Crna Gora ponovo je na začelju tabele na PISA testiranju petnaestogodišnjaka, ovoga puta sa najgorim rezultatom u posljednjoj deceniji.
Crnogorski učenici su u segmentu naučna pismenost na 62. mjestu, čitalačka na 56, a matematička na 54. mjestu.
Đaci su iz matematičke pismenosti osvojili 406 bodova, čitalačke 405, a naučne 403.
Poređenja radi, na PISA 2018 crnogorski đaci ostvarili su bolje rezultate - iz čitalačke pismenosti su imali 421 bod, iz matematičke 430, a iz naučne 415 bodova.
Prosjek zemalja članica Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) je 472 iz matematike, 476 iz čitalačke pismenosti i 485 poena iz nauke.
Od zemalja regiona, od crnogorskih su bolji učenici iz Slovenije, Srbije i Hrvatske.
Crna Gora je na PISA testiranju bolje prošla od Sjeverne Makedonije, Albanije i Kosova i to u sva tri segmenta testiranja.
Đaci su testirani prošle godine, i to od 4. aprila do 20. maja, a kako je juče kazao direktor Ispitnog centra Miloš Trivić, provjereno je znanje 5.793 petnaestogodišnjih učenika iz 63 škole.
Poplava “Luča” bez znanja
Ovo je samo još jedna potvrda da je alarmantno stanje u sistemu obrazovanja i zahtjeva korjenite i radikalne reforme, kazala je “Vijestima” bivša potpredsjednica Skupštine Crne Gore Branka Bošnjak.
“Mi vrtoglavo srljamo u propast, ako pod hitno ne krenemo u ozdravljenje ovog sistema. Partitokratija je učinila svoje. Politika je uništila naš obrazovni sistem, koji je, šta god mislili o jednopartijskom sistemu, tada bio kvalitetan i tada se cijenilo znanje, a prosvjetni radnik je bio institucija za poštovanje. Danas su nam na čelu obrazovnih institucija, agencija za kontrolu kvaliteta, centara, zavoda, nekompetentni, u toj oblasti neiskusni a politički podobni, koji nerijetko svoje neznanje kamufliraju arogancijom i bahatošću. Nama obrazuju djecu ljudi sa sumnjivim diplomama”, ističe Bošnjak.
Naglašava i da “osioni roditelji uz prijetnje i ucjene, naređuju prosvjetnim radnicima koju ocjenu da upišu njihovom djetetu”.
“Imamo VIP odeljenja po školama, u kojima je potpuno srozan autoritet nastavnika. Poplava je diploma “Luča”, iza kojih ne stoji znanje, pa takvi ne mogu položiti prijemne ispite na pojedinim fakultetima ni iz više pokušaja. Prepisivanje je već odavno postalo opšta pojava, a ne eksces. Nema ni sankcija za to varanje. Djeca izlaze iz škola potpuno nepismena jer im predaju nepismene učiteljice i nastavnici”, poručuje Bošnjak.
Podsjeća i da su “kurikulumi plagirani, udžbenici nerazumljivi i neprilagođeni”.
“Kreatorima ovako nakaradnog sistema odjednom su postali nepodobni pisci i pjesnici gorostasi, koji su obelježili jednu epohu. Ne stimuliše se kritička misao, već guši i kažnjava, od malih nogu. Produkujemo ‘zombije’ bez stava. Materijalni status nastavnika je nezadovoljavajući. Vršnjačko nasilje poprima zabrinjavajuće razmjere kao odraz uništenja porodice i kućnog vaspitanja i nejakog obrazovnog i vaspitnog sistema. Pjevanje nacionalističkih pjesama, snimci u kojima učenici maltretiraju profesore, nažalost, porazna je slika stanja u našem obrazovnom sistemu”, kaže Bošnjak.
S druge strane, navodi ona, na višem nivou, imamo hiperprodukciju fakultetskih diploma iza kojih ne stoji znanje.
“Istrošeni političari su nam naprasno doktorirali i postali univerzitetski profesori. Plagijatori takođe. Dozvoljavamo otvaranje privatnih fakulteta u nekim zabačenim seoskim područjima koji na sumnjiv način produkuju diplome. Ne ulaže se dovoljno u nauku i znanje... Kada imate jedno ovako porazno stanje, ne čude loši rezultati PISA testiranja. Zato moraju hitne i korjenite reforme na svim nivoma, a benefite tih reformi ćemo imati tek za nekoliko godina. Nadam se da će biti sluha da se krene u ovaj mukotrpan posao”, ocijenila je Bošnjak.
Nije samo pandemija kriva što je gradivo pretrčano
Viša pravna savjetnica u Centru za građansko obrazovanje (CGO) Snežana Kaluđerović upozorava na to da se radi o najlošije rezultatima od 2012.
Prema njenim riječima, takvi rezultati su očekivani, ne iznenađuju, a Kaluđerović upozorava i na to da će narednih godina biti i lošiji.
“Ovo, imajući u vidu protekli period korona virusa kada je proces obrazovanja prvi put prešao na jedan silom izazvan novi vid i oblik onlajn nastave, a na što nijesu bile spremne ni razvijenije zemlje od Crne Gore. Očito se pokazalo da je mnogima odgovarao takav vid nastave, što ima negativnosti u pojedinim svojim aspektima, jer je sada, već jednom date telefone i računare, učenicima za tu potrebu teško ograničiti i oduzeti”, objašnjava Snežana Kaluđerović
S druge strane, ističe ona, nije za sve kriv period korone.
“Nacionalne obrazovne vlasti nijesu uradile ništa u praktičnom dijelu da se sprovedu mehanizmi i politike prevazilaženja propuštenog i pretrčanog gradiva, kojima bi se predmeti koji obuhvataju ove tri kategorije ojačali praktičnim gradivom, a da se smanje na određeni vremenski period norme onih predmeta koji su posljednji uvođeni u obrazovni sistem. Tako bi se osnažio i podigao nivo znanja iz maternjeg jezika, matematike i nauke. Nažalost, đaci uče samo za puku administrativnu ocjenu, što za posljedicu ima kratkoročnu memoriju usvojenih informacija, a ne usvojeno znanje na duge staze, koje treba samo obnavljati i upotrebiti kada je potrebno”, navodi ona.
Kaluđerović apostrofira da su ovakvi rezultati PISA testiranja još jedan od dokaza nasilne hiperprodukcije “lučonoša” i odličnih ocjena bez pokrića istinskim znanjem, jer pokazuju sve lošije rezultate.
“Dakle, neophodno je krenuti u kontrolu nastavnog procesa, bez cilja i želje za bilo kojim vidom kažnjavanja učenika ili nastavnika, već sa ciljem utvrđivanja presjeka stanja u nivou kvaliteta obrazovanja i rangiranja obrazovnih ustanova u Crnoj Gori, ali ne na osnovu broja odličnih učenika, već kroz testiranja kojih u procesu nastave ne moraju biti svjesni ni učenici ni nastavnici”, zaključuje Kaluđerović.
Bonus video:
