U crnogorskim vrtićima i školama je oko 7.000 djece, stranih državljana, koji slabo poznaju jezik, zbog čega se prosvjetni radnici suočavaju sa ozbiljnim problemima, zbog čega su upitna i postignuća tih đaka.
To stoji u mišljenju zaštitnika ljudskih prava i sloboda, koji je samoinicijativno obišao više vaspitno-obrazovnih ustanova u Podgorici, Budvi, Baru, Tivtu,...
Tokom obilaska opština, zaštitnik je zapazio da je najveći broj djece stranaca upisan u vrtiće, odnosno da imaju izražen problem prebukiranosti u dužem periodu i nedovoljne prostorne i kadrovske kapacitete.
Institucija Zaštitnika konstatuje i da analizom uporednih rješenja u državama Evrope koje su takođe potpisnice Konvencije o pravima djeteta UN, djeca najprije treba da do određenog stepena nauče jezik zemlje u čiju školu se upisuju.
“Međutim, u Crnoj Gori ne postoje takva pravila, već se djeca upisuju u škole automatski bez ikakvog predznanja jezika, što stvara određene probleme i djeci i nastavnicima”, ističe se u mišljenju.
Roditelji su predstavnike te institucije, tokom razgovora, obavijestili i da je zbog jezičke barijere neujednačen kriterijum ocjenjivanja.
“...Evidentni su i različiti kriterijumi prilikom ocjenjivanja, kao i upotrebe različitih alatki u nastavi.
Zapaženo je da se djeci strancima omogućava korišćenje mobilnih telefona radi aplikacije ‘Google translate’, kako bi mogli da razumiju ono što se predaje ili traži kao zadatak. Pojedini roditelji su u usmenim obraćanjima, isticali zaštitniku da su u nastavi, zbog neznanja jezika niži kriterijumi kada je u pitanju ocjenjivanje stranih državljana. Djeca pokazuju bolja postignuća u tehničkim nastavnim predmetima (matematika, fizika) u odnosu na predmete u kojima je potrebno dobro znanje jezika, kako bi naučili i prezentovali naučeno (istorija, biologija, geografija, jezik). Zaštitnik se upoznao i sa činjenicom da usljed navedenih barijera, često dolazi do grupisanja djece istog govornog područja, ne samo u osnovnim već i u predškolskim obrazovnim ustanovama”, navodi se u mišljenju.
Zaštitnik je mišljenja da je neophodna veća podrška djeci koja imaju jezičke barijere. Veća podrška je, poručuju, potrebna i prosvjetarima.
“Zaštitnik je prilikom obilaska opština zapazio da je najveći broj djece stranaca upisan u škole/vrtiće koji imaju izražen problem prebukiranosti u dužem periodu u nedovoljne prostorne i kadrovske kapacitete. Podsjećamo na odredbe Zakona o osnovnom obrazovanju i vaspitanju kojim je propisano da Ministarstvo određuje školu koja ima materijalne, prostorne, kadrovske i druge uslove za organizovanje nastave za učenike koji se prvi put uključuju u nastavu i ne znaju ili nedovoljno poznaju jezik na kome se izvodi nastava”, navodi se u mišljenju zaštitnika.
Ta institucija preporučula je Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija da “preduzme mjere i radnje kako bi se u obrazovno-vaspitnim ustanovama koje imaju relativno veliki broj djece stranaca pružila dodatna podrška (asistent/prevodilac) vaspitačima, učiteljima i nastavnicima”.
Preporučeno je i da se ustanove pravila i kriterijumi za provjeru nivoa stečenog znanja crnogorskog jezika kod djece stranaca prije započinjanja pohađanja osnovnog i srednjeg obrazovanja u Crnoj Gori.
Bonus video:
