Da bismo spriječili zloupotrebe sa bolovanjima nisu nam potrebne nove komisije već izmjene pravilnika o nadležnostima postojećih komisija, kako bi se mogli otkriti i sankcionisali oni koji lažiraju medicinsku dokumentaciju ili simptome bolesti, ali i ljekari i članovi komisija koji postupaju neetički, kazala je “Vijestima” predsjednica Sindikata doktora medicine Milena Popović Samardžić.
Prije četiri dana privrednici su na sastanku sa premijerom Milojkom Spajićem i ministrima, ukazali da je problem sa velikim brojem bolovanja jedna od najvećih biznis barijera, zajedno sa nedostatkom radne snage, sivom ekonomijom i neefikasnom državnom upravom.
Na bolovanju stalno 15 odsto radnika
Ukazano je da se svakog mjeseca na bolovanjima nalazi oko 15 odsto ukupnog broja radnika i da je Crna Gora po tome rekorder u Evropi. Prošle godine je za bolovanja iz državnog budžeta, preko Fonda zdravstva, isplaćeno šest miliona eura, a zvanično je izgubljeno preko milion radnih dana. Podaci za ovu godinu pokazuju da će te cifre sada biti tek nešto manje.
Troškove za naknadu zaposlenom na bolovanju u periodu do 60 dana snosi poslodavac, a ako bolovanje traje preko tog perioda poslodavac ima pravo na refundaciju od Fonda za zdravstveno osiguranje. Za zaposlene u privatnom sektoru naknada tokom bolovanja iznosi 70 odsto zarade, a u javnoj upravi ona je 90 odsto zarade.
Poslodavci osim finansijskog troška, imaju i probleme sa organizovanjem posla naručito ako više zaposlenih istovremeno koristi bolovanje.
Crnogorci najbolesniji u Evropi
Na ovoj konferenciji u Privrednoj komori, vlasnik trgovačkog lanca “Voli” Dragan Bokan je zloupotrebe bolovanja svrstao među tri glavna problema sa kojima se susreću privrednici, uz neodstatak radne snage i neefikasnost državnog aparata.
On je kazao da u njegovoj kompaniji svakog mjeseca 200 do 250 radnika koristi bolovanja, što pravi veliku štetu kompaniji naručito u periodima kada je teško naći radnike koji bi ih mijenjali. Kazao je i da poslodavac nema načina da kontroliše da li je u pitanju stvarno bolovanje ili je lažirano u saradnji sa ljekarima i ljekarskim komisijama.
Bokan je kazao da država hitno treba da riješi taj problem.
Predsjednik Vlade se saglasio da su bolovanja veliki problem, i da će to rješiti formiranjem dodatne komisije koja bi kontrolisala rješenja o bolovanju ostalih komisija.
“Nismo najbolesnija nacija, ali imamo podatak da Crnogorci najviše boluju u Evropi. Nažalost i ljekari su dio tog problema. Ali stavićemo duplu kontrolu”, poručuje Spajić.
Nauče simptome bolesti koja se teško dokazuje
Popović Samardžić kaže da nisu samo ljekari dio tog problema, zbog toga što ima slučajeva gdje zaposleni falsifikuje medicinsku dokumentaciju ili je naučio simptome bolesti koji se medicinski teže dokazuju i saopštava ih izabranom ljekaru.
“Najveći problem je dokazivanje da je neko lažirao bolovanje. Poznati su u javnosti slučajevi iz državne uprave kada su pokušali da daju otkaz radniku koji je prijavio bolovanje za teži zdravstveni problem, a u istom tom periodu je objavljivao slike sa planinarenja. Ili drugi slučaj da je osoba bila na dugogodišnjem bolovanju, a da je u stvari cijeli taj period radila u inostranstvu. Nije pomoglo ni to što prema podacima granične policije on nije bio u Crnoj Gori, dok je zvanično ovdje bolovao”, navela je Popović Samardžić.
Zbog toga, kako je kazala, nije potrebno samo formiranje nove komisije već izmjene pravilnika kojima bi se mnogi uslovi postrožili i uvele kazne za zaposlene koji lažiraju dokumentaciju i simptome, pa i za ljekare i članove komisije koji odobravaju nepotrebna bolovanja.
U Zakonu nema kaznenih odredbi
Zakon o obaveznom zdravstvenom osiguranju, koji definiše pravo na bolovanje, ne predviđa kaznene odredbe zbog lažnog bolovanja ni za zaposlenog, izabranog ljekare i članove.
Zakon kaže da u slučaju postojanja sumnje da izabrani tim ili izabrani doktor privremenu spriječenost za rad nije utvrdio u skladu sa Zakonom, Fond zdravstvenog osiguranja može, na zahtjev poslodavca ili po službenoj dužnosti, pokrenuti postupak za provjeru privremene spriječenosti za rad. O opravdanosti tog zahtjeva odlučuje Ministarstvo zdravlja koje formira posebnu komisiju.
Prema postojećem Pravilniku o načinu ostvarivanja prava na privremenu spriječenost za rad i ostvarivanja prava na naknadu zarade, bolovanje u trajanju do 30 dana utvrđuje izabrani doktor, a preko 30 dana ljekarska komisija.
“Privremenu spriječenost za rad utvrđuje izabrani doktor, odnosno Prvostepena ljekarska komisija, uz obavezno lično prisustvo osiguranika, uvidom u medicinsku dokumentaciju o njegovom zdravstvenom stanju, funkcionalnom stanju organa i organskih sistema, u odnosu na uslove i zahtjeve radnog mjesta, koju je izdala zdravstvena ustanova u skladu sa zakonom. Pri utvrđivanju potrebe za daljom privremenom spriječenošću za rad osiguranika, izabrani doktor, odnosno Ljekarska komisija, ocjenu daju samostalno i nezavisno, po pravilima medicinske struke i u skladu sa kodeksom medicinske etike”, navedeno je u pravilniku.
Bonus video:
