Ima li para da se umire prosvjetari?

Premijer Milojko Spajić i ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić Stojanović sastaće se danas predstavnicima Sindikata prosvjete, a tokom sastanka biće riječi o mogućnostima povećanja zarada i troškovima prevoza za prosvjetne radnike.

To je “Vijestima” sinoć rečeno u Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija.

Prethodno je juče ujutro Sindikat, na čijem je čelu Radomir Božović, saopštio da su nezadovoljni činjenicom da u Predlog budžeta za 2024. godinu nije uključeno povećanje zarada zaposlenima u prosvjeti.

Iz te radničke organizacije tvrde da je to “suprotno obavezama preuzetim Granskim kolektivnim ugovorom od strane Vlade Crne Gore”.

“Iznenađeni smo i razočarani što se najavljeno strateško partnerstvo sa Sindikatom prosvjete, koje je bilo vaše obećanje, realizuje na ovakav način. Umjesto poštovanja, susrećemo se sa najavljenim, sada već izvjesnim kršenjem Granskog kolektivnog ugovora, iako je na sastanku sa ministarkom prosvjete, nauke i inovacija, održanom 4. decembra, dogovoreno da nas obavijestite o odlukama Vlade Crne Gore po ovom pitanju. Sindikat prosvjete, nažalost, o svemu navedenom saznaje iz sredstava javnog informisanja”, poručili su sindikalci juče u otvorenom pismu Ministarstvu.

Predlogom Zakona o bužetu za 2024. za oblast prosvjete, nauke i inovacija predviđeno je 299,4 miliona eura, što je za oko 11,5 miliona više u odnosu na prethodnu godinu.

Prethodne godine je za oblast prosvjete bilo izdvojeno 279,5 miliona, a za nauku 8,5 miliona eura.

Iz resora Jakšić Stojanović poručuju da je predloženi budžet veći jer ima razvojnu komponentu, dok iz Centra za građansko obrazovanje poručuju da je ta oblast marginalizovana.

Novi objekti vrtića i škola, briga o vršnjačkom nasilju i edukaciji zaposlenih

Iz MPNI ističu da su u budžetu obezbijeđena sredstva od oko dva miliona eura za kreiranje “sigurnog i bezbjednog ambijenta za naše učenike, kada je u pitanju vršnjačko nasilje”.

“Obezbijeđena su sredstva za kupovinu oko 30 vozila za potrebe prevoza učenika u cijeloj Crnoj Gori, čime će se uz ugovor koji je potpisan prije mjesec, doći do zadovoljenja preko 70 odsto potreba crnogorskih škola. Za nastavak projekta ‘Funkcionalna analiza obrazovne infrastrukture sa preporukama za unapređenje’, čija je ukupna vrijednost 600.000 eura, a odnosi se na sprovođenje infrastrukturne procjene na nivou države za preko 500 objekata predškolskih ustanova, osnovnih i srednjih škola i studentskih domova”, odgovorili su “Vijestima” iz tog resora.

Taj projekat se, pojašnjavaju, odnosi i na unapređenje politike i regulatornog okvira koji bi omogućio efikasniji i efektivniji sistem planiranja, isporuke i upravljanja obrazovnom infrastrukturom kao i jačanje institucionalnih kapaciteta ključnih institucija, odnosno odjeljenja za planiranje, isporuku i upravljanje infrastrukturom.

“Obezbijeđeno je preko 500.000 eura za obuke nastavnog osoblja koje uključuju unapređenje njihovog znanja, vještina i kompetencija posebno u dijelu koji se odnosi na pedagoške, didaktičke i metodičke pristupe u realizaciji nastavnog plana i programa. Stvoreni su uslovi da u toku 2024. uđemo u novi aranžman sa EIB vrijedan 18 miliona eura za potrebe projekta ‘Unapređenje crnogorskog obrazovanja’, kao i projekta sa EBRD-om u vrijednosti od 20 miliona eura za rekonstrukciju dijela energetske efikasnosti 25 obrazovnih objekata. Budžetom su predviđena sredstva u iznosu od dva miiona eura za sufinansiranje projekta sa KFW bankom”, navodi se u odgovorima Ministarstva.

I u dijelu kapitalnog budžeta ima novina.

“U kapitalnom dijelu budžeta, u saradnji sa opštinama je izvršen krug konsultacija. Ministarstvo finansija je prihvatilo svaki naš zajednički predlog za projekte koji su imali stepen zrelosti da se mogu realizovati 2024. Na osnovu onoga što je do sada učinjeno, ali i na osnovu novih projekata, možemo reći da će u 2024. godini početi najveći investicioni ciklus do sada”, poručuju iz Ministarstva.

Najvaljuju da će početi radovi na desetak novih objekata, a da će se za makar toliko uraditi sve na pripremi projektne dokumentacije i možda raspisivanje tendera za izvođača radova.

“Osim novih projekata čija će gradnja početi tokom 2024, kao što su vrtići u Nikšiću, nova osnovna škola u Tivtu, stvoreni su preduslovi za gradnju osnovne škole i vrtića u Siti kvartu, novog objekta pored škole ‘Oktoih’, vrtića u Baru i Ulcinju i mnogih drugih. Osim projekata čiji je početak radova izvjestan, stvoreni su preduslovi za otpočinjanje projektovanja za 15-ak projekta na teritoriji cijele Crne Gore”, naglasili su iz Ministarstva.

Zavodu za školstvo malo više nego vjerskim školama

Viša pravna savjetnica CGO Snežana Kaluđerović, međutim, smatra da način planiranja budžeta ukazuje na to da se neki strateški prioriteti, a obrazovanje bi moralo biti među njima, suštinski marginalizuju.

“Svjedoci smo ozbiljnih problema u oblasti obrazovanja, nekih nagomilanih, a nekih i novijeg vremena, zbog čega je bilo neophodno sprovesti stroge i radikalne rezove tamo gdje nema nasušne potrebe za potrošnjom, a kako bi se unaprijedila baza koja je u kvalitetu nastave, a to opet zavisi od načina na koji je tretiran cjelokupni sistem obrazovanja i koliko se u njega ulaže. Zato se moglo očekivati da sad, kada je i nastavnom kadru zagarantovano povećanje zarada Granskim kolektivnim ugovorom u narednom periodu, imamo značajno veću alokaciju budžeta za ovaj dio”, ukazala je Kaluđerović.

Naglašava da je i preraspodjela za pojedine jedinice u sistemu obrazovanja koji nose složene poslove i obim nadležnosti mogla i morala biti bolja.

“Primjera radi, iako je Zavodu za školstvo kao javnoj ustanovi planirano povećanje budžeta za 2024, očito nije prepoznat značaj njegovih složenih nadležnosti poput uređenja, nadzora i razvoja svih nivoa obrazovnog sistema na koje se ta jedinica obavezuje. Posebno je začuđujuće da se ova ključna institucija u obrazovnom sistemu stavlja na isti nivo kao vjerske ustanove obrazovanja, odnosno da je približno isto sredstava opredijeljeno za Zavod - 1,85 miliona eura, u odnosu na vjerske ustanove obrazovanja koje su u Crnoj Gori u statusu privatnih ustanova obrazovanja, a biće podržane sa čak 1,7 miliona eura u 2024. Javnost ima pravo na javno obrazloženje za ovakvu raspodjelu i strukturu prioritetnih potreba u odnosu na ove dvije stavke”, zaključila je Kaluđerović.

Politika inovacija i pametne specijalizacije

Iz MPNI kažu da je, kako su se inovacije pozicionirale visoko na agendama politika Vlade i prepoznale kao generator ekonomskog razvoja države, sistem je počeo da se transformiše i pojavila se potreba za cjelovitom reformom u inovacionom ekosistemu.

“Intervencije u politici inovacija i pametne specijalizacije će biti usmjerene na potpunu funkcionalnost Okvira za inovacije i pametnu specijalizaciju, kontinuitet finasiranja i povezanost inovacionih programa, regionalno i međunarodno povezivanje u cilju optimalnog privlačenja donator za pokrenutu reformu, kao i sprovođenje ciljanih S3 programa, koji će postati ključne inicijative”, naglasili su iz tog resora.