Prije 110 godina, u kući Vuka Krivokapića u Nikšiću, na uglu današnjih ulica Novaka Ramova i Vuka Mićunovića, na molbu građana, čije je opštinsko rukovodstvo u tom cilju uputilo zahtjev tadašnjem ministru prosvjete Mirku Mijuškoviću, ukazom kralja Nikole, otvorena je Gimnazija, škola koja će biti i ostati „luča crnogorskog školstva“.
Obećali su Nikšićani kralju i ministru prosvjete da će učenici u Nikšiću pokazati da „Crnogorac, junak na bojnom polju, postaje junakom na polju prosvjete“. „Priznaću vam i ja i Crna Gora ako kod mladih stvorite zdravu osnovu, te da oni postanu čestiti i sposobni radnici na kulturnom unapređenju otadžbine, kao što su njihovi stariji učinili za njeno širenje i slavu junačku“, uzvratio im je crnogorski suveren.
Obećanje su Nikšićani ispunili. Gimnazija „Stojan Cerović“ iznjedrila je brojne akademike, doktore nauka, narodne junake, prosvjetne radnike, umjetnike, sportiste…
U sali Nikšićkog pozorišta povodom velikog jubileja ustanove koja je dobila brojne nagrade, od nagrade grada Nikšića "18.septembar", preko državne „Oktoih“, do Ordena zasluga za narod sa zlatnom zvijedom, održana je svečana akademija.
Direktor Gimnazije Dušan Kilibarda, škole koja je za 110 godina promijenila pet adresa, ali cijelo vrijeme bila i ostala kolijevka znanja, podsjetio je na istorijat ustanove koja, prema njegovim riječima, „predstavlja bitan i častan dio crnogorske i srpske kulturne istorije“.
„Ona je danas jedna od uspješnih kovnica naše savremene kulture. Mnogi znameniti ljudi bili su njeni đaci i profesori“, kazao je Kilibarda i pomenuo neke od uspješnih bivših gimnazijalaca, kao i one koji se danas nalaze na najprestižnijim svjetskim univerzitetima
„Nijesu samo dobijali znanja, već su od svojih profesora dobijali vrijedne moralne pouke o moralu i patriotizmu...Nadam se da sada našom Gimnazijom koračaju ništa manje uspješne i ne manje obećavajuće generacije đaka i profesora. Gimnazija će i dalje raditi na tome da vaspitava mlade i uspješne članove ovoga društva. Granice znanjima, željama i umjećima nema. Taj put neumorno trasira i osvaja naša škola“, poručio je Kilibarda.
Predsjednik Marko Kovačević kazao je da je 110 godina postojanja poseban jubilej za Nikšić, „gospodin grad kako ga je nazvao jedan od izdanaka škole čiji jubilej proslavljamo, srpski književnik i pisac Žarko Komanin“.
„Upravo je nikšićka Gimnazija kod ovako darovitih ljudi stvarala utisak o gospodstvu našeg Nikšića koji su njeni đaci nosili sa sobom ma gdje ksnije boravili i mačime su u životu bavili“, kazao je Kovačević i pročitao obraćanje jednog od bivših učenika, akademika SANU-a, Mira Vuksanović.
Kovačević je podsjetio da je nikšićka Gimnazija počela sa radom 1913. godine u Kraljevini Crnoj Gori, koja je bila njena prva otadžbina.
„U toj zemlji naših predaka, tada je na snazi bio Zakon o narodnim školama koji je proglasio kralj Crne Gore, kralj Nikola. U tom su pravnom aktu bili jasno naznačeni zadaci svake prosvjetne ustanove. U tom zakonu zapisan je i jezik na kom je te 1913. progovorila i znanje pronosila naša Gimnazija. Zbog tog jezika, početkom ovog vijeka, jedan elitni broj profesora nikšićke Gimnazije je stao u zaštitu tog jezika, tadašnjeg Ustava i tadašnje volje ogromne većine građana u Crnoj Gori i na brutalan način ostali su bez posla i bili su prokazani dugo vremena, bez šanse da njihova karijera u prosvjeti ostvare onaj potencijal koji su imali“, kazao je Kovačević.
Tim profesorima koji su, prema njegovim riječima, iz etičkih i moralnih razloga svjedočili pred svojim đacima i cijelom Crnom Gorom da se „profesura i prosvjetni rad svjedoče žrtvom, stradanjem i podvigom, i gospodstvom koje je Komanin pominjao i koje se potvrđuje onda kada je najteže i kada prilike nijesu sjajne“, Kovačević je u ime Opštine uručio „Molitvu Svetog Vasilija“, kaligrafski rad župskih monahinja.
U ime otpuštenih profesora govorio je Miodrag Todorović, koji je sada sveštenik. Zahvalio se što je dan rođenja, kako je kazao, „vladike, vladara i najvećeg pjesnika srpskog jezika, mitropolita Petra II“,zvanično ustanovljen kao Dan kulture u Crnoj Gori.
„Onda smo obavezni da se samjeravamo prema njegovom djelu i životu. Pozvao bih nas da se svi vratimo Njegošu i da ćemo u njemu naći i jedinstvo i zajedništvo i svako dobro, i da ćemo znati ko smo i odakle smo, jer bez kontinuiteta nema ni identiteta, a kontinuitet je tradicija koja nije mrtvi pepeo, nego živa vatra koja bogati i kreaira živote generacija i stvaralaštvo kroz vjekove“, poručio je Todorović.
Kazao je da su „zbog malog trenutka slabosti i ideološkog naboja“ ostali bez posla, ali da i danas svi stoje iza Gimnazije i njenih učenika koji su „naša budućnost“,, uvjeren da će stasati u prave ljude koji će ovu zemlju voditi „prema ljepoti i plemenitosti“.
U ime resornog ministarstva, obratio se državni sekretar Dragan Bojović, koji je kazao da je 110 godina Gimnazije jubilej cjelokupne prosvjete u Crnoj Gori. Istakao je da je pomenuta ustanova iznjedrila značajnih imena za čitav svijet, kao i da se danas njeni bivši učenici nalaze na najprestižnijim svjetskim univerzitetima.
„Siguran sam da ćemo i među sadašnjim generacijama učenika imati takva imena sa kojima će se dičiti Crna Gora. Ministarstvo prosvjete, naule i inovacija će insistirati na tome da se pomogne obrazovnim institucijama u Crnoj Gori. Već smo imali sastanke sa predstavnicima Opštine Nikšić u smislu povećanja prostornih i tehnoloških kapaciteta, kao i ljudskih resursa, kako bi podizali nivo prosvjete i obrazovanja u Nikšiću i cjelokupnoj Crnoj Gori. To možemo samo zajednički“, poručio je Bojović.
Predsjednik Skupštine opštine Nikšić, Nemanja Vuković, kazao je da je jubilej značajan ne samo za Gimnaziju i Nikšić, već i za Crnu Goru.
„Važno je podsjetiti se značaja nikšićke Gimnazije i činjenice da je Nikšić ponosan na nju, na sve one stvaraoce i njene učenike. Kao škola koja je majka izvrsnosti i koja služi na ponos i gradu i Crnoj Gori želim vam da proslavite još mnogo jubileja, odškolujete još mnogo Lubardi, Šobića, akademika, koji će proslaviti ime Crne Gore u svijetu, kao što su ovi koje ste odškolovali u proteklih 110 godina“, poručio je Vuković.
Na svečanoj akademiji prikazan je film o istorijatu škole, priređen je bogat kulturno-umjetnički program, a u holu pozorišta je organizovana izložba radova učenika Gimnazije.
Bonus video:
