Danas kada konzervativne političke i religijske snage u svim jugoslovenskim republikama sistemski uništavaju izborena politička, radnička, reproduktivna i socijalna prava žena, treba jasno poručiti Antifašistički front žena (AFŽ) nam služi kao putokaz i inspiracija, kazali su iz Centra za demokratsku tranziciju (CDT).
Zamjenica izvršnog direktora CDT-a Milena Gvozdenović je podsjetila da je na današnji dan prije 81 godinu u Bosanskom Petrovcu osnovan AFŽ na Prvoj zemaljskoj konferenciji žena, na kojoj je učestvovalo 166 delegatkinja.
"Ovaj jubilej obilježavamo u vremenu kada političke elite samo formalno zastupaju ženska prava, a njihovi parapolitički trabanti generišu atmosferu mržnje, netrpeljivosti i rodno zasnovanog nasilja čiji je cilj protjerivanje žena iz političke i javne sfere i njihovo zarobljavanje u kućni rad i majčinstvo u službi nacije", kazala je.
Istakla je da je važno sjetiti se hrabre borbe žena u toku Drugog svjetskog rata kada su, kako kažu, kroz ujedinjeni front seljanki, radnica, građanki na različite načine učestvovale u pokretu otpora.
"Od diverzantskih akcija, preko široke mreže humanitarne pomoći, brige o djeci i ranjenicima, opismenjavanja i emancipacije žena, prikupljanja oružja i ljekova do direktnog učešća u borbenim u jedninicama Narodno oslobodilačke borbe (NOB)", smatra Gvozdenović.
Napomenula je da je važno podsjetiti se da se partizanskim brigadama, kako kažu, zajedno sa svojim drugaricama širom Jugoslavije, borilo 2546 žena iz Crne Gore, a njih 483 je poginulo
"Od 253 narodna heroja iz Crne Gore bilo je osam žena. Na talasu tih ratnih zasluga započet je projekat političke, kulturne i ekonomske emancipacije, koji će dovesti do biračkog prava, unapređenje prava na obrazovanje, zapošljavanje, dekriminalizacije i legalizacije abortusa", navela je Gvozdenović.
Pojasnila je da je u periodu svog postojanja, do 1953 godine AFŽ brojio dva miliona članica.
Prema njenim riječima to je bila jedinstvena organizacija zbog brojnosti, revolucionarnog stava, kapilarnog ustrojstva te organizacionih kapaciteta koji su uključivali edukativni, humanitarni, politički, kulturni i propagandni rad.
"Žene ovoga podneblja su znale i znaće da se ujedine i pruže enegričan otpor kako bi odbranile i ponovo osvojile svoja prava i slobodu", zaključila je Gvozenović.
Bonus video:
