Državljani Crne Gore koji su u posljednjoj godini pokušavali da Ministarstvu prosvjete podmetnu lažne diplome, najčešće su falsifikovali obrazovne isprave sa državnih fakulteta u regionu.
To pokazuju podaci Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, dostavljeni “Vijestima”.
Iz resora, kojim rukovodi Anđela Jakšić Stojanović, kažu da je situacija mnogo kompleksnija kada su u pitanju “kupljene diplome”, zbog čega u narednom periodu planiraju da ojačaju međuinstitucionalnu i regionalnu saradnju.
Apelovali su na građane koji raspolažu konkretnim saznanjima o sumnjivim diplomama o tome obavijeste državne organe i institucije - ENIC centar pri Ministarstvu, Upravu policije i tužilaštva, kako bi to provjerili putem međunarodne saradnje kod istražnih organa zemlje iz koje potiču falsifikati.
Većina falsifikata sa državnih fakulteta iz regiona
Ministarstvo je u protekloj godini podnijelo 14 krivičnih prijava zbog sumnje u falsifikat inostranih obrazovnih isprava nivoa visokog obrazovanja, od kojih je 11 navodno stečeno na javnim ustanovama visokog obrazovanja u regionu, a tri na privatnim, kao i 14 krivičnih prijava zbog sumnje u falsifikat inostranih obrazovnih isprava nivoa srednjeg obrazovanja. Kazali su da je u istom periodu podnijeta jedna krivična prijava zbog osnovane sumnje u falsifikovanje rješenja o nostrifikaciji obrazovne isprave.
Riječ je o falsifikatu Miljane Pavličić, doskorašnje pomoćnice Instituta za javno zdravlje, koja je osim lažiranja uvjerenja o završenim studijama, falsifikovala i rješenje o nostrifikaciji ministarstva prije više od 10 godina, o čemu su “Vijesti” nedavno pisale...
“Od 2008. godine, od kada se taj resor bavi priznavanjem inostranih obrazovnih isprava nivoa visokog obrazovanja (prije 2008. godine priznavanje i izjednačavanje bilo je u nadležnosti Univerziteta) ukupno je podnijeto preko 90 krivičnih prijava zbog sumnje u falsifikat”, odgovoreno je “Vijestima” iz Ministarstva.
Podsjetili su da je formirana radna grupa koja se bavi provjerom diploma i da će, kada postoji sumnja da su diplome falsifikovane, podnositi krivične prijave organima koji su nadležni da na osnovu priloženih dokaza donesu odluku u konkretnom sulučaju.
Prvo će provjeravati državnu upravu
U Ministarstvu priznaju da je mnogo teže ispitati sumnjive diplome koje su se “provukle” ispod radara i našle na tržištu rada.
“Situacija je mnogo kompleksnija kada su u pitanju tzv. ‘kupljene diplome’ jer je neophodno ostvarivanje jake međuinstitucionalne saradnje između nadležnih ministarstava, odnosno Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, Ministarstva unutrašnjih poslova i nadležne inspekcije, ali i uspostavljanje saradnje sa institucijama iz zemalja u kojima su izdate obrazovne isprave. Dakle, u svakom konkretnom slučaju je potrebno prikupiti dokaze, uporediti podatke o datumima polaganja ispita sa datumima ulaska/izlaska u/iz zemlje...”, piše u odgovoru.
Kazali su da će uputiti Vladi inicijativu da se formira interresorna grupa koja će se baviti ovim problemom i ispitati potencijalno sporne diplome, prvo u državnoj upravi i sve slučajeve za koje postoji osnovana sumnja da su kupljene procesuirati nadležnim organima.
Raste broj zahtjeva za nostrifikaciju diploma
Prema podacima ENIC centra, 6.364 osobe lani su podnijela zahtjev za priznavanje inostrane obrazovne isprave iz oblasti visokog obrazovanja. To je duplo više u odnosu na prethodne tri godine.
“U 2019. godini za priznavanje inostrane obrazovne isprave nivoa visokog obrazovanja podnijeto je 3.059 zahtjeva, od kojih se 1.387 odnosi za ustanove sa područja Republike Srbije ili 45 procenata, dok je 11 odsto ili 348 zahtjeva bilo za ustanove sa područja BiH”, navodi se u odgovoru.
Iz Ministarstva su kazali da je 2020. podnijeto 3.505 zahtjeva, od čega 35 odsto iz Srbije i 11 odsto iz BiH, dok su na adresu ENIC centra 2021. godine stigla 3.046 zahtjeva za priznavanje obrazovne isprave iz oblasti visokog obrazovanja.
U ovoj godini, prema odgovorima, 4.800 građana podnijelo je zahtjev za nostrifikaciju diplome.
“Važno je pomenuti da se povećanje broja zahtjeva odnosi na obrazovne isprave iz Rusije, Turske, Ukrajine, dok je broj zahtjeva iz Srbije i BiH ostao na istom nivou”, piše u odgovoru.
Zaključili su da će u najskorijem roku razmotriti mogućnost izmjene zakonskih rješenja koja regulišu ovu oblast, u smislu uvođenja dodatnih mehanizama prilikom podnošenja zahtjeva za priznavanje inostrane obrazovne isprave.
Bonus video:
