Građani su za devet mjeseci ove godine u privatnim i državnim apotekama podigli terapiju u vrijednosti od 62,7 miliona eura.
Prema podacima Fonda za zdravstveno osiguranje, najveće učešće u finansijskoj potrošnji od januara do oktobra ove godine imali su ljekovi iz grupe antineoplastika i imunomodulatora, koji se koriste u terapiji malignih tumora. Za tu vrstu ljekova Fondu je od januara do oktobra fakturisano 19.008.141 eura.
Na drugom mjestu po potrošnji je terapija za liječenje digestivnog trakta i metabolizma, za koju je utrošeno 11.417.627 eura, dok je za ljekove za kardiovaskularni sistem izdvojeno oko 8,5 miliona. Fondu je u istom periodu fakturisano i 6.266.972 eura za terapiju za respiratorni sistem koju su građani podizali uz ljekarski recept u apotekama.
U 2022. potrošeno 67,7 miliona
Fond je ove godine obnovio ugovore sa privatnim apotekama koje izdaju ljekove na recept građanima. Iz ove ustanove “Vijestima” su kazali da se na javni poziv od 14. avgusta javilo 60 pravnih lica, u okviru kojih posluje 113 apoteka.
“Ugovori sa 13 apoteka su zaključeni i na snazi su od 1. oktobra”, rekli su “Vijestima”.
Iz te ustanove “Vijestima” su odgovorili da je “Montefarm” u 2022. godini Fondu fakturisao 43.629.051,12 eura, a privatne apoteke 24.112.782,83 eura za ljekove na recept.
“Najveći finansijski izdaci za ljekove izdate preko apoteka koje su u ugovornom odnosu sa Fondom odnosili su se na sljedeće grupe ljekova: grupa L (antineoplastici i imunomodulatori 28,77 odsto, odnosno 19.486.117,32 eura), grupa A (digestivni trakt i metabolizam 19,64 odsto, odnosno 13.305.994,89 eura, grupa C (kardiovaskularni sistem 15,03 odsto, odnosno 10.180.764,77 eura i grupa R respiratorni sistem 10,73 odsto odnosno 7.269.372,40 eura)”, navodi se u odgovoru Fonda.
Tokom prvih devet mjeseci ove godine, “Montefarm” je Fondu fakturisao 44.498.135,73 eura za ljekove na recept, a privatne apoteke 18.215.442,80 eura.
Trošimo više nego zemlje regiona
Direktor Fonda za zdravstveno osiguranje Vuk Kadić u intervjuu “Vijestima” početkom ove godine kazao je da će u 2023. biti potrošeno 155 miliona na ljekove koji se izdaju na recept u državnim i privatnim apotekama i koji se dobijaju u javnim zdravstvenim ustanovama. On je istakao da se za ljekove izdvaja više od trećine budžeta Fonda.
“Tu vidimo veliki prostor za racionalizaciju. Trošimo mnogo više ljekova nego druge zemlje. U Srbiji je potrošnja ljekova oko 800 miliona eura, a imaju deset puta više stanovnika. Razlozi su višestruki. Prvo, malo smo tržište i veledrogerije nemaju interes da uvoze ljekove, pa nemamo mogućnost da dobijemo više ljekova istog sastava od različitih proizvođača. Drugo, nedostatak kontrole. Imamo apsurdnu situaciju, kakva ne postoji nigdje u Evropi, da Ministarstvo zdravlja sastavlja listu ljekova, Montefarm raspisuje tendere, a Fond plaća. Takođe, uveli smo inovativnu i skupu terapiju koju većina zemalja u regionu nema, dijelom je i to razlog povećane finansijske potrošnje, ali svakako ne u toj mjeri. Napravićemo uštede, ali ne nauštrb zdravlja građana”, kazao je tada Kadić.
Iz džepa plaćamo 32,5 miliona
Ukupna potrošnja ljekova u prošloj godini iznosila je oko 145,5 miliona eura, od čega je iz budžeta Fonda obezbijeđeno oko 113 miliona za potrošnju u apotekama, domovima zdravlja, bolnicama, dok su ostalo plaćali građani direktno iz svog džepa.
To pokazuje izvještaj o potrošnji ljekova za 2022. godinu koji je sačinio crnogorski Institut za ljekove i medicinska sredstva (CInMED) na osnovu podataka, odnosno izvještaja o prodaji 14 privatnih i jedne državne veledrogerije.
U odnosu na 2021, u prošloj godini zabilježen je porast potrošnje ljekova za 2,84 odsto, dok su finansijska izdvajanja za medikamente porasla za 4,35 odsto.
Kao i prethodnih godina, najviše je korišćena grupa ljekova za liječenje kardiovaskularnog sistema, čiji je udio 29,63 odsto u ukupnoj potrošnji.
Podaci veledrogerija pokazuju da je najveća finansijska potrošnja ljekova, oko 50,4 miliona eura, u grupi antineoplastika koji se koriste u terapiji malignih tumora i imunomodulatora.
Bonus video:
