Crna Gora je jedina zemlja u regionu koja još uvijek nije uvela studije roda u sistem visokog obrazovanja. Feminizam u Crnoj Gori je u riziku je od negativne percepcije, a za izlaz iz tog stanja potrebna je institucionalizacija rodnih studija u obrazovni sistem, što bi trebalo da se desi naredne godine.
To je saopšteno na panel diskusiji „Feminizam: između akademskog znanja i socijalne patologije“, koju je organizovao Savez građana „CIVIS“, a kako prenosi PR Centar.
Predstavnica Filološkog fakulteta Univerziteta Crne Gore, Ksenija Rakočević, kazala je da se u protekle dvije godine bore i traže mehanizme kako da rodne studije postanu dio visokoobrazovnog sistema.
„Dobra vijest je što je gotovo izvjesno da će od oktobra naredne godine rodne studije biti osnovane na Univerzitetu Crne Gore. Svaki novi studijski program, kao i novi predmet, koji se uvode iziskuju ne mali broj koraka, kao i proces koji treba da prođu, da bi postali dio sistema“, navela je Rakočević.
Pojasnila je da postoji Centar za interdisciplinarne studije, u okviru kojeg su postavljene osnove za rodne studije.
„Polako se stvara baza koja će moći da izvodi nastavu na rodnim studijama. Nije nam bio cilj da postojimo u izolovanim zajednicama. Poenta je širiti ideju i omasoviti pokret. Obeveza svih nas je da sada sjednemo i da vidimo šta dalje i da li će femicidi da postanu konstanta, jer danas smo u situaciji koja je gora nego ikad“, smatra Rakočević.
Ocijenila je da stalno moramo da osluškujemo kontekst i potrebe, i da u tom slučaju sve u ovom trenutku ukazuje na potrebu za formiranjem rodnih studija.
„Ovo je pitanje koje podrazumijeva promjenu, progres, kretanje cijelog društva i boljitak za sve“, poručila je Rakočević.
Profesorica filozofije i logike, feministička i mirovna aktivistkinja, Paula Petričević, kazala je da u društvima u kojima najviše treba feminizam nije popularna tema.
Istakla je da žene nisu svojina svojih partnera, muževa, očeva, navodeći da niko ne polaže pravo na njihov pristanak, tijelo, seksualno i reproduktivnu ulogu...
„Femicidi su najčešće rezultat pretpostavke da je žena nečija svojina i da njezina volja da napusti nasilnika ili da ode iz neke veze nije dovoljna, i onda je njeno ubistvo odgovor na to – odbijanje da postane nečija svojina“, navela je Petričević.
Podsjetila je da su žene bile književni likovi, predmet izučavanja raznih nauka, muze i modeli, ali da nikad nisu bile, ili su to bile incidentno, „subjekti saznanja i kreatori naučnog znanja“.
„To je jedan korak prema dovršavanju ili ostvarivanju jednog višestrukog subjektiviteta“, smatra Petričević.
Psihološkinja, doktorka rodnih studija, aktivistkinja organizacije ANIMA, Ervina Dabižinović, podsjetila je da su prije više od 20 godina, uz pomoć međunarodnih organizacija, otišle u region da se edukuju o feminizmu, u centre za ženske studije koji postoje u Hrvatskoj, Srbiji, Bosni i Makedoniji.
„Ti centri su jačali i u njima ste mogli steći referentna i kvalitetno nova znanja koja su nam pomogla da shvatimo a ovo Crnoj Gori treba, da mi hoćemo time da se bavimo i da napravimo program ženskih studija. ANIMA je 2001. godine odlučila da će to tako biti i kad smo sve prošle kroz znanje iz feminističke teorije, bile smo spremne da budemo predavačice na programu“, navela je Dabižinović.
Kazala je da je program počeo 2001. godine, bio je jednogodišnji, a da je trajao deset godina.
„Na početku priče nijedna akademkinja koju smo konktaktirali nije htjela da stane iza termina feminizam. Mogla je ravnopravnost polova, ali ne feminizam. Prvi otkaz programu došao je sa Univerziteta. Postojala je samo jedna žena – Mileva Filipović koja je u akademskoj zajednici tražila da taj program bude formiran i koja je uspjela da napravi program koji ipak nije zaživio“, rekla je Dabižinović.
Ona smatra da aktivističko nasljeđe u Crnoj Gori postoji, ali da veza između akademkinja i aktivistkinja nije uspostavljena.
„Nikad se nije desilo da imate poziv iz akademske zajednice da učestvujete na nečemu što akademska zajednica radi“, dodala je Dabižinović.
Ukazala je i na to da se već dvije godine vode plitički pregovori ukojima ne učestvuje ni jedna žena.
„Vi dogovarate sudbinu građana i građanki Crne Gore, neprilično i politički neispravno. Tačno se zna zašto je to tako. Zato što muškarci iz pozicije moći neće propustiti nikoga. Dogovarale su se i prije vlade, nije bilo žena.“, upozorila je Dabižinović.
Govoreći o osnivanju centra ili instituta za ženske studije, Dabižinović smatra da bi to bilo mjesto gdje se proizvodi znanje i mogućnost za mlade koji bi željeli time da se bave.
Feministička aktivistkinja, teatrološkinja i spisateljica, Nataša Nelević, kazala je da je feminizam pitanje borbe za rodnu ravnopravnost, ali da je to i mnogo širi pojam koji zahtjeva specifična znanja.
„Ženske studije su povezane sa feminizmom – svaka politika koja se tiče položaja žena trebalo bi da bude oslonjena na neko znanje. Ženske studije su temelj svih emancipatorskih politika“, navela je Nelević.
Ona smatra da u crnogorskom društvu postoji nešto što bi se trenutno moglo nazvati lošom percepcijom feminizma, odnosno antifeminzmom.
„Takođe, zbog uticaja medija na feminizam dobijamo čudan feminizam u medijskoj produkciji, koji je feminizam i antifeminizam“, kazala je Nelević.
Ocijenila je da je savez između aktivističkog feminizma i znanja nešto što je poželjno i što daje najbolje rezultate.
Profesorica filosofije i potpredsjednica CIVIS-a, Mirjana Maslovar, smatra da živimo u vremenu u kojem je porast svih oblika socijalne patologije, među kojima dominiraju nasilje u porodici i vršnjačko nasilje.
„Moje duboko ubjeđenje je da je razlog svemu tome repatrijarhalizacija društva, kriza smisla i nedostatak vizije, pogotovo vizije u obrazovanju. U tom kontekstu, feminizam u Crnoj Gori je u riziku od negativne percepcije, postaje sve manje popularan, a crnogorska publika je negostoljubiva prema ovoj temi“, navela je Maslovar.
Ocijenila je da su feministička teorija i nauka zapale „u ralje socijalne patologije“, navodeći da je za izlaz iz tog stanja potrebna institucionalizacija femnističkih ili rodnih studija u obrazovni sistem.
Potpredsjednik CIVIS-a, Dejan Obradović, kazao je da teme koje biraju za panele u okviru projekta „Civilizacija“ nemaju za cilj da budu ekskluzivne, već da otvore neotvorene teme.
„Želimo da o tim temama na civilizovan i građanski način, pokušamo da doprinesemo njihovom rješavanju i da prepoznamo neuralgične tačke oko kojih naše društvo pati“, naveo je Obradović.
Panel diskusija je organizovana u okviru projekta „Civizacija“.
Bonus video:
