Kad ga je djevojka sa druge strane svijeta, sa kojom je prethodno neobavezno ćaskao na maternjem jeziku, zamolila za novčanu pomoć, uz objašnjenje da je njena sestra bolesna, Nikola (pravo ime poznato redakciji) nije imao dilemu - pošao je do najbliže poslovnice Pošte u Podgorici i uplatio 150 eura.
Nekom treba pomoć, taj neko ima ime koje je sasvim uobičajeno za mjesto odakle i sam dolazi, govori njegov jezik - ništa ga nije navelo da posumnja u loše namjere djevojke sa druge strane ekrana. Pa ni to što je adresa za uplatu Obala Slonovače, jedna od država koje su globalno prepoznate kao lokacije odakle dolaze internet prevare.
Nikola je novac za korisnika iz Obale Slonovače uplatio putem servisa Western Union (WU). Njihove usluge u Crnoj Gori pružaju banke i Pošta Crne Gore.
“Vijesti” nisu uspjele da dobiju odgovor nadležnih iz WU.
Iz Pošte su redakciji kazali da su oni agent WU, ali i servisa RIA Money Transfer i MoneyGram.
“Transfer novca prema državama koje su globalno prepoznate kao lokacije odakle dolaze internet prevare Pošta Crne Gore obavlja kao agent platnih institucija Western Union, RIA Money Transfer i MoneyGram”, rekli su “Vijestima”.
Na pitanje na koji način se Pošta štiti od eventualnih zloupotreba i da li i kakav mehanizam postoji kako bi se zaštitili korisnici koji vrše uplate, kazali su da se “prilikom svih elektronskih transfera novca koji se obavljaju u Pošti Crne Gore poštuju sve propisane procedure”.
“I koriste sofisticirane aplikacije koje obezbjeđuju poštovanje Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma i Zakona o restriktivnim mjerama”, navode u odgovoru.
Žrtva može biti bilo ko
Obala Slonovače, uz Filipine, Nigeriju... globalno je označena kao destinacija sa koje dolaze prevare kakvima je podlegao i Nikola.
Iza sličnih prevara ne stoje pojedinci, već čitave kompanije, formirane sa ciljem da zloupotrijebe nečije neznanje ili naivnosti.
Osim kao u Nikolinom slučaju, kada traže pomoć za bliske članove porodice, uz izgovor da je u pitanju bolest, nerijetko se predstavljaju i kao neko ko traži ljubavnog partnera ili nekoga sa kim će se zabaviti.
Najčešće platforme koje koriste za traženje žrtava su Instagram, Facebook, WhatsApp, Google Chat. Ne traže ništa posebno kada traže žrtve, žrtva u njihovim očima može biti svako ko je voljan da stupi u razgovor sa njima.
Razgovor počinju prijateljski, naizgled iskreno u pogledu dijeljena emocija i “činjenica” o porodici. U drugim slučajevima, nude razmjenu eksplicitnog sadržaja. Dok komuniciraju sa žrtvama, istovremeno vrebaju njihove profile kako bi pronašli važne informacije koje mogu iskoristiti protiv tih osoba, što može da uključuje poslodavca, prijatelje, porodicu...
Nekad od žrtava traže i da nastave komunikaciju na drugoj mreži, čime zapravo žele da dobiju pristup detaljima o žrtvi i na drugim platformama.
I policija skoro nemoćna
Sagovornik “Vijesti”, Nikola, naivnost je platio “svega” 150 eura. Mogao je da plati i više, da je odgovorio na novi zahtjev “drugarice” sa Instagrama, kojoj 150 eura nije bilo dovoljno, već je tražila način kako da ucijeni, pa je djelove prepiske sa Instagrama koja bi potencijalno mogla da ga kompromituje, počela da prosljeđuje i članovima njegove porodice, prijateljima.
Njemu je stavljala do znanja da neće prestati dok ne uplati novi iznos. Nikola se obratio policiji, gdje su mu, kako je ispričao redakciji, kazali da novac ni slučajno ne uplaćuje, da ignoriše zahtjeve i da će sve jednostavno prestati.
Ranije su iz Uprave policije, Grupe za suzbijanje krivičnih djela visokotehnološkog kriminala, kazali “Vijestima” da bi, ako bi neko poslao novac u inostranstvo i prijavio da je oštećen, takav postupak bio složen. Rekli su da se novcu “teško ulazi u trag”, a da “ljudi koji varaju, koriste izuzetno sofisticirane metode u prikrivanju svih mogućih dokaza, ili to rade iz zemalja čije službe bezbjednosti ne dostavljaju tako lako podatke”, ili iz zemalja sa kojima Crna Gora nema potpisan memorandum o međunarodnoj pravnoj pomoći. Kako su tada kazali, i kad je u pitanju država sa kojom Crna Gora ima potpisan sličan memorandum, takav postupak “bi bio izuzetno složen i trajao bi od šest mjeseci do godinu”.
WU: Povrat novca nije moguć, čak i ako ste žrtva prevare
U Pošti nemaju savjete za korisnike poštanskih usluga koji uplaćuju novac u inostranstvo, već se uzdaju u platne institucije čiji su agent.
“Platne institucije za koje se u poslovnicama Pošte Crne Gore vrše elektronski transferi kontinuirano komuniciraju sa našim korisnicima, upozoravajući ih na moguće opasnosti i rizike prilikom transfera. Informativni flajeri koji sadrže opis situacija u kojima najčešće dolazi do internet prevara, a koje je izradio Western Union, postavljeni su na šalterima naših poslovnica”, rekli su “Vijestima” iz Pošte.
Na pitanje redakcije o iznosima koji se uplaćuju na račune prema državama koje su globalno prepoznate kao lokacije odakle dolaze internet prevare, rekli su da Pošta Crne Gore “nema ovlašćenje za javno objavljivanje podataka kada je riječ o iznosima novca uplaćenog ka pojedinačnim destinacijama”.
Western Union na vebsajtu ima kategoriju “svijest o prevarama”, ali link nije aktivan.
Pretragom na internetu, međutim, može se dobiti PDF verzija flajera u kojem informišu korisnike kako da ne postanu žrtva prevare.
“Uslugu WU koristite isključivo za slanje novca prijateljima i porodici”, piše u dokumentu.
Iz kompanije savjetuju da se novac ne šalje nekome koga lično ne poznajete i savjetuju da provjerite da li je navodni hitan slučaj realan prije nego što pošaljete novac.
“Nemojte slati novčani transfer ukoliko se od vas zahtijeva da novac pošaljete... za kupovinu preko interneta, za antivirusnu zaštitu, za iznajmljivanje nekretnine ili uplatu depozita u tu svrhu, u svrhu preuzimanja dobitka na lutriji ili nagradnoj igri, za plaćanje poreza, dobrotvorne donacije, za zadatak ‘tajanstvenog kupca’, u svrhu realizacije poslovne mogućnosti tj. zaposlenja u inostranstvu, za naknadu za korišćenje kreditne kartice ili kredita”, savjetuju iz WU.
Dodaju i da kada se novac isplati, Western Union ne može da izvrši povrat novca, “čak i ukoliko ste bili žrtva prevare”.
Romantika skida novac sa računa
Romantična prevara obično se svodi na to da nepoznata osoba najprije ostvari kontant sa žrtvom, razgovor vodi na način da pobudi emocije kod potencijalne žrtve i da zadobije njeno povjerenje, nakon čega slijedi neki zahtjev, kao što je uplata novca.
Stručnjaci za sajber bezbjednost zato preporučuju oprez prema porukama i zahtjevima koji dolaze od nepoznatih osoba - posebno ako se odmah prelazi na intimne teme.
“Ne vjerujte olako nepoznatim osobama ili neočekivanim porukama koje zvuče previše dobro da bi bile istinite; ne dijelite lične informacije; prije nego što podijelite osjetljive informacije uvijek provjerite identitet osobe ili institucije s kojom komunicirate”, savjeti su Nacionalnog centra za odgovor na računarsko bezbjednosne incidente u sajber prostoru Crne Gore (CIRT).
Bonus video:
