Espertski tim Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) predložio je preispitivanje i optimizaciju modela organizacije službe hitne pomoći u Crnoj Gori, kako bi se osiguralo da resursi i sredstva poreskih obeznika budu racionalno korišćeni prilikom zbrinjavanja akutnih stanja povrijeđenih građana.
Iz Ministarstva zdravlja su rekli da su sa SZO, u cilju unapređenja kapaciteta zdravstvenog sistema, inicirali procjenu kapaciteta zdravstvenog sistema za pružanje hitne pomoći, korišćenjem validirane SZO metodologije.
Kako su kazali, procjena je bila i prilika da se ukaže na potrebu uvođenja sistemskog praćenja nivoa iskorišćenosti raspoloživih resursa za zbrinjavanje akutnih stanja i povreda, ali i na nivo efikasnosti službi hitne pomoći u postojećem modelu.
“Tokom procjene prepoznata je potreba da se pažljivo sagledaju ishodi zbrinjavanja hitnih slučajeva i akutnih stanja na predbolničkom i bolničkom nivou u cilju identifikacije ključnih izazova u pružanju usluga hitne pomoći, ali i ključnih intervencija za optimizaciju i bolju integrisanost tih usluga u zdravstveni sistem Crne Gore”, kaže se u saopštenju.
Kako se dodaje, u prethodnom periodu su organizovane ekspertske konsultacije sa kreatorima politika i pružaocima usluga zbrinjavanja akutnih stanja na predbolničkom nivou, uključujući Zavod za hitnu pomoć, predstavnike primarne zdravstvene zastite i bolničkog sektora.
“Espertski tim SZO predložio je preispitivanje i optimizaciju modela organizacije službe hitne pomoći u Crnoj Gori, kako bi se osiguralo da resursi i sredstva poreskih obeznika budu racionalno korišćeni prilikom zbrinjavanja akutnih stanja povrijeđenih građana”, rekli su iz Ministarstva.
Ekspert SZO u oblasti urgentne medicine Li Valis je, predstavljajući ključne nalaze svoje analize, istakao da postoje brojni primjeri dobre prakse u pogledu pružanja hitne pomoći u Crnoj Gori, što je potvrda predanog i požrtvovanog angažmana zdravstvenih radnika.
“Međutim, dalje poboljšanje pružanja usluga hitne pomoći, kao okosnica snažnog sistema zdravstvene zaštite, je imperativ”, kazao je Valis.
On je naveo da je neophodno insistirati na integraciji servisa i obezbjedjivanju kontinuiteta u zbrinjavanju životno ugroženih osoba u svakom trenutku i fazi zbrinjavanja hitnih pacijenata.
“Optimizacija servisa hitne pomoći traži i preispitivanje modela finansiranja" kazao je Valis.
Generalni direktor Direktorata za zdravstvenu zaštitu, farmakologiju i regulisane profesije u Ministarstvu zdravlja, Radovan Nikolić, rekao je da svi znaju koliko je služba hitne pomoći značajna karika, kao i da su svjesni potrebe da je značajno ojačaju.
On je ocijenio da je, uporedo sa tim procesom, neophodna reforma koncepta izabranog doktora, kako bi se u konačnom zaokružio reformski proces primarnog nivoa zdravstveno zaštite, kao ključnog segmenta zdravstvenog sistema.
Direktor Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Vuk Niković sugerisao je da je, nakon upoznavanja Ministarstva sa rezultatima procjene kapaciteta pružanja hitne medicinske pomoći, potrebno donijeti jasnu strategiju eventualne reorganizacije kako bi se potom započela izrada pisanja nacionalnih prehospitalnih protokola.
On je rekao da je predstavnicima SZO predočio značaj postojanja dijagnostičkih, terapijskih kao i protokola prijema kućnih posjeta.
Niković je, kako je rekao, predstavnicima SZO jasno ukazao da to mora biti nakon precizne procjene Ministarstva zdravlja i resornog ministra, jer sve stvari su usko vezane za raspolažući budžet, a da Zavod za hitnu medicinsku pomoć stvara ambijentalne uslove koji se odnose na standardizaciju, izgled, opremljenost jedinica hitne medicinske pomoći.
“Kako bi EU partneri na adekvatan način, kroz određene projekte, potencijalno mogli biti partneri, a sve u cilju podizanja pružanja usluge u zdravstvenom sistemu Crne Gore" dodao je Niković.
Šefica SZO Kancelarije u Crnoj Gori Mina Brajović podsjetila je da je efikasna služba hitne pomoći srce sistema zdravstvene zaštite i okosnica napora na planu ostvarivanja univerzalne zdravstvene zaštite.
“Ona je link između života i smrti. Efikasan odgovor na široki spektar akutnih stanja, poput trauma, komplikacija u trudnoći, pogoršanja stanja osoba sa hroničnim oboljenjima u raznim fazama života – traži snažne kapacitete službe hitne pomoći”, kazala je Brajović.
Ona je rekla da se nerijetko se dešava da, kada postoje određene barijere za ostvarivanje zdravstvene zaštite, hitna pomoć na primarnom nivou bude prvi kontakt građana sa zdravstvenim sistemom.
Brajović je pozdravila je opredijeljenost Vlade Crne Gore da sistemski radi na optimizaciji usluga hitne pomoći.
Bonus video:
