opterećuju nerasvijetljena ubistva i pokušaji ubistava, fizičkih napada, prijetnji i napada na imovinu medija, a nova izvršna vlast sad ima priliku i obavezu da stvori uslove za otkrivanje počinilaca i njihovo kažnjavanje, saopšteno je iz Akcije za ljudska prava (HRA).
"Osnivač i glavni urednik lista Dan, Duško Jovanović, ubijen u atentatu 2004. godine, kao i drugi koji su bili izloženi ozbiljnim i ciljanim napadima zbog istraživačkog novinarstva i slobode govora - Tufik Softić, Željko Ivanović, Olivera Lakić, Mladen Stojović, Jevrem Brković - ukazivali su na povezanost vlasti s organizovanim kriminalom u Crnoj Gori. Evropska komisija je i u posljednjem non-paper izvještaju o vladavini prava u Crnoj Gori (za period jun 2022. - mart 2023. godine) ponovo naglasila da nije bilo pomaka u istragama, procesuiranju i suđenjima za stare slučajeve nasilja nad novinarima i medijskim radnicima", ističe se u saopštenju HRA.
Iz te nevladine organizacije (NVO) su dodali da je nepoznato da li je Vlada Crne Gore zaista angažovala stranog eksperta da preispita dosadašnju istragu u predmetu ubistva Duška Jovanovića.
"Mediji su u julu objavili da se bivši premijer Dritan Abazović obratio američkom državnom sekretaru Entoniju Blinkenu i od Federalnog istražnog biroa zatražio pomoć u istrazi ovog ubistva, ali nije objavljeno da je saradnja i uspostavljena", poručili su iz HRA.
Ta NVO je u izvještaju "Nerasvijetljeno ubistvo Duška Jovanovića – pitanja bez odgovora", koji je objavljen na 12-ogodišnjicu atentata 2016. godine, zaključila da istraga nije sprovedena u skladu s međunarodnim standardima djelotvorne istrage i da su mnoga pitanja neopravdano ostala nerazjašnjena. Još tada smo apelovali da se angažuje inostrani stručnjak da analizira tu istragu.
"Na našu inicijativu, Komisija za praćenje istraga i napada na novinare i imovinu medija 2018. godine je zatražila od Vlade da takvog stručnjaka angažuje da im pomogne u radu. Od tada do danas se na to čeka, čak četiri vlade nijesu to obezbijedile. Sada je prilika na 44. Vladi Milojka Spajića da se pokaže", poručili su iz HRA.
Navode i da je nedopustivo i to da više od pet godina od posljednjeg napada na Oliveru Lakić nema napretka u istrazi, posebno jer nikada nije rasvijetljeno ko je i zašto naručio i prethodne napade na nju i njenu porodicu.
"Olivera je godinama istraživala šverc cigareta i djelovanje fabrike duvana Tara iz Mojkovca, i povezivala njeno djelovanje sa službenicima državnog sektora bezbjednosti i vrhom vlasti", poručili su iz HRA.
Iz te NVO su kazali i da se juče navršilo 16 godina od pokušaja ubistva novinara Tufika Softića u Beranama 1.11.2007. godine, a napadači i nalogodavci nijesu pronađeni.
"Softić je prije napada istraživao i objavljivao tekstove o organizovanom kriminalu na sjeveru države. Istraga je obustavljena 2015. godine, a Više državno tužilaštvo u Bijelom Polju i dan danas vrši izviđaj, bez ikakvog napretka. Osnovni sud u Podgorici je još u oktobru 2017. godine utvrdio da je država prekršila Softićeva ljudska prava jer nije djelotvorno istražila napad. Kršenje Softićevih prava utvrdio je i Ustavni sud Crne Gore, 2017. godine. Akcija za ljudska prava očekuje da nove vlasti angažuju stranog eksperta da preispita dosadašnje vođenje istraga i da nađu način da ohrabre one koji imaju informacije koje mogu dovesti do rasvijetljavanja napada i njihove pozadine da se jave, doprinesu ostvarivanju pravde i oslobode Crnu Goru tegova prošlosti", rekli su iz HRA.
Ta NVO je dostavila i Podsjetnik (sa sajta) Ujedinjenih nacija:
Generalna skupština Ujedinjenih nacija proglasila je 2. novembar za "Međunarodni dan za okončanje nekažnjivosti zločina protiv novinara" rezolucijom A/RES/68/163. Ovom rezolucijom se države članice UN pozivaju da primjene krajnje mjere kojima bi se suprotstavile postojećoj kulturi nekažnjivosti. Datum je izabran u znak sjećanja na ubistvo dva francuska novinara u Maliju 2. novembra 2013. godine. Rezolucija osuđuje sve napade i nasilje nad novinarima i medijskim radnicima. Njome se od država članica UN zahtijeva da preduzmu sve što je u njihovoj moći da spriječe napade na novinare i medijske radnike i obezbijede odgovornost, privedu pravdi izvršioce zločina i osiguraju žrtvama pristup odgovarajućim pravnim ljekovima. Ona poziva države da promovišu bezbjedno i podsticajno okruženje za novinare da svoj posao obavljaju nezavisno i bez neprimjerenih uticaja.
Bonus video:
