Efekti alkohola, droga i psihoaktivnih supstanci lažno i kratkoročno popunjavaju prazninu kod mladih, a aktivno konzumiranje dovodi do negativne promjene sistema vrijednosti.
To su ocijenili sagovornici “Vijesti” i upozorili da se neće moći spriječiti posljedice, ako društvo ne bude obazrivije pratilo razvoj mladih.
Nedavno predstavljeno istraživanje Zavoda za školstvo i NVO Forum MNE pokazalo je da gotovo trećina crnogorskih učenika - 31,7 odsto, uzrasta od 13 do 18 godina, povremeno, redovno ili često konzumira alkoholna pića.
Istraživanje sprovedeno među 7.524 đaka pokazalo je da su, osim 31,7 koji su priznali da konzumiraju alkohol, 11 procenata učenika nije htjelo da odgovori na to pitanje, dok 57 odsto tvrdi da nikad nijesu probali alkoholna pića...
Da alkohol nije jedini problem, pokazuju i rezultati ankete Internacionalne policijske organizacije od lani kada je 70 odsto djece dalo potvrdan odgovor da postoje lica koja prodaju drogu u školama.
Pogrešno njegovanje tolerancije
Psihološkinja Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) Anđela Golubović upozorila je da nagle svjetske promjene nerijetko utiču na psihu mlade osobe, tjerajući je da se preda porocima.
“Kada govorimo o zavisnosti od alkohola i psihoaktivnih supstanci moramo spomenuti psihološku teoriju dislokacije. Povremeno se osjećamo kao da nam ritam globalnih procesa izmiče, tj. kao da trčimo za sopstvenim vozom. U svakom slučaju masovna dislokacija je naša realnost i svjedoci smo ‘ekonomske realnosti’ i konzumerizma. Posljedično, sebe tretiramo kao robu, čime smo daleko manje sentimentalno vezani za tradiocionalne vrijednosti, a sve više izostaju trajne interakcije između nas i bliskih drugih, što neminovno vodi otuđenju od porodice i lokalnih referentnih grupacija. Ova dislokacija zajedno sa društvenom i individualnom fragmentacijom dovodi do porasta anksioznosti, depresivnosti i zavisnosti od psihoaktivnih supstanci”, kazala je Golubović za “Vijesti”.
Ističe da se u Crnoj Gori “njeguje tolerantan odnos prema ispijanju alkoholnih pića, što je veoma pogrešan postupak”.
“Umjereno pijenje predstavlja rizik za kasniji razvoj bolesti, a za prevenciju i suzbijanje alkoholizma bi mnogo bolje bilo razvijati kult trezvenosti. Stvarnost je sljedeća - životni vijek alkoholičara i osoba koje koriste droge je za trećinu kraći, nego kod trijeznih ljudi. Zabluda je da se mamurluk liječi, a zapravo koncentracija alkohola u krvi opada brzinom na koju se ne može uticati. Česta zabluda je da alkohol zagrijava organizam, a ovo je česta zabluda među skijašima u Crnoj Gori”, objašnjava ona.
Kult vrijednosti problematičan
Sagovornica “Vijesti” ocjenjuje da je “današnji kult vrijednosti problematičan” i da bi roditelji morali aktivnije pratiti ponašanje svoje djece.
“Roditelji danas imaju slabu spoznaju da djeca namjerno ispoljavaju ponašanje koje se smatra bolesnim/devijantnim. Danas roditelji, na neadekvatno ponašanje djece, reaguju tako što smišljaju i izmišljaju obrazloženja zašto se ona ponašaju na određeni način. Roditelji koji su u simbiozi sa djecom, na prigovore i pritužbe nastavnika imaju reakciju kao da su ti predavači hladne, odbojne osobe, a ne shvataju da jasna struktura upravo utiče na pouzdanu orijentaciju djece”, istakla je Golubović.
Napominje da “društvene strukture ne mogu biti jedini krivac za devijantno ponašanje djece, već da je odgovornost na svima”.
“Ova ideološka nadogradnja omogućava isključivanje individualne odgovornosti roditelja i pedagoškog osoblja za psihički razvoj djece i zahtjevanje promjena u okviru društveno-političkih uslova. Pritom se ispušta iz vida da prosljeđivanje problema terapeutima i politici ne može dovesti do promjena”, rekla je psihološkinja KCCG.
Prema mišljenju sagovornice “Vijesti”, djeca uveliko uče po modelu i tako stiču loše životne navike.
“Dijete je uvezano u ‘sistem porodica’. Stoga ako mi se dijete predstavi, ja mogu da ga razumijem samo ako ga shvatim kao dio tog sistema i uzmem u obzir različita uzajamna dejstva u okviru tog sistema. Tako da, nakon individualne dijagnoze djeteta, slijedi strukturalna dijagnoza vezana za porodicu”, kazala je Golubović.
Lučić: Država da implementira restriktivne politike
Sociolog Željko Lučić objašnjava da konzumiranje alkohola kod mladih, naročito djece, može da ima ozbiljan uticaj na njihov društveni položaj.
“Novija istraživanja pokazala su da društveni položaj ne pravi statistički značajnu razliku među društvenim slojevima, odnosno, da je taj problem prisutan nezavisno od društvenog položaja. Mnogi nalazi sociologa devijantnog ponašanja su pokazala kako takva vrsta ponašanja može dovesti do stigmatizacije mladih, otežavajući im integraciju u društvo i ograničavajući pristup obrazovanju i poslovnom napretku. Sve ovo može snažno uticati na njihovu motivaciju za školovanjem i traženjem posla, što dodatno dovodi do razočaranja i povećanja problema s porocima”, kazao je Lučić.
Smatra da roditelji i škola moraju biti “ozbiljniji akteri u odgovornom ponašanju tinejdžera”.
“Važno je naglasiti da odgovornost nije isključivo njihova. Društvo, uključujući institucije i roditelje, treba zajednički raditi na stvaranju okoline koja podstiče zdrave životne stilove. Sociologija patologije naglašava važnost institucija poput porodice i škole u oblikovanju ponašanja mladih. Roditelji i škole imaju ključnu ulogu u prevenciji ovakvog ponašanja kroz jačanje pozitivnih socijalnih normi, poput mreža podrške i razumijevanja, koje mogu stvoriti okolinu u kojoj mladi ne osjećaju potrebu za bijegom u poroke. Važno je da se institucije fokusiraju na podršku, umjesto samo na kažnjavanje i lažno moralisanje”, rekao je Lučić.
Ključni koraci u smanjenju upotrebe psihoaktivnih supstanci među mladima, smatra Lučić, nalaze se “u jačanju edukacije o štetnim posljedicama, kontroli dostupnosti alkohola i pooštravanju kazni za ugostiteljske objekte koji ne poštuju zakon”.
“Država ima važnu ulogu u implementaciji adekvatnih politika i zakona te podršci preventivnim inicijativama. Važno je postaviti realne ciljeve i pažljivo pratiti situaciju, kako se ne bi proizveli određeni kontraefekti (kakve razne inhibicije znaju da proizvedu). Potrebno je kvalitetno istražiti problem, ali i ponuditi uvid u preventivne mjere. Država može uložiti u obrazovanje o štetnim posljedicama konzumacije, dok lokalna zajednica može raditi na stvaranju podsticajne okoline. Restrikcije u prodaji alkohola mladima i jača podrška porodicama koje se bore s ovim problemom takođe su neki od ključnih koraka”, zaključuje Lučić.
Bonus video:
