Crna Gora je i te kako pogođena lažnim vijestima i u borbi protih njih potreban je organizovan i zajednički odgovor, smatra generalni direktor Direktorata za medije u Ministarstvu kulture i medija, Neđeljko Rudović.
Kako je upozorio, ako se ne reaguje, onima koji organizovano šire laži ili manipulišu, biće dopušteno da kreiraju javno mnjenje Crne Gore.
„Zajednička obaveza je da spriječimo i zaustavimo organizovane kampanje širenja dezinformacija, koje često idu paralelno sa govorom mržnje. Mi to možemo da uradimo, mnogo toga već radimo“, rekao je Rudović u intervjuu Agenciji MINA.
On je kazao da se početkom devedesetih, prije raspada bivše Jugoslavije, dešavalo isto organizovano širenje lažnih vijesti.
„Stvaranje ratne psihoze među građanima, pokušaj stvaranja osjećaja ugroženosti. Poslije dezinformacija, odnosno televizijskih emisija i novinskih tekstova, krenuli su tenkovi i topovi. Zato moramo biti svjesni šta su posljedice dezinformacija“, upozorio je Rudović.
On je dodao da je borba protiv dezinformacija jedan od glavnih ciljeva medijske strategije, koju je Vlada usvojila u oktobru.
Govoreći o ulozi medija u borbi protiv tih pojava, Rudović je kazao da su mediji zaslužni za demokratske promjene i reformski put Crne Gore.
„Mediji i nevladin (NVO) sektor su zaslužni za promjene u Crnoj Gori, ne samo političke nego i promjene koje znače kontrolisanu i transparentnu vlast“, ocijenio je Rudović.
On smatra da su profesionalni i slobodni mediji, koji se drže Etičkog kodeksa novinara, prva linija odbrane od dezinformacija i lažnih vijesti.
Rudović je ocijenio da je sada teško naći održiv model funkcionisanja medija.
„To znači manje novinara u redakciji, a koji imaju više posla. Jedan novinar pokriva više radnih mjesta, za platu koja nije ponajbolja, i to je jedan od ograničavajućih faktora, ali koji ne smije biti opravdanje za neprofesionalnost“, kazao je Rudović.
On je istakao da su u Crnoj Gori najčitaniji i najgledaniji tradicionalni mediji, koji su stekli povjerenje građana.
„Jer se pošteno odnose prema poslu, poštuju kodeks novinara i ne dozvoljavaju da novinari budu zlouptrijebljeni. U Crnoj Gori su najuticajniji mediji koji se drže Etičkog kodeksa“, ocijenio je Rudović.
On je kazao da u Crnoj Gori tabloidi ne kreiraju javno mnjenje, ali da oni iz okruženja, kao i društvene mreže, predstavljaju velika opasnost.
„Imamo pojedine profile na društvenim mrežama, koji nijesu iz Crne Gore i koji imaju veliki uticaj. Postoji ogroman prostor za širenje teorija zavjera, određenih politika, to je prepoznato kao naš problem“, rekao je Rudović.
Kako je naveo, činjenice da je u Crnoj Gori procenat vakcinacije tokom korone bio nizak i da je nizak i obuhvat MMR vakcinom, pokazuju da se ti uticaji ipak primaju.
„Vrlo je važno naći mehanizam da potencijalne opasnosti te i slične prirode ne zavladaju u javnom mnjenju među građanima. Odgovor na to se, između ostalog, nalazi i u medijskoj strategiji“, poručio je Rudović.
On je istakao da je spoljno-politička orijentacije Crne Gore oblast koja je bila najpogođenija dezinformacijama, kada se pokušala dovesti u pitanje pozicija države u NATO-u, kao i članstvo u Evropskoj uniji (EU).
„I pokušaj uticaja na javno mnjenje na poziciju Crne Gore u odnosu na rat u Ukrajini i odnos prema vladajućoj stranci i osobi i Rusiji. Tu Crna Gora nije izuzetak i to je ključna oblast“, naveo je Rudović.
On je rekao da trenutni mehanizmi nijesu dovoljni da bi država uspjela da na adekvatan način odgovori tim izazovima.
„Važno je da osmislimo mehanizme koji će na dnevnoj bazi upozoravati javnost na adrese sa kojih se šire laži i manipulacije, da kreiramo platforme za buduće politike i pratimo trendove u EU, i ne samo u EU“, kazao je Rudović.
On je objasnio da je u tom pravcu, kao jedan od mjera, predviđeno pokretanje mreže za borbu protiv dezinformacija, govora mržnje i onlajn uznemiravanja.
„Ta mreža, kao jedna buduća autonomna institucija, imala bi prvi zadatak da prati, obavještava javnost i preuzima korake protiv onih sa čijih se adresa šire dezinformacije, i da oni koji se time bave budu javno osramoćeni“, naveo je Rudović.
On je objasnio da je mreža okvirno zamišljena tako da univerziteti budu nosioci te aktivnosti, da zajedno sa NVO sektorom, medijima, medijskim asocijacijama, tužilaštvom i sudstvom formiraju upravni odbor.
Rudović je rekao da bi taj upravni odbor na konkursu birao kandidate koji će na dnevnom nivou voditi mrežu, kao i da će svi nalazi mreže biti objavljivani u medijima tako da budu jako vidljivi.
„Ako građani primijete na društvenim mrežama nešto što vide kao opasnost, imaće kome da se obrate, mreža će u operativnom radu razmatrati po hitnom postupku prijave“, naveo je Rudović.
On je kazao da bi mreža, ukoliko je riječ o dezinformaciji ili govoru mržnje, pripremila i hitno procesuirala krivičnu prijavu, koja bi sa rezultatima bila objavljena.
Rudović je istakao da će druga komponenta mreže biti da priprema srednjoročne i dugoročne strateške politike za borbu protiv dezinformacija i govora mržnje, prateći situaciju u državi i trendove u svijetu, i da ih predlaže Vladi.
„Treća komponenta je komunikacija sa velikim internetskim platformama kako bi sve što je dezinformacija ili govor mržnje, a što je objavljeno na tim mrežama, bilo uklonjeno u skladu sa politikama i sporazumima“, objasnio je Rudović.
On je ocijenio da je to jedan ozbiljan iskorak u pravcu zaustavljanja uticaja dezinformacija i govora mržnje.
Rudović je kazao da je mreža model urađen po ugledu na EDMO inicijativu, koju finansira EU i koja objedinjava sve moguće aktivne društvene činioce koji se time bave.
„I koja na najefikasniji način javno, pokazujući prstom na adrese sa kojih se šire dezinformacije, doprinosi da njihov efekat bude neutralisan“, naveo je Rudović.
Govoreći o medijima iz okruženja, on je podsjetio da je Agencija za elektronske medije (AEM) u jednom trenutku zabranila određene televizijske programe preko kojih se širio govor mržnje i u kojima su izazivane međunacionalne tenzije u Crnoj Gori.
„To je nešto što je postojeći mehanizam, AEM ima nadležnost da reguliše TV i radio stanice, a imaće i za platforme za razmjenu video sadržaja ubuduće kada je u pitanju govor mržnje“, rekao je Rudović.
On je objasnio da portali i štampani mediji nijesu u nadležnost AEM-a, ističući da bi oni trebalo da budu prvenstveno nadležnost samoregulacije, odnosno tijela koje mediji dobrovoljno formiraju da bi pratili ispunjavanje normi iz Etičkog kodeksa novinara.
„Pošto je samoregulacija kod nas, nažalost, u krizi i nije dovoljno snažna, vidljiva i kredibilna, imamo situaciju da su one adrese koje najčešće šire dezinformacije i govor mržnje na neki način neregulisane, u smislu da niko ne prati koliko i da li poštuju Etički kodeks novinara“, rekao je Rudović.
On je kazao da je, kada su ekstremni primjeri dezinformacija i govora mržnje u pitanju, onda to nadležnost postupajućeg tužioca, koji može da pokrene krivični postupak i zabrani taj medijski sadržaj shodno važećem Zakonu o medijima i novom zakonu o medijima koji je pripremljen.
Rudović je ocijenio da se na put društvenim mrežama ne može stati nekim rezom, prelamajući "preko koljena".
„Na put društvenim vržama možemo stati svakodnevnim praćenjem i ukazivanjem na one pojedince, profile, stranice koji šire dezinformacije, objavom cijeloj Crnoj Gori ko to radi, i komunikacijom sa Fejsbukom, X platformom, Tik Tokom“, naveo je Rudović.
On smatra da moramo biti svjesni da će se ubuduće svakodnevno voditi borba sa adresama koje šire dezinformacije i lažne vijesti, kao i da će ih biti više.
Rudović je ocijenio da je uvođenje medijske pismenosti korak koji je neophodan, navodeći da je to jedna od najvažnijih oblasti u akcionom planu za sprovođenje medijske strategije.
On je podsjetio da je medijska pismenost sada izborni predmet u gimnazijama, a od ove godine treba da bude i za dva posljednja razreda osnovne škole.
„Ono što je cilj jeste da medijska pismenost bude obavezan predmet u svim osnovnim i svim srednjim školama. To je ono što je cilj koji je prepoznat, koji je predviđen u medijskoj strategiji“, istakao je Rudović.
On je naveo da je niz mjera, koje se tiču promocije medijske pismenosti, predviđen u planu za sprovođenje medijske strategije.
„Širenje, promovisanje medijske pismenosti je naša obaveza, jer to je u svim razvijenim demokratijama prepoznato kao dugoročno neizostavan mehanizam za sprečavanje širenja dezinformacija“, rekao je Rudović.
On je kazao da će se, zahvaljujući saradnji sa OEBS-om, uskoro imati jasnija slika šta se dešava u državi u vezi sa tim, jer se radi istraživanje koje OEBS finansira i sprovodi u saradnji sa Direktoratom za medije, a uključena je AEM.
„Znaćemo gdje smo i znaćemo šta ljudi po tom pitanju imaju da nam kažu, šta naši sugrađani misle o tome, kako se sprovodi projekat medijske pismenosti. Ja mislim da je jedan od problema što većina naših sugrađana ne zna čemu to služi“, rekao je Rudović.
On je naveo da to možda djeluje kao neka dosadna tema, koja nije previše bitna.
„Jako je važno da nađemo način da zainteresujemo naše sugrađane, a oni će svoju djecu koja idu u školu, da ih zainteresujemo i plastično im objasnimo kako će nam svima pomoći to što smo medijski pismeni“, poručio je Rudović.
Bonus video:
