Steroide sam probao u srednjoj školi, 2006. ili 2007. godine. Tada se još nijesam počeo profesionalno baviti sportom. Sjećam se kao juče - uzeo sam metan, takozvana plava srca. Ruke su mi od njega postale ogromne i u organizmu mi se skupilo mnogo vode, jer se nijesam pravilno ni hranio. Dvjesta komada metana koštalo je tada 20 eura. Sad razmislite kakvog je to kvaliteta kad sam toliko plaćao, kaže za Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) Vaso Bakočević, poznati crnogorski Mix Martial Arts (Mješovite borilačke vještine - MMA) borac.
Kada je počeo da koristi metan, anabolički steroid, Bakočević nije bio informisan o posljedicama koje oni mogu imati na zdravlje.
“Danas postoje internet, nutricionisti, stručnjaci koji o tome dosta znaju. Ja sam steroide tada uzimao isključivo iz neznanja”, navodi Bakočević.
Steroidi mu, kako ističe, uopšte nijesu pomogli tokom karijere, koju su obilježile mnoge pobjede u raznim kategorijama.
Crna Gora je prva u Evropi po broju maloljetnika koji koriste anaboličke steroide (AAS), pokazao je izvještaj European School Survey Project on Alcohol and Other Drugs (ESPAD), iz 2019. godine. Za potrebe ovog istraživanja u Crnoj Gori je anketirano 6.224 učenika - 3.162 dječaka (50,8 odsto) i 3.062 djevojčice (49,2 odsto). Pokazalo se da čak tri odsto dječaka koristi ove supstance. Interesantno je i da je kod nas jedna od 50 učenica takođe koristila AAS.
Anabolički steroidi su sintetički derivati testosterona koji se u medicini koriste kao ljekovi za tretman hormonskih poremećaja kao i za razne bolesti, poput onih koje uzrokuju gubitak mišića, određene vrste raka i tako dalje. Američki naučno-istraživački institut za upotrebu droga i bolesti zavisnosti, The National Institute on Drug Abuse (NIDA), objašnjava da neadekvatna upotreba AAS u svrhu poboljšanja izgleda i sportskih performansi može da izazove psihičke i fizičke probleme. Posljedice mogu biti ozbiljne, dugotrajne i nepopravljive, može doći do ranih srčanih udara, moždanog udara, tumora jetre, otkazivanja bubrega, seksualnih i psihijatrijskih problema. Anabolički steroidi mogu da utiču na raspoloženje, a ako se neadekvatno koriste može se razviti i bolest zavisnosti. Prestanak upotrebe steroida može izazvati depresiju, zbog čega mnogi i nastavljaju da ih koriste.
“Ljekari anaboličke steroide nikada ne propisuju mladim zdravim osobama za izgradnju mišića. Neki bodibilderi i sportisti koriste ova sredstva za izgradnju mišića, sagorijevanje masti i poboljšanje sportskih rezultata - povećanjem snage i izdržljivosti. Uzimaju ih oralno, ubrizgavanjem ili kremama i gelovima. Često ih uzimaju bez uputa ljekara i u velikim količinama, što nije ni legalno ni bezbjedno”, kaže za CIN-CG neuropsihijatrica Marina Roganović koja se tokom svoje karijere posebno posvetila bolestima zavisnosti.
U ESPAD izvještaju za 2019. godinu navodi se da se u slučajevima neadekvatne upotrebe anaboličkih steroida koriste doze koje su od 10 do 100 puta jače nego one koje propisuju doktori za tretman određenih stanja. Istraživanja, navodi se u ovom izvještaju, pokazuju i da se korisnici steroida lakše prebace na druge droge, kao opijate, kako bi olakšali probleme sa spavanjem i iritabilnost koju prouzrokuju steroidi.
Iz JU “Kakaricka gora” za CIN-CG su kazali da do sada nijesu imali slučajeve da se neko prijavio za liječenje bolesti zavisnosti, a da je koristio ili da koristi anaboličke steroide.
Iz Direktorata za javno zdravlje, sprečavanje zloupotrebe droga i drugih psihoaktivnih supstanci pri Ministarstvu zdravlja, kao ni iz Komisije za antidoping Crne Gore do objavljivanja ovog teksta nijesu odgovorili CIN-CG-u na brojna pitanja.
CIN-CG je za potrebe ovog istraživanja sproveo onlajn upitnik oko upotrebe anaboličkih steroida u Crnoj Gori. Anketirano je oko 900 osoba. Rezultati su pokazali da je svaka četvrta osoba makar jednom koristila anaboličke steroide, a da ih je svaka osma koristila više puta. Najveći broj njih ih je koristio za potrebe poboljašnja fizičkog izgleda (svaka peta osoba) i da bi imali bolji sportski performans - svaka sedma.
Najviše njih koristilo je steroide, metan, klenbuterol, diuretike, laksative… Većinom su se oko upotrebe AAS savjetovali onlajn, a potom sa trenerima. Ipak, njih oko 25 odsto konsultovalo se sa ljekarima. Od posljedica zbog upotrebe ovih supstanci mnogi ispitanici/e naveli su probleme sa srcem, jetrom, bubrezima, nesanicom, seksualne teškoće. Jedan broj naveo je da su imali napade agresije, ali i ginekomastiju, pojavu povećanja jedne ili obje dojke kod muškaraa usljed dizbalansa polnih hormona.
Na spisku nedozvoljenih sredstava na takmičenjima i van njih 144 supstance
Zakonom o sportu Crne Gore zabranjen je doping, a AAS se smatra vrstom dopinga.
Na utvrđivanje povreda antidoping pravila primjenjuju se odredbe Međunarodne konvencije protiv dopinga u sportu, Evropske konvencije protiv dopingovanja u sportu, Svjetskog kodeksa protiv dopinga i antidoping pravila koja donosi Komisija za antidoping.
Na spisku nedozvoljenih sredstava koji sačinjava Antidoping komisija Crna Gora, a koji predstavlja međunarodni standard Svjetske Antidoping Agencije (World Anti-doping Agency - WADA) nalaze se 144 supstance čija je upotreba zabranjena na takmičenjima i van njih. Među njima su metan, oksandrolon, klenbuterol, salbutamol, mildronat, razni diuretici, peptidni hormoni, mimetici…
Klenbuterol i salbutamol povećavaju mišićnu masu, a neželjeni simptomi mogu biti tahikardija, nesvjestica, preznojavanje, tremor, mišićna slabost i agitarnost.
Diuretike sportisti obično uzimaju da bi maskirali postojanje drugih doping supstanci u urinu, a dovode do elektrolitnog disbalansa i tako do aritmija.
Peptidni hormoni, mimetici i analozi pomažu sportistima da održe snagu i mišičnu masu, ali dugotrajnom upotrebom većih doza dovode do kardiomiopatije, tromboze, embolije, arterijske hipertenzije i moguće srčane disfunkcije. Dokazano je i fatalno smanjenje srčane funkcije tokom sna.
Neuropsihijatrica Roganović ističe da je korišćenje steroida postalo sasvim uobičajeno i da predstavlja dio kulture u teretanama. “Široka dostupnost anaboličkih sredstava čak i preko interneta dovodi do sve masovnijeg korišćenja. Mislim da njihova proizvodnja, prodaja i reklamiranje nijesu adekvatno zakonski regulisani”.
CIN-CG je jednostavnom internet pretragom utvrdio da se do steroida, pa i onih koji su zabranjeni, lako može doći. Na raznim javnim oglasima i otvorenim Fejsbuk stranicama nude se i prodaju različite supstance. CIN-CG je kontaktirao jednu od ovakvih stranica, radi informacija o nabavci.
Prodavac je novinarke upitao koliko godina imaju i šta žele da kupe i za koje potrebe. Rekao im je da sada u ponudi ima najjači klenbuterol koji “miče svaki gram sala” i koji žene mogu da koriste samo mjesec dana, jer duže šteti, a muškarci i do tri mjeseca mogu da ga uzimaju.
Predložio je i oksandrolon koji se prodaje pod imenom anavar.
“To je hormon sreće, antidepresiv, ima da sijaš. Uzmi jednu prije treninga, uveče izbjegavaj, a manje doze da se održavaš kad ne treniraš. Pije se pet puta nedjeljno, najbolje mjesec dana. Ima najmanje štetnih posljedica, zato je i najskuplji - košta 70 eura”, kazao je i dodao da ga može poslati kurirom na odgovarajuću adresu.
Nije precizirao da štetne posljedice oksandrolona mogu biti problem sa bubrezima, gubitak kose, visok krvni pritisak, povećanje holesterola, trovanje jetre.
Krivični zakonik Crne Gore propisuje novčanu kaznu ili kaznu zatvora do tri godine onome ko protivno propisima stavi u promet ljekove ili supstance koje sadrže hormone ili ostale stimulanse rasta. Takođe, onaj ko proizvodi radi prodaje, prodaje ili stavlja u promet životne namirnice, jelo ili piće ili druge proizvode škodljive za zdravlje ljudi, kazniće se zatvorom od tri mjeseca do tri godine.
CIN-CG nije uspio da dođe do podataka da li je bilo slučajeva procesuiranja zbog prodaje ovih štetnih supstanci.
“Nijesam imao problem, do skoro, kad sam nakon upotrebe AAS dobio baš izražen osip po stomaku i grudima. To se desilo jer sam koristio neprovjerene steroide”, napisao je jedan ispitanik CIN-CG-a u anketi koju smo sproveli.
Drugi korisnik navodi da je zbog upotrebe steroida, koji su proizvedeni na “divlje”, završio u bolnici, gdje je bio na liječenju pet dana, zbog upale crijeva.
Estetski standardi vode do steroida
Roganović objašnjava da se danas stiče utisak da je dovoljno upaliti neki ekran, pritisnuti odgovarajuće dugme i dobiti sve. “Postoji niz olakšica za mlade kako da lakše i brže prečicom dođu do cilja. Jedna od takvih ‘prečica’ je neadekatna upotreba anaboličkih steroida”.
Ona navodi da postoji pritisak društva da mladi izgledaju na određeni način.
“Mladi momci žele da budu mišićavi, nabildovani i da imaju oblikovano tijelo. Žele da ubrzaju pubertet i fizičko razvijanje ili da izgledaju kao učesnici raznih rijalitija. Smatra se da je grupa mladih od 18 do 34 godine najosetljivija kada je u pitanju izgled, mada se, mislim, ta granica sada spušta na 15,16 godina. Veliki broj ljudi će reći ‘vidi kako si debeo, kako su ti uska ramena’, ne razmišljajući kakav će to uticaj imati na mladu osobu”.
Ova sagovornica CIN-CG-a ističe da zbog mišljenja drugih i neprimjerenih komentara mladi vrlo često stvore negativnu sliku o sebi, postaju nesigurni, neraspoloženi, anksiozni i javljaju im se brojni kompleksi.
“Mnogi sebe doživljavaju kao ružne, mlitave, nesposobne te korišćenjem steroida žele uticati na poboljšanje fizičkog izgleda, ali i da se osjećaju hrabro, moćno, snažno”, kaže ona i zaključuje da pretjerano razmišljanje o fizičkom izgledu adolescente često navodi da posegnu za anaboličkim steroidima.
Opsesija izgradnjom mišićne mase može da dovede do psihičkog poremećaja poznatog kao bigoreksija ili mišićna dismorfija. Osoba koja pati od ovog poremećaja je ubijeđena da je njeno tijelo previše malo i nedovoljno mišićavo. Neki od simptoma bigoreksije mogu da budu provođenje mnogo vremena u teretani i iscrpljivanje tijela do krajnjih granica, detaljno razrađena ishrana posvećena gubljenju težine i povećanju mišićne mase, mržnja prema sopstvenom tijelu i ubjeđenje da drugi vide sve tvoje nedostatke. Ukoliko se ne liječi, bigoreksija može da dovede do neadekvatne upotrebe steroida, depresije, bijesa i suicidalnih misli.
Prema istraživanju iz 2023. objavljenom u medicinskom časopisu JAMA Pediatrics koji izrađuje Američka medicinska asocijacija, jedan od pet adolescenata u svijetu se bori sa nekim poremećajem u ishrani. Poremećaj u ishrani uključuje ponašanja kao što je ograničavanje unosa hrane i vrste hrane, opsjednutost tjelesnom težinom ili oblikom, kao i iskrivljenu sliku o sebi i prejedanje. Studija u JAMA Pediatrics-u je pokazala da je 17 odsto tinejdžera i 30 odsto tinejdžerki imalo ovakve poremećaje i u njoj se zaključuje da broj dječaka sa ovim problemom raste.
“Koristio sam sve što je bilo dostupno kod nas, tačnije, malo šta nijesam”, kaže za CIN-CG Nikola koji se profesionalno bavio dizanjem tegova i koji je osvajao medalje na raznima takmičenjima.
On upozorava da steroidi, kad se neadekvatno koriste, imaju posljedice po mentalno zdravlje.
“Strašno utiču na ego, povećavaju osjećaje neustrašivosti i snage… Mogu da djeluju kao droga i diluju se kao droga. Kad ih koristim, u roku od tri mjeseca, ugojim se ili smršam i po 25 kila”.
Može se razviti bolest zavisnosti od anaboličkih steroida
Iz Instituta za javno zdravlje za CIN-CG kažu da sada postoje uvjerljivi dokazi o razvoju zavisnosti o AAS kod nekih pojedinaca. “Istraživači navode da oko 32 posto ljudi koji neadekvatno upotrebljavaju anaboličke steroide postanu zavisni o njima”.
Roganović objašnjava da anabolički steroidi utiču na dopamin, neurotransmiter koji povezuje nervne ćelije: “Postoji utvrđena veza između dopaminergičkog sistema i razvoja bolesti zavisnosti. Kada povećana količina dopamina kao posljedica unosa supstance uđe u organizam stvara se osećaj zadovoljstva i tako se razvija zavisnost”.
Ona navodi da kod steroida posebno postoji osjećaj zadovoljstva i zbog “dobrog”, poželjnog izgleda, moći, snage…
“Jedna od karakteristika bolesti zavisnosti je da se, i pored pojave mnogih somatskih-zdrastvenih problema koje izazivaju i negativnih efekata na socijalni život, nastavlja sa uzimanjem steroida. Slijedi trošenje velike količine novca za ove supstance. Vremenom se uzimaju sve veće količine. Kao i kod drugih bolesti zavisnosti, teško je stati, vratiti se u realnost i prihvatiti pad snage i mase. Gubi se i realna slika o sebi i o okolini”.
Iz Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) upozoravaju da neplodnost kod muškaraca može uzrokovati korišćenje anaboličkih steroida.
“Neplodnost kod muškaraca može biti uzrokovana abnormalnom funkcijom i kvalitetom sperme. Stanja ili situacije koje uzrokuju abnormalni oblik (morfologiju) i kretanje (pokretljivost) spermatozoida negativno utiču na plodnost. Na primjer, upotreba anaboličkih steroida može izazvati abnormalne parametre sperme kao što su broj i oblik spermatozoida”, navodi se na zvaničnom sajtu WHO.
Steroidi u sportu tabu tema
Naš sagovornik Nikola ističe da je upotreba steroida u sportu tabu tema.
“Nekad su legende jugoslovenske košarke mogle da igraju tri meča i imali su u prosjeku 20 skokova. Danas NBA igrači igraju 40 utakmica sa prosjekom od oko 40 skokova. Nijesu bolji igrači, nije se ništa promijenilo, samo su vjerovatno dopingovani posebnom vrstom hemije koja ne može da se registruje testovima”.
Tokom godina profesionalnog bavljenja sportom, Nikola nikada nije bio na doping kontroli.
“Treba reći i da oni sa dubljim džepom pojačavaju svoje performanse hormonom rasta, peptidima i insulinom, a neki i izrađuju specijalno steroide tako da ih je nemoguće otkriti kontrolama”.
Iz Doma zdravlja Kolašin, jednog od rijetkih koji nam je odgovorio na pitanja, kažu da je upotreba ovakvih stimulansa posebno štetna za sportiste, koji anaboličke steroide obično koriste u dozama koje su od 50 do 100 puta veće od terapijskih.
“Neželjeni efekti koji prate ovakvu nemedicinsku upotrebu kreću se od bezazlenih (npr. akne, hirzutizam) do veoma ozbiljnih (npr. virilizacija, žutica, sterilitet), pa čak i fatalnih (infarkt miokarda, karcinom jetre, suicidalna depresija). U težim slučajevima može doći i do nagle smrti. Nakon što stimulansi uđu u ljudsko tijelo, najdirektniji uticaj imaju na nervni sistem u smislu širenja zjenica, porasta krvnog pritiska, pojačanog osjećaja uzbuđenosti. Nakon što prođe djelovanje stimulansa, sportisti često imaju osjećaj umora i pospanosti. U kasnijoj fazi može se razviti i bolest zavisnosti o ljekovima koji će smanjiti imunitet tijela, što može uzrokovati druge tjelesne bolesti”, kaže se u odgovoru Doma zdravlja Kolašin.
U nekim slučajevima može doći i do razvijanja steroidnog bijesa, poznatog kao roid rage.
“Jedna studija govori o tome da se kod 12,2 odsto osoba koje koriste steroide mogu javiti simptomi psihoze, a kod 25 odsto manični simptomi. Druga studija je pokazala da 90 odsto svih sportista koji neadekvatno koriste steroide primjećuju kod sebe stanja agresije. Jedna od težih posljedica je i depresija koja može trajati i više od godinu dana poslije prestanka uzimanja steroida” navodi Roganović.
Stepen i ozbiljnost neželjenih efekata zavise od pola korisnika, izbora steroida (oralni, parenteralni, kombinacija), doze, dužine trajanja steroidnog ciklusa i individualne osjetljivosti koja zavisi od genetskog faktora, uzrasta i opšteg zdravstvenog stanja, upozoravaju još iz Doma zdravlja Kolašin.
“Nabaviti bilo šta danas je lako. Ko poznaje stvari, nema toga što mu ne može stići poštom preko Deep web-a. Kada sam radio sa čovjekom koji je na steroidima godinama, a nikad nije upoznao dilera, iznenadio sam se. I po EU se naručuju i može da se plaća kriptovalutama ili na neke druge načine. Kod nas na Balkanu najveći broj ljudi uzima steroide od dilera koje poznaju. Neki proizvodi se nalaze po apotekama kao letrox t4, insulin, hormon rasta, testosterone enanthate, femara arimidex, hcg, nolvadex... Najveći dio ipak koristi crno tržište”, kaže za CIN-CG Saša Drašković, jedan od najuspješnijih bodibildera na Balkanu, inače iz Bosne i Hercegovine (BiH).
On od 2009. godine radi i kao trener.
Sport na visokom nivou, tvrdi Drašković, kompromitovan je supstancama.
“Nije pitanje da li je sportista nešto uzimao, već da li je pao na testiranju. Ljudi zapravo i ne žele od dopinga oslobođen sport, jer taj sport ne bi pravio pare kao kad je potpomognut supstancama. A rekordi moraju da se ruše”, navodi on.
Turinabol, kaže Drašković, dugo je bio tajna Istočne Njemačke.
“Bilder nije tada mogao da ga uzima, niti je znao da postoji. Uzimali su ga atletičari i neki važni sportisti i dugo godina su prolazili kontrole bez problema”.
On objašnjava i da se ne može uvijek na osnovu izgleda utvrditi da neko koristi AAS.
“Recimo, i biciklisti i bodibilderi upotrebljavaju anaboličke steroide, ali tijelo bicikliste na duge staze ne asocira ljude na upotrebu dopinga toliko, prosto jer su mršavi. Izgled bildera, s druge strane, automatski ljudi povezuju sa supstancama, što nije u redu”.
Problem, smatraju iz kolašinskog Doma zdravlja, nije samo u tome što sportista direktno nanosi štetu sebi i svom zdravlju, “već što takav stil života indirektno propagira kao nešto normalno”.
Najveći broj onih koji koriste anaboličke steroide, ističe Drašković, čine ljudi koji samo žele da izgledaju dobro za ljeto.
Češće organizovati edukacije o štetnom uticaju dopinga
“Zabrinjava spoznaja da čitava javnost nije ni svjesna ni upoznata sa opasnostima korišćenja steroida”, upozorava još Roganović.
Preventiva je uvijek bolja od liječenja posljedica loših odluka zbog neznanja i nedovoljne informisanosti, navode iz Doma zdravlja Kolašin.
“Edukacije o štetnom uticaju dopinga treba stalno da se organizuju, posebno za medicinske radnike, kako bi znali da pruže dodatne informacije sportistima kada im se obrate kao pacijenti. Edukacijom treba raditi i na podizanju svijesti sportista”.
Iz Doma zdravlja u Plavu su za CIN-CG istakli problem nepostojanja preventivnog edukativnog centra u ove svrhe.
“ESPAD izvještaj iz 2019. godine koja je pokazala da je Crna Gora prva u Evropi po broju maloletnika koji koriste anaboličke steroide, treba da zabrine”.
U primarnu prevenciju treba uključiti različite profesije - ljekare, psihologe, defektologe, socijalne radnike, ali i nastavnike, vaspitače, sudije, advokate, službenike Ministarstva unutrašnjih poslova…
“Mladima treba razviti samopouzdanje i ljubav prema sopstvenom tijelu i ličnosti. Četrdeset godina rada za osoba koje su razvile bolesti zavisnosti čine me hrabrom da kažem da treba uvesti predmet Bolesti zavisnosti u nastavu kao redovan i obavezan”, zaključuje Roganović.
“Da mogu da vratim vrijeme, ne bih nikada takao steroide”, kaže Vaso Bakočević, koji je odavno prestao da koristi steroide, ali je i dalje uspješan sportista.
Kipar, Bugarska i Poljska nakon Crne Gore
Izvještaj European School Survey Project on Alcohol and Other Drugs (ESPAD), iz 2019. godine, najveći međunarodni istraživački projekat o adolescentnoj upotrebi psihoaktivnih supstanci i nehemijskih sredstava zavisnosti u svijetu, pokazao je da Crnu Goru, po upotrebi anaboličkih steroida među maloljetnicima, slijede Kipar, Bugarska i Poljska.
Na Kipru je 2,5 odsto svih maloljetnika koristilo anaboličke steroide tokom svog života, u Bugarskoj 2,4 odsto, a u Poljskoj 2 odsto.
Podaci pokazuju da žene iz Crne Gore više koriste anaboličke steroide od žena iz ovih država - u Crnoj Gori njih koristi 2,3 odsto žena, a na Kipru 0,7 odsto, Bugarskoj 1,1 odsto, a Poljskoj 1,6 odsto.
Bonus video:
