U Crnoj Gori je u porastu broj slučajeva nasilja u porodici i nasilja nad ženama, saopšteno je iz Institucije Zaštitnika ljudskih prava i sloboda.
Instituciju zaštitnika, kako su kazali, zabrinjava opseg prisustva nasilja nad ženama i nasilja u porodici u crnogorskom društvu, a posebno slučajevi ubistava u partnerskom nasilju.
Iz Kancelarije Ombudsmana saopšteno je da danas kada se obilježava Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama, počinje 16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama, čije obilježavanje traje do Međunarodnog dana ljudskih prava.
"Sa aspekta rada institucije koja raspolaže i objavljuje statističke podatke o nasilju u porodici i nasilju nad ženama, ukazujemo i da dolazi do povećanja broja ovih slučajeva", kaže se u saopštenju.
Navodi se da su sudovi za prekršaje 2022. godine u radu imali ukupno 2.201 predmet iz oblasti Zakona o zaštiti od nasilja u porodici (od čega 1.592 novih predmeta).
"Uporedni podaci pokazuju da je u 2021. godini u radu bilo 2.176 predmeta. Istovremeno, prema podacima Sudskog savjeta u odnosu na predmete iz člana 220 KZCG - nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici u 2022. godini bilo je ukupno 435 predmeta u radu", ističe iz Kancelarije Ombudsmana.
Ističe se da je posebno negativan aspekt nasilja u porodici, koji se odnosi na nasilje nad djecom.
Ne smije se zaboraviti da je dijete koje svjedoči nasilnom ponašanju nad članom porodice - jednako žrtva, kao i da se nasilje sprovodi nad njim.
"Uz djecu, moramo imati na umu posebno ranjiv položaj određenih kategorija žena, kao što su: žene sa invalidietom, one iz ruralnih područja, pripadnice RE populacije, žene drugačije seksualne orijentacije, korisnice psihoaktivnih supstanci, žene migrantkinje", upozorava se u saopštenju.
Navodi se da je kod tih kategorija fenomen rodno zasnovanog nasilja dodatno usložen, bilo da se radi o fizičkom, psihičkom, verbalnom, emotivnom, ekonomskom ili seksualnom nasilju.
Iz Kancelarije Ombdusmana navode da je dosadašnji način borbe protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici posmatran primarno kroz prizmu prijave nasilja.
Ocjenjuje se da sprijavljivanje bez adekvatnih sankcija, nije donosilo željene efekte.
Upozorava se da na taj način nasilje vremenom eskalira i prelazi u fazu kada ga je nemoguće kontrolisati, pa posljedice najčešće bivaju tragične, što potvrđuje porast broja femicida u protekloj godini.
"Međutim, da bi se kao društvo mnogo efikasnije borili sa ovom negativnom pojavom, osim prijavljivanja i represivnih mjera, potrebno je dodatno razvijati i osnaživati preventivne inicijative i aktivnosti", zaključuje se u saopštenju Ombdusmana.
Bonus video:
